{"id":37167,"date":"2021-03-12T13:55:43","date_gmt":"2021-03-12T12:55:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37167"},"modified":"2021-03-12T14:11:15","modified_gmt":"2021-03-12T13:11:15","slug":"tiha-bitka-za-medijski-i-kulturni-utjecaj-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37167","title":{"rendered":"Tiha bitka za medijski i kulturni utjecaj na Balkanu"},"content":{"rendered":"\n


Ekspanzija stranih medija na Balkanu ponovno je tema razgovora. Posljednji “dotepenci” su Euronews i Turska radiotelevizija TRT. Dok prvi tra\u017ee profitni interes, drugi ciljaju kulturolo\u0161kom utjecaju. Premda se ova, BIRN-ova perspektiva<\/a> \u010dini bjelodanom, u slu\u017ebenoj mediologiji pa i medijskoj politici ona je nevidljiva, osim u artikulaciji lijeve medijske politi\u010dko-ekonomske teorije u pravilu marginalizirane na dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim sveu\u010dili\u0161tima u zemljama ekonomskog centra. Za Balkan Insight ovo je artikulirao Vaclav Stetka, profesor komunikacija i medija pri Sveu\u010dili\u0161tu u Loughboroughu u Velikoj Britaniji i stru\u010dnjak za medije Isto\u010dne i jugoisto\u010dne Europe. Prema njegovom mi\u0161ljenju, medijske slobode u na\u0161oj regiji nalaze se u kontinuiranom stanju opadanja posljednjih pet do deset godina. Uzrok on vidi u strukturi medijskog vlasni\u0161tva: ono je ili u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, ili u rukama mo\u0107nih oligarha koji medije koriste za politi\u010dki ili profitni interes.<\/p>\n\n\n\n

I sve je ovo to\u010dno, osim perspektive da je Balkan po tome kakva iznimka. Najpoznatiji svjetski medijski oligarh je Rupert Murdoch \u010diji politi\u010dki utjecaj u brojnim zemljama na svijetu nali\u010di onome kojeg je nedavno artikulirao najbogatiji \u010dovjek na svijetu Elon Musk, kazav\u0161i na Twitteru u kontekstu pu\u010da na Boliviju i Eva Moralesa, a zbog litija, kako \u0107e provoditi dr\u017eavne udare gdje god ho\u0107e (“We will coup whoever we want! Deal with it.<\/a>“) . Murdochove politi\u010dke intervencije analizirao je \u010dak i New York Times<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Razlika izme\u0111u medijskih sloboda na Balkanu i u zemljama centra le\u017ei u velikom tr\u017ei\u0161tu \u010ditatelja s jakom kupovnom mo\u0107i koje zemlje centra imaju, a rascjepkani Balkan nema. No, \u010dak ni takve prednosti ne garantiraju potpune medijske slobode, one su uvijek ograni\u010dene politi\u010dkim perspektivama. Kao na primjer u slu\u010daju Bernija Sandersa i ameri\u010dkih predsjedni\u010dkih izbora gdje je Bernie Sanders dobivao vi\u0161e medijskog prostora kao sociolo\u0161ki