Janez Jan\u0161a nastoji zagospodariti slovenskim medijskim prostorom po uzoru na svoje prijatelje iz Poljske i Ma\u0111arske. Zasad mu ne uspijeva, ali rat se vodi na svim frontovima.<\/p>\n\n\n\n
Datum 13. o\u017eujak 2020. kao zadnji dan doba normalnosti ima u Sloveniji dvostruko zna\u010denje. Naime, taj petak nije bio bitan samo zbog toga \u0161to je tada progla\u0161en prvi lokdaun, ve\u0107 i zbog \u010dinjenice da ga je na svojoj prvoj sjednici proglasila nova, tre\u0107a vlada Janeza Jan\u0161e. Od tada je pro\u0161la samo godina dana, a nova vlada Sloveniju je uvela u klub problemati\u010dnih \u010dlanica Europske unije gdje se mediji, opozicija pa \u010dak i obi\u010dni gra\u0111ani, iz najvi\u0161ih ureda vlasti redovito prozivaju s optu\u017ebama o laganju, pozivanju na ubojstvo premijera, \u0161irenju mr\u017enje, \u010dak i samog virusa. Neuspjeh opozicijskih stranaka da svrgnu Jan\u0161inu Slovensku demokratsku stranku (SDS) s vlasti zna\u010di da je pred Slovenijom jo\u0161 jedna politi\u010dki turbulentna godina.<\/p>\n\n\n\n
Janez Jan\u0161a za liberalnu – a time i ve\u0107insku – slovensku javnost igra ulogu zlikovca od sredine 90-ih godina. \u0160iroj javnosti poznato ime postao je 1988. godine, kad se kao 30-godi\u0161njak na\u0161ao pred sudom JNA kao prvo ime tzv. JBTZ afere. U duhu antimilitarizma i ja\u010danja nacionalizma taj proces u Ljubljani bio je popra\u0107en s masovnim demonstracijama i solidarno\u0161\u0107u sa \u010detvoricom koja je zbog posjeda klasificiranih dokumenata vojske morala odslu\u017eiti kratku kaznu, a Jan\u0161a je nakon toga u\u0161ao u politiku kroz vrata Ministarstva obrane koje je i vodio za vrijeme 10-dnevnog rata. Na toj funkciji ostao je do 1994. kad ga je odnijela afera Depala koja je razotkrila paravojne tendencije ministarstva pod njegovom komandom. Njegovo razrje\u0161enje potpisao se tada\u0161nji premijer Janez Drnov\u0161ek, \u010dime je Jan\u0161a, a s njim i SDS, pre\u0161ao u opoziciju do 2004. godine kad preuzima vlast nakon kolapsa vode\u0107e stranke tranzicije Liberalne demokracije Slovenije (LDS) prilikom odlaska Drnov\u0161eka iz vlade na mjesto predsjednika republike. Dolazak desne SDS na vlast predstavljao je potres za slovensku politi\u010dku i ekonomsku scenu kojom su do tada skoro u cijelosti upravljali reformirani komunisti ili nominalno lijevi politi\u010dari te tzv. crveni direktori koji su privilegirali doma\u0107a poduze\u0107a tijekom privatizacije zasnovane na odbijanju stranog kapitala i gradnji vlastitih elita. S tada\u0161njom fragmentacijom lijevog centra, antijan\u0161izam postao je mantra te klju\u010dan element otpora liberalne javnosti.<\/p>\n\n\n\n
Usprkos izbornim uspjesima, Jan\u0161a je poslije prvog cijelog mandata, na mjesto predsjednika vlade uspio zasjesti samo jo\u0161 dva puta nakon toga; za godinu dana 2012-13. te u o\u017eujku 2020. – u oba slu\u010daja je do\u0161ao na \u010delo dr\u017eave na ru\u0161evinama prija\u0161njih vlada. Pro\u0161le godine to se desilo zahvaljuju\u0107i naivnom potezu biv\u0161eg premijera Marjana \u0160arca koji je planirao nove izbore, a pri tome nije ura\u010dunao mogu\u0107nost da \u0107e koalicijski partneri iz Stranke modernog centra (SMC) prekr\u0161iti sva obe\u0107anja te u\u0107i u vladu Janeza Jan\u0161e, iako su svoje politi\u010dke bodove zara\u0111ivali ba\u0161 na tome da se bore protiv njega. Antijan\u0161izam, kojim u velikoj mjeri po\u010dinju i zavr\u0161avaju politi\u010dki programi lijevo od centra, u osnovi nije progresivna ideja jer – iako se bori protiv \u0161irenja konzervativnih i desnih politika – zagovara status quo u dru\u0161tvu, politici, ekonomiji, pravosu\u0111u itd. No nakon 365 dana tre\u0107e Jan\u0161ine vlade ta antipolitika mo\u017eda nikad nije bila ja\u010da. Ovaj put s opravdanim razlozima.<\/p>\n\n\n\n
