{"id":37078,"date":"2021-03-11T08:03:00","date_gmt":"2021-03-11T07:03:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37078"},"modified":"2021-03-11T11:29:49","modified_gmt":"2021-03-11T10:29:49","slug":"rad-na-odredeno-kao-novo-normalno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37078","title":{"rendered":"Rad na odre\u0111eno kao novo normalno?"},"content":{"rendered":"\n

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ovog utorka, 9. o\u017eujka, odr\u017eao je online tribinu<\/a> “Rad na odre\u0111eno kao novo normalno: postoji li budu\u0107nost za sigurne i kvalitetne poslove?”. Tribina je dio SSSH-ovog projekta “Rad po mjeri \u010dovjeka<\/a>” sufinanciranog sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Tribinu je moderirala Nediljka Buklija\u0161, a govorili su Darko \u0160eperi\u0107, Katarina Jaklin i Ana Mili\u010devi\u0107 Pezelj.<\/p>\n\n\n\n

U prvom izlaganju Darko \u0160eperi\u0107 iz SSSH, voditelj projekta “Rad po mjeri \u010dovjeka”, predstavio je projekt koji se sastoji od istra\u017eivanja i kampanje. S obzirom na to da je rad na odre\u0111eno najra\u0161ireniji oblik nesigurnog radnog odnosa u Hrvatskoj, istra\u017eivanje se fokusira na tu vrstu rada. Drugi dio projekta \u010dini kampanja kojoj je cilj osvje\u0161tavanje i osna\u017eivanje prekarnih radnika da se organiziraju i bore za svoja prava, posebno sezonskih radnika koji nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima. Tako\u0111er, kroz kampanju SSSH \u017eeli i gra\u0111anima pribli\u017eiti koncept rada po mjeri \u010dovjeka te potaknuti radni\u010dka vije\u0107a da se vi\u0161e bave ovom temom. \u0160eperi\u0107 je spomenuo da je sindikalno organiziranje radnika koji rade na odre\u0111eno te\u0161ko zbog toga \u0161to se oni boje za svoja radna mjesta jer ih poslodavci mogu vrlo lako otpustiti tako da im naprosto ne produ\u017ee ugovor, pa je potrebno prona\u0107i nove na\u010dine sindikaliziranja za ovu kategoriju radnika (trenutno je samo 6% radnika\/ica zaposlenih na odre\u0111eno u\u010dlanjeno u sindikat).<\/p>\n\n\n\n

Koncept rada po mjeri \u010dovjeka SSSH je razvio prije tri godine kako bi definirao kvalitetno radno mjesto. Koncept se sastoji od \u0161est razli\u010ditih dimenzija \u2013 to su dobra pla\u0107a, za\u0161tita zdravlja, glas na radnom mjestu, u\u010denje i napredovanje, sigurnost i radno vrijeme. \u0160eperi\u0107 je naglasio kako sigurnost radnog mjesta podrazumijeva rad na neodre\u0111eno, no to ne zna\u010di apsolutnu sigurnost da \u0107e radnik ostati na istom radnom mjestu do penzije, ve\u0107 to zna\u010di da radnik ima jasno definirane uvjete pod kojima se njegov radni odnos mo\u017ee otkazati, da ima pravo na obja\u0161njenje u slu\u010daju otkaza i da mo\u017ee potra\u017eiti pravnu pomo\u0107. Ova vrsta ugovora o radu trebala bi biti standard, a svi drugi oblici ugovora o radu trebali bi biti samo izuzetak iz opravdanih razloga (poput odlaska radnika\/ice na porodiljni ili roditeljski dopust, bolovanje i sli\u010dno). Dakle, rad na odre\u0111eno slu\u017ei precizno definiranim situacijama kada postoji stvarna potreba za time, me\u0111utim zloupotreba ovog instituta je postala vrlo \u010desta: poslodavci \u010desto rad na odre\u0111eno koriste kao zamjenu za probni rok ili se ugovori o radu na odre\u0111eno vi\u0161e puta obnavljaju na radnim mjestima koja nisu privremenog, ve\u0107 stalnog karaktera. \u0160eperi\u0107 je naglasio da su osobe koje rade na odre\u0111eno diskriminirane tom vrstom ugovora jer ne mogu podizati kredit, nemaju nikakvu za\u0161titu u slu\u010daju otkaza i sli\u010dno, ali i da se uz to na njih u praksi gleda kao na radnike u koje se poslodavcu ne isplati ulagati, zbog \u010dega su dodatno diskriminirani tako \u0161to nemaju jednaka prava na u\u010denje i napredovanje kakva imaju zaposleni na neodre\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n

