{"id":37115,"date":"2021-03-11T13:37:40","date_gmt":"2021-03-11T12:37:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37115"},"modified":"2021-03-11T13:45:07","modified_gmt":"2021-03-11T12:45:07","slug":"ima-li-rjesenja-za-zagadenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37115","title":{"rendered":"Ima li rje\u0161enja za zaga\u0111enja?"},"content":{"rendered":"\n

Zrak u nekim gradovima Srbije poput Kragujevca i Valjeva, a posebno Beograda, posljednjih se godina ocjenjuje me\u0111u najgorima na svijetu. Vijesti o toj temi, u pravilu se vezuju na podatke o financijskoj \u0161teti koju zaga\u0111enje izaziva, a koje se mahom pretvara u zdravstvene posljedice i pove\u0107anu, tzv. “preuranjenu smrt”. \u010cinjenica da je perspektiva kojom aktivisti pozivaju vladaju\u0107e da ne\u0161to promijene upravo financijska, a ne zdravstvena, socijalna ili ekolo\u0161ka, svjedo\u010di tome da ove teme jo\u0161 uvijek nisu zauzele svoje mjesto na listama prioriteta koja im zapravo pripadaju. To tako\u0111er zna\u010di da je politi\u010dka svijest na temu zaga\u0111enja i ekologije jo\u0161 uvijek nerazvijena, pa se i propusti u metodologiji \u2013 poput \u010dinjenice da pojedine stanice za mjerenje \u0161tetnih \u010destica u atmosferi rade tek povremeno, umjesto kontinuirano \u2013 toleriraju vi\u0161e nego \u0161to bi ijedan pojedinac, ili ekolo\u0161ke i zdravstvene organizacije htjeli. Takvo \u010dvrsto pridr\u017eavanje za logiku potpune financijalizacije i komodifikacije svega \u0161to se oko nas nalazi zna\u010di da su ideje poput zelene tranzicije i dru\u0161tva koje ne proizvodi stakleni\u010dke plinove, u na\u0161im zemljama jo\u0161 uvijek preapstraktne.<\/p>\n\n\n\n

Obi\u010davamo ovakve nedostatke okarakterizirati kao rezultate ovisnosti na\u0161ih industrija o stranom kapitalu, slabim i propalim lokalnim industrijama, a nerijetko i posljedicama tranzicijskih “odlijeva mozgova” ili u bla\u017eem slu\u010daju kao manjke politi\u010dke volje i namjere. I sve to jeste to\u010dno, i svakako najve\u0107i dio problema, no dok se bavimo uzrocima i analizama, rijetko kad usput smi\u0161ljamo potencijalna rje\u0161enja, jer su uzroci problema toliko kompleksni, da se za njihovo rje\u0161avanja \u010dini kao da je potreban konsenzus cijeloga dru\u0161tva \u010diji me\u0111usobni konflikti upravo onemogu\u0107avaju bilo kakav konsenzus.<\/p>\n\n\n\n