Ako je SDS donedavno bila do neke mjere klasi\u010dna stranka desnog centra, u proteklih pet-\u0161est godina, na krilima uspjeha ekstremnih desni\u010dara u SAD-u i Europi, reformirala se u agresivniju, ksenofobniju i konzervativniju verziju same sebe. Unutar obitelji Europske pu\u010dke stranke samo mad\u017earski Fidesz (donedavno) vjerojatno mo\u017eemo svrstati desnije od SDS-a, dok je Jan\u0161ino lu\u0111a\u010dko tvitanje ve\u0107 odavno pre\u0161lo granice Slovenije. Zadnju takvu epizodu imao je nakon objave teksta na portalu Politico naslova “Inside Slovenia\u2019s war on the media” (Unutar slovenskog rata protiv medija). U tom \u010dlanku novinarka Lili Bayer predstavila je sliku slovenskog medijskog prostora u vrijeme jan\u0161izma. Brojni anonimni i neanonimni kolege su za Politico opisali svoja iskustva pritisaka i (auto)cenzure u medijima te strah od javnog lin\u010da desnice. Tekst u Politicu dobio je na zna\u010denju kad je Jan\u0161a, a za njim i cijela medijska i botovska ma\u0161inerija SDS-a, krenula u ofenzivu protiv Politica koji je tim tekstom u desni\u010darskim krugovima zaradio etiketu \u201cekstremno lijevog\u201d medija. Doma\u0107oj javnosti ve\u0107 poznati poduhvati diskreditacije i agresivnog obra\u010dunavanja s novinarima, ovaj puta su privukli i pa\u017enju vi\u0161e poslanika iz Europskog parlamenta gdje je sad Slovenija dobila status problemati\u010dne \u010dlanice, zajedno s Ma\u0111arskom te Poljskom \u010dije vlade su tako\u0111er optu\u017eene kr\u0161enja medijskih sloboda. No Slovenija nije Poljska, a kamoli Ma\u0111arska. Barem ne jo\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Dok Viktor Orb\u00e1n sa svojom tajkunima efektivno preuzima kontrolu nad nekad nezavisnim medijima, a dr\u017eavna televizija i radio slu\u017ee mu za propagiranje vlastitih politika, u Sloveniji Jan\u0161a nema taj luksuz, pa umjesto toga poku\u0161ava da izgradi vlastitu paralelnu stvarnost, pri \u010demu mu ba\u0161 taj isti ma\u0111arski kapital daje financijsku potporu. Sredi\u0161nji medijski projekti za to su revija Demokracija i istoimena televizija te web portal Nova24TV, medij \u201cu slu\u017ebi istine\u201d koji je prije nekoliko dana proslavio pet godina postojanja. Uz to, SDS je po\u010deo proteklih godina graditi mre\u017eu “nezavisnih lokalnih” medijskih portala \u010diji identi\u010dni templejti otkrivaju kako se radi samo o jo\u0161 jednom poku\u0161aju uspostavljanja hobotnice medija s ciljem \u0161to ve\u0107eg reacha<\/em>. Formiranje alternativne konzervativne realnosti dodatno se ubrzalo za vrijeme aktualne Jan\u0161eve vlade pa je tako prije nekoliko tjedana na internetu osvanula, momentalno jo\u0161 amaterska, Nacionalna tiskovna agencija (NTA), kao opozicija dr\u017eavnoj Slovenskoj tiskovnoj agenciji (STA) koju vodi ultrakonzervativni \u010dlan SDS-a i youtuber Ale\u0161 Ernecl.<\/p>\n\n\n\n Kako bi dokazala da su mediji zaista protiv vlade, Ministarstvo kulture naru\u010dilo je i istra\u017eivanje “stru\u010dnjaka” bliskih vladi koji su ustvrdili da je 90% medija \u201cu vlasni\u0161tvu lijeve opcije\u201d. Ozbiljna analiza spomenutog “akademskog” istra\u017eivanje nema smisla, no valja napomenuti da je Janez Jan\u0161a ipak u pravu kad ka\u017ee da u Sloveniji mediji pi\u0161u kriti\u010dki o vladi te se trenutno ne pla\u0161e pritisaka u obliku eventualnih vlasni\u010dkih restrukturiranja s ciljem u\u0161utkivanja opozicije kao u slu\u010daju Ma\u0111arske. Gdje je SDS mogao da postavi svoje ljude, to su u\u010dinili, kao u slu\u010daju popularnog portala Siol koji je u vlasni\u0161tvu dr\u017eavnog Telekoma Slovenije, dok je drugi medijski projekt Telekoma Slovenije Planet TV u me\u0111uvremenu pre\u0161ao u ruke ma\u0111arskoj vladi bliske grupe TV2. No glavna te\u017eina napada SDS-a na medije vr\u0161i se na javnu Radioteleviziju Slovenije (RTVSLO) te spomenutu dr\u017eavnu agenciju STA.