Iznesene podatke svojim izlaganjem je nadopunila Katarina Jaklin, asistentica na istra\u017eivanju privremenog zapo\u0161ljavanja koje u sklopu projekta “Rad po mjeri \u010dovjeka” provodi Institut za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu. Prema podacima iz istra\u017eivanja o zadovoljstvu radnim mjestom koje je SSSH proveo 2018., rad na odre\u0111eno naj\u010de\u0161\u0107i je oblik nestandardnog zapo\u0161ljavanja u Hrvatskoj, a prema udjelu zaposlenih na odre\u0111eno Hrvatska je pri vrhu EU (trenutno 19% svih zaposlenih u Hrvatskoj radi na odre\u0111eno). Hrvatska je tako\u0111er posljednjih \u0161est godina prva u EU prema udjelu vrlo kratkih ugovora na odre\u0111eno (do 3 mjeseca), a rad na odre\u0111eno je dominantan oblik novog zapo\u0161ljavanja u Hrvatskoj \u2013 u 2020. godini \u010dak 89% izlazaka iz evidencije nezaposlenih HZZ-a odvijalo se putem zaposlenja na odre\u0111eno. Rad na odre\u0111eno posebno je \u010dest me\u0111u mladima (vi\u0161e od polovice radnika\/ica mla\u0111ih od 24 godine radi na odre\u0111eno), slabije obrazovanima i niskokvalificiranim radnicima.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje je ispitalo \u0161est navedenih dimenzija kvalitetnog radnog mjesta, i pokazalo se da izme\u0111u ispitanika zaposlenih na odre\u0111eno i na neodre\u0111eno postoje razlike u svim dimenzijama, odnosno da su radna mjesta zaposlenih na odre\u0111eno ujedno i manje kvalitetna u usporedbi s radnim mjestima zaposlenih na neodre\u0111eno. Na primjer, dok 53% ispitanika zaposlenih na neodre\u0111eno smatra da im njihov posao omogu\u0107uje planiranje budu\u0107nosti i izvjesnost prihoda, to smatra samo 28% onih koji rade na odre\u0111eno. Ispitanici koji su zaposleni na odre\u0111eno imaju znatno ni\u017ee pla\u0107e od zaposlenih na neodre\u0111eno, \u010dak i kada imaju istu razinu obrazovanja i vje\u0161tina \u2013 76% zaposlenih na odre\u0111eno ima pla\u0107u ni\u017eu od 5.000 kn, \u0161to je slu\u010daj kod samo 42% zaposlenih na neodre\u0111eno. Ispitanici zaposleni na odre\u0111eno \u010de\u0161\u0107e od zaposlenih na neodre\u0111eno rade vikendima, praznicima i neradnim danima, \u010de\u0161\u0107e su prekvalificirani za poslove koje rade ili rade na poslovima koji ne odgovaraju struci za koju su se \u0161kolovali, rje\u0111e smatraju da mogu utjecati na svoje uvjete rada, osje\u0107aju ve\u0107u nesigurnost i rje\u0111e ostvaruju pravo na materijalne dodatke na pla\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Posljednje izlaganje, na temu budu\u0107ih izmjena Zakona o radu, odr\u017eala je Ana Mili\u010devi\u0107 Pezelj, izvr\u0161na tajnica za socijalni dijalog i javne politike u SSSH. Trenutno se sindikati s Ministarstvom rada nalaze u konzultacijskom procesu, a nakon svibnja \u0107e se formirati radna skupina koja \u0107e pristupiti izmjenama Zakona o radu. Jedna od izmjena koje su predlo\u017eili iz Ministarstva jest ograni\u010davanje broja uzastopnog kori\u0161tenja ugovora o radu na odre\u0111eno. Cilj tog ograni\u010denja bilo bi spre\u010davanje zloupotrebe ugovora na odre\u0111eno umjesto zapo\u0161ljavanja radnika na neodre\u0111eno. Velik dio poslodavaca svjesno zloupotrebljava ovu vrstu ugovora kako bi prebacili rizik poslovanja na radnika, istaknula je Mili\u010devi\u0107 Pezelj. Me\u0111utim, glede prijedloga Ministarstva o ograni\u010davanju broja uzastopnih ugovora o radu na odre\u0111eno, Mili\u010devi\u0107 Pezelj je rekla da bi se takvo ograni\u010denje moglo pokazati kao \u0161tetno, odnosno rezultirati time da bi poslodavac naprosto uzeo drugog radnika. Upravo je to razlog zbog kojeg sindikati nisu ni ranije inzistirali na tome da se takvo ograni\u010denje unese u Zakon o radu, ve\u0107 su samo unijeli ograni\u010denje ukupne du\u017eine trajanja ugovora o radu na odre\u0111eno. Tako\u0111er, sindikati \u017eele smanjiti ukupno dozvoljeno trajanje rada na odre\u0111eno s trenutne tri na dvije godine, i uvesti pravo na otpremninu za one radnike\/ice koji su putem ugovora na odre\u0111eno radili kod istog poslodavca dvije godine. Trenutno radnici imaju pravo na otpremninu samo u slu\u010daju otkazivanja ugovora o radu, dakle samo ako su radili na neodre\u0111eno. Na taj na\u010din mo\u017ee se i smanjiti udio zaposlenih na odre\u0111eno, istaknula je Mili\u0107evi\u0107 Pezelj, jer je upravo nepostojanje obaveza u slu\u010daju otkaza motiv poslodavaca za kori\u0161tenje te vrste ugovora. Jedan od na\u010dina da se smanji udio zaposlenih na odre\u0111eno je i propisivanje kvote, po uzoru na neke europske dr\u017eave u kojima je dozvoljeno da 10-15% od ukupnog zaposlenih radi putem ugovora na odre\u0111eno. Mili\u010devi\u0107 Pezelj je rekla da poslodavci nisu predlo\u017eili ni\u0161ta u cilju smanjenja broja ugovora na odre\u0111eno, jer je njihov stav da \u0107e se udio takvih ugovora smanjiti kada se olak\u0161a otpu\u0161tanje radnika koji rade na neodre\u0111eno. Ukratko, mo\u017ee se re\u0107i da je i poslodavcima i sindikatima cilj izjedna\u010diti uvjete rada zaposlenih na odre\u0111eno i na neodre\u0111eno, ali razlika je u tome \u0161to sindikati \u017eele ve\u0107a prava za jedne i druge, dok poslodavci rje\u0161enje vide u tome da se prava zaposlenih na neodre\u0111eno srozaju na razinu koju trenutno imaju zaposleni na odre\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n