U Srbiji su ti problemi posebno transparentni, jer se radi o dovoljno velikoj zemlji da ima odre\u0111ene industrijske prednosti nad svojim susjedima. Na primjer, ve\u0107a gusto\u0107a stanovni\u0161tva (u regionalnom kontekstu: Srbija ima 111 stanovnika po kilometru kvadratnom, Hrvatska 75, a BiH navodno 68.) zahtijeva bolja, odnosno sistemska, tj. javna rje\u0161enja grijanja ku\u0107anstava, \u0161to je rije\u0161eno termoelektranama. Javni promet jo\u0161 uvijek tro\u0161i pogonska fosilna goriva, a podrazumijeva se i da \u0107e putovanja na posao i s posla (i na du\u017eim relacijama) zahtijevati privatni prijevoz \u2013 starim automobilima koja izrazito zaga\u0111uju, kao i to da je industrija razvijenija nego u okolnim zemljama \u2013 ali nisu provedena ulaganja u filtere za \u010disti zrak, pa je i taj tip zaga\u0111enja ve\u0107i. Tako\u0111er, i ruralni predjeli zemlje imaju ne\u0161to gu\u0161\u0107u prosje\u010dnu naseljenost nego okolne zemlje, a grijanje u takvim predjelima u pravilu je na drva. I dok su urbani zaga\u0111iva\u010di prepoznati kao nedvojbeno uzroci zaga\u0111enja, ruralni \u2013 grijanje na drva, tzv. “biomasu\u201c \u2013zapravo su uvr\u0161teni u obnovljive izvore energije. Stari je to elegantni trik da se zemlje statisti\u010dki prika\u017eu \u010di\u0161\u0107ima nego \u0161to zapravo jesu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: AFP \/ Andrej Isakovi\u0107 \/ Ilustracija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Razina zaga\u0111enja u Srbiji zaista je grozna i izrazito opasn<\/a>a za zdravlje, posebno u vrijeme globalne pandemije koja napada plu\u0107a. Rje\u0161enja se planiraju industrijskim filterima i drugim metodama s kraja dvadesetog stolje\u0107a, a ozbiljne strategije ne postoje<\/a>. Politi\u010dari osrednje mo\u0107i nude zastarjela rje\u0161enja kao nova, a pesimizam<\/a> iskazuje \u010dak i resorni ministar (za ekologiju). Predsjednik u \u010dijem je liku utjelovljena sva politi\u010dka mo\u0107 Srbije vodi rat s medijima, ponovno u suzama prikazuju\u0107i se \u017ertvom nepostoje\u0107ih stranih interesa. Odnosno, ako i postoje strani interesi tamo, i ako i idu protiv samog predsjednika, oni svakako idu u korist stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Slaba kupovna mo\u0107 gra\u0111ana smanjuje \u0161anse za uspje\u0161nu i ekolo\u0161ki u\u010dinkovitu zamjenu voznog parka \u010dak i u bogatijim zemljama, a u Srbiji se o tome jo\u0161 ni ne govori na razini javnih subvencija. No, da se i govori, u nedostatku auto-industrije, i profiti prometne tranzicije ne\u0107e se zadr\u017eati u zemlji. Solarni paneli na krovovima ku\u0107a, tehnologija su jo\u0161 uvijek skupa za pojedina ku\u0107anstva i time nedostupna, a sistemskih rasprava o zamjeni termoelektrana i\u010dim osim hidroelektranama nema. I hidroelektrane su ve\u0107 dospjele na popise faktora koji dodatno uni\u0161tavaju okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Situacija opisana u Srbiji nije zaista ni\u0161ta bolja ni u susjednim zemljama. I Iako su problemi zajedni\u010dki, raspad zajedni\u010dke dr\u017eave uni\u0161tio je zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te, oslabiv\u0161i tako svaku od zemalja Balkana. Budu\u0107i da je ekologija sustav spojenih posuda, \u010dini se o\u010dito da i rje\u0161enja moraju biti takva. Svaka od ovih zemalja zasebno nema \u0161anse potpuno provesti zelenu tranziciju koja \u0107e u\u010diniti na\u0161u regiju slobodnu od vazalnog odnosa spram kapitala zemalja zapadne Europe, no zajedno imaju sve komparativne prednosti radi kojih uop\u0107e kapital ulazi na Balkan. Samo, dok se politi\u010dari svih na\u0161ih zemalja bave svojim pozicijama i foteljama, dok pla\u010du medijima o te\u017eini glave koja nosi krunu “cijena” zaga\u0111enja dolazi po stanovni\u0161tvo, a vrijeme sanacije je prakti\u010dki isteklo. Zajedni\u010dko tr\u017ei\u0161te za nove \u2013 zelene \u2013 tehnologije jedina je trenutno dostupna \u0161ansa ovim zemljama da se popravi zdravlje i socioekonomska slika stanovni\u0161tva jugoslavenskih zemalja. A, budu\u0107i da druga\u010dije ne ide, mo\u017eda kulturni raskid i tabu sli\u010dnosti i usahnulog \u201ebratstva i jedinstva\u201c treba “financijalizirati” i predstaviti kao nu\u017enu ekonomsku mjeru zelene tranzicije i \u010distog okoli\u0161a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zrak u nekim gradovima Srbije poput Kragujevca i Valjeva, a posebno Beograda, posljednjih se godina ocjenjuje me\u0111u najgorima na svijetu. Vijesti o toj temi, u pravilu se vezuju na podatke o financijskoj \u0161teti koju zaga\u0111enje izaziva, a koje se mahom pretvara u zdravstvene posljedice i pove\u0107anu, tzv. “preuranjenu smrt”. \u010cinjenica da je perspektiva kojom aktivisti […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37121,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,727,1296,612,771,1297],"theme":[457],"country":[11],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-klimatska-kriza","tag-vazduh","tag-zagadenje","tag-zelena-tranzicija","tag-zrak","theme-klima","country-srbija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37115"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37128,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37115\/revisions\/37128"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37121"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37115"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37115"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37115"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37115"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}