fenomen sa sna\u017eno artikuliranom politi\u010dkom porukom, dakle u satiri\u010dkim emisijama, nego kao relevantni politi\u010dki akter u ozbiljnim analiti\u010dkim vijestima. Za takve emisije, kao goste se obi\u010dno bira vi\u0161e mejnstrim demokratske kandidate, jer bio Sanders dovoljno ili nedovoljno lijevo, svakako je previ\u0161e lijevo za ameri\u010dki medijski mejnstrim. Sli\u010dnu medijsku (ali i politi\u010dku) sudbinu sada do\u017eivljava Alexandria Ocasio-Cortez na u\u0161trb manje radikalne Kamale Harris, kandidatkinje dovoljno umjerene da bude imenovana potpredsjednicom SAD-a. Da su i zapadni mediji u pravilu oligarhije nije nikakva tajna, a savr\u0161eno je opisana u knjizi prevedenoj na BHS i izdanoj u Sarajevu naziva Bogati mediji, siroma\u0161na demokratija<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Otprilike takav utjecaj imaju zapadni medijski kapitali i na Balkanu. Premda \u0107e \u010de\u0161\u0107e ostajati izvan politi\u010dkih rasprava (nego recimo mediji financirani ruskim kapitalom) ne\u0107e nu\u017eno ulaziti u uredni\u010dke slobode, i u slu\u010dajevima napada \u0161titit \u0107e svoje novinare, oni \u0107e ipak gurati jeftine, klikabilne, zabavne i senzacionalisti\u010dke medijske sadr\u017eaje provode\u0107i degradaciju informativnog i edukativnog medijskog sadr\u017eaja, doprinose\u0107i time padu politi\u010dke obrazovanosti i informativnosti medija. Ni doma\u0107oj mediologiji nije tajna da posljednju dekadu informiranost u op\u0107einformativnim medijima pada, i da je sadr\u017eaj sve \u010de\u0161\u0107e ispunjen nereferiranim plagijatima nego originalnim kvalitetnim sadr\u017eajem. Taj proces kulminirao je u pojavi servera za proizvodnju la\u017enih vijesti, otkrivenih u Sjevernoj Makedoniji 2015. i od tada Europska unija tro\u0161i velike napore i jo\u0161 ve\u0107a sredstva da “spasi” Balkan od la\u017enih vijesti. Inzistiraju\u0107i na razno raznim centrima novinarske izvrsnosti, koji imaju jako ograni\u010den doseg, ili na razno raznim servisima za provjeru \u010dinjenica, koji tako\u0111er imaju ograni\u010deni doseg i u pravilu se obra\u0107aju ljudima koji ionako znaju kako provjeriti informaciju i prona\u0107i to\u010dnu informaciju na internetu. Sam proces proizvodnje vijesti ove bogate medije \u010dini zapravo izli\u0161nima: takvi servisi \u010de\u0161ljaju desno orijentirane portale, ispravljaju njihove la\u017ene, polula\u017ene i manipulativne informacije koje onda plasiraju svojoj, u pravilu obrazovanijoj publici, ali nemaju i pristup \u010ditateljima kojima je primarni izvor vijesti uop\u0107e portal \u010diju je faktografiju nu\u017eno nadgledati.<\/p>\n\n\n\n