Kako je istaknuo Darko \u0160eperi\u0107 u uvodnom izlaganju, od strane poslodavaca i njima naklonjenih analiti\u010dara \u010desto se \u010duje argument da je nepostojanje sigurnih radnih mjesta ekonomska nu\u017enost, jer se tr\u017ei\u0161te rada mijenja i moramo mu se prilagoditi. \u0160eperi\u0107 je istaknuo da tomu nije tako, jer su sva prava koja trenutno postoje rezultat organiziranog radni\u010dkog pokreta i politi\u010dke odluke da se zakonom za\u0161tite prava radnika. U raspravama o sigurnim i kvalitetnim radnim mjestima nema mjesta pozivanju na objektivne nu\u017enosti i ultimatume prema kojima nema alternative i radnici moraju prihvatiti ono \u0161to se nudi. Kako je zaklju\u010dio \u0160eperi\u0107, mogu\u0107e je da ve\u0107ina radnih mjesta bude sigurna, a ho\u0107e li to tako biti nije pitanje objektivne nu\u017enosti ili raspolo\u017eenja tr\u017ei\u0161ta rada, ve\u0107 je to pitanje politi\u010dke borbe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ovog utorka, 9. o\u017eujka, odr\u017eao je online tribinu “Rad na odre\u0111eno kao novo normalno: postoji li budu\u0107nost za sigurne i kvalitetne poslove?”. Tribina je dio SSSH-ovog projekta “Rad po mjeri \u010dovjeka” sufinanciranog sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Tribinu je moderirala Nediljka Buklija\u0161, a govorili su Darko \u0160eperi\u0107, Katarina Jaklin i […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37114,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[864,1288,668,460],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-37078","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-prekarni-radnici","tag-rad-na-odredeno","tag-radnicka-prava","tag-sindikati","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37078","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37078"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37078\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37113,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37078\/revisions\/37113"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37114"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37078"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37078"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37078"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37078"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37078"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37078"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37078"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}