Europske predrasude<\/h2>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, sredstva utro\u0161ena u sanaciju dezinformacija i la\u017enih vijesti ni na koji na\u010din nisu doprinijeli smanjenju la\u017enih vijesti i dezinformacija na internetu, samo su stvorila nove izvore prihoda za projektno financirane medije, koji se danas bave ovime, ju\u010der su se bavili feminizmom, prekju\u010der mirovnom politikom, a sutra \u0107e se baviti klimatskim promjenama, sve u neosvije\u0161tenim vrijednosnim perspektivama koje propisuju financijeri. Na primjer, ako \u0107e financijeri biti protiv nuklearne energije kao potencijalnog klimatskog rje\u0161enja, nijedan od tih medija ne\u0107e zagovarati atomsku energiju, ve\u0107 \u0107e se umjesto toga isticati rizici koje ona nosi (trenutno je aktivno 440 nuklearnih reaktora, a kroz povijest ih je bilo i vi\u0161e, i od njih toliko, bile su samo dvije nuklearne nesre\u0107e, od \u010dega je samo jedna uzrokovana ljudskom pogre\u0161kom).<\/p>\n\n\n\n

Lijepo se sve ovo o \u010demu pi\u0161emo vidi u posljednjem izvje\u0161taju Europskog parlamenta, dugog 104 stranice, naziva “Mapping Fake News and Disinformation in the Balkans<\/a>“. U njemu nema zrna svijesti o ulozi europskog kapitala na proces pada informiranosti u balkanskim medijima koji je tako lijepo opisan u BIRN-ovom tekstu linkanom na po\u010detku. Ali je fokus na Rusiji, Turskoj i Kini. A rezultat ove 104 stranice je porazan: nema nikakve dubinske analize uzroka i posljedica primije\u0107enih fenomena. Na primjeru Srbije, spominje se ruski kapital u dezinformiranju o Europskoj uniji i politi\u010dkoj manipulaciji govorom protiv NATO-a. Ne \u017eelimo ovdje kazati da pitanje NATO-a nije u Srbiji instrumentalizirano, ali pitanje koje EU uop\u0107e ne postavlja je za\u0161to je tako lako instrumentalizirati pitanje NATO-a u Srbiji za odre\u0111eni politi\u010dki interes. Drugim rije\u010dima, europski izvje\u0161taji uop\u0107e ne propituju vlastitu ulogu u procesu stvaranja politi\u010dkih i ekonomskih stavova na Balkanu, ve\u0107 umjesto toga inzistiraju na tome da su takvi utjecaji zemalja s istoka tek obi\u010dne manipulacije. Time pokazuju potpuno nerazumijevanje Balkana i \u010dinjenice da se ovdje ve\u0107 stolje\u0107ima sijeku i kulturolo\u0161ki utjecaji, a ne samo geopoliti\u010dki i ekonomski te da je ovakvo pokroviteljsko vrije\u0111anje odre\u0111enih stavova ujedno vrije\u0111anje i dijela balkanskog stanovni\u0161tva, \u0161to je dijametralno suprotno toleranciji i multikulturalizmu.<\/p>\n\n\n\n

U kontekstu la\u017enih vijesti najnovija iteracija redovitog europskog mapiranja Balkana, bila je prisiljena zaklju\u010diti da na primjer ni Kina ni Turska u na\u0161oj regiji ne provode procese dezinformacije, iako provode odre\u0111ene kulturolo\u0161ke utjecaje. EU se kao i obi\u010dno protiv toga planira boriti parama, smatraju\u0107i da se radi o manipulaciji pogledima prema EU. Logika je nevjerojatno neosvije\u0161tena: \u010dinjenicu da pro\u0161irenje EU stagnira, zemlje istoka prikazuju upravo tako: kao niz neostvarenih obe\u0107anja Europe prema Balkanu (pro\u0161irenje ), kao inherentne slabosti EU (nefiskaliziranost), i nebrojeni broj kontradikcija (klimatske mjere). No, EU smatra da su sve ovo manipulacije, \u010dime ponovno otvara prostor da se cijeli ovaj opisani niz ponovi ispo\u010detka. Razina nesvijesti EU prema Balkanu, \u010dini se sve gora i gora iz godine u godinu, \u0161to vi\u0161e problema ima EU, to je ve\u0107a predrasuda prema na\u0161oj regiji. Od odnosa prema migrantima, preko dvostrukih kriterija u pogledu industrijskog kapitala i op\u0107enito financijskih politika, pa do infrastrukturnih projekata (npr. protivljenje njema\u010dkog T-Coma da u Hrvatskoj mre\u017eu opti\u010dkih kablova gradi doma\u0107a firma) Europa Balkan vidi kao prostor vlastite ekonomski koristi koji mora \u0161tititi od kulturolo\u0161kih prodora barbara s istoka. A kritiku prema sebi automatski svrstava u manipulacije i dezinformacije, \u010dak i kad europski medijski kriti\u010dari govore isto to.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ekspanzija stranih medija na Balkanu ponovno je tema razgovora. Posljednji “dotepenci” su Euronews i Turska radiotelevizija TRT. Dok prvi tra\u017ee profitni interes, drugi ciljaju kulturolo\u0161kom utjecaju. Premda se ova, BIRN-ova perspektiva \u010dini bjelodanom, u slu\u017ebenoj mediologiji pa i medijskoj politici ona je nevidljiva, osim u artikulaciji lijeve medijske politi\u010dko-ekonomske teorije u pravilu marginalizirane na dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37174,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[217,1160,28,789,1305,216,563,234],"theme":[458],"country":[616],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kina","tag-kulturna-politika","tag-mediji","tag-medijska-politika","tag-mediologija","tag-rusija","tag-sloboda-medija","tag-turska","theme-drustvo","country-balkan-balkan","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37167"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37186,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37167\/revisions\/37186"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37174"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37167"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37167"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37167"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37167"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}