<\/p>\n\n\n\n Mjese\u010dni RTVSLO doprinos od 12,75\u20ac kojeg pla\u010daju slovenska ku\u0107anstva ve\u0107 je godinama na udaru desnice koja se osje\u0107a da ih nacionalni medij ne reprezentira, pri \u010demu se naravno fokusiraju isklju\u010divo na dio dnevno informativnog programa, ignoriraju\u0107i ostale tro\u0161kove RTVSLO. Tako su Jan\u0161a i ministar unutarnjih poslova Ale\u0161 Hojs (koji je ina\u010de biv\u0161i direktor Nova24TV) ve\u0107 javno pri\u010dali o tome kako ne pla\u0107aju RTV doprinos, a \u010dak su i razglabali o tome kako bi dio tog novca oduzeli javnom mediju te ga preusmjerili u ostale medije. Iako je taj prijedlog zakona bio odlo\u017een na neodre\u0111eno vrijeme, slu\u017ei kao prijetnja javnoj radioteleviziji \u010diji novinarski rad \u010desto ne odgovara vladi. Premda SDS odaje dojam kako sam vlada dr\u017eavom, vlast ipak formalno dijeli s koalicijskim partnerima, demokr\u0161\u0107anskom Novom Slovenijom (NSi) i nominalno liberalnom SMC, biv\u0161om strankom Mira Cerar. Dok NSi prakti\u010dki i nema svoje politike i agende, poslanici SMC \u017eele zadr\u017eati neki simboli\u010dni kapital pa su barem na podru\u010dju medija privremeno blokirali poku\u0161aje financijskog iscrpljivanja RTVSLO ili pak STA.<\/p>\n\n\n\n Vladin rat s tom agencijom primarno vodi Uro\u0161 Urbanija, \u0161ef Ureda vlade za komuniciranje (UKOM) koji je i nekada\u0161nji urednik redakcije unutarnje politike na STA. Urbanija aktualnog odgovornog urednika Bojana Veselinovi\u010da optu\u017euje za sakrivanje financijskih izvje\u0161\u0107a dok mu istovremeno doslovno broji re\u010denice kojima je STA popratila Jan\u0161ina dostignu\u0107a. Bitka za nadzor sadr\u017eaja, zajedno s osobnom osvetom Urbanije, doveli su do toga da vlada pro\u0161li tjedan nije potpisala novi ugovor \u010dime se nastavljaju financijski pritisci te se stavlja pod upitnik budu\u0107nost tri desetlje\u0107a stare institucije slovenskog novinarstva. Solidarnost medija i gra\u0111ana s daljnjom nezavisno\u0161\u0107u i autonomijom STA poma\u017ee samo do neke mjere, no vi\u0161e od godinu dana udaljeni izbori zna\u010de da javne medije, uz javni lin\u010d kriti\u010dki nastrojenih urednika i novinara, \u010deka i te\u0161ka bitka za financije. UKOM na sve kritike doma\u0107ih i stranih novinara me\u0111utim odgovara da nemaju temelja u \u010dinjenicama, te smatra da su slovensko dru\u0161tvo, ekonomija i pravosu\u0111e oteti od tranzicijske ljevice koja demonizira Jan\u0161u i SDS.<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica da Jan\u0161a (jo\u0161) nije u stanju da uspostavi kontrolu nad javnima, kamoli privatnim medijima, zna\u010di i da njegova popularnost ostaje ograni\u010dena na petinu do \u010detvrtinu glasa\u010dkog tijela koja izlazi na izbore. Da bi do\u0161lo do orbanizacije o kojoj pri\u010daju opozicijske partije, moralo bi do\u0107i do sloma ba\u0161 te opozicije, kao \u0161to se to dogodilo u Ma\u0111arskoj. Iako je parlamentarna opozicija bila neuspje\u0161na u vi\u0161emjese\u010dnom projektu ru\u0161enja vlade Janeza Jan\u0161e, \u010dini se da ostaje ujedinjena u antijan\u0161izmu. Sljede\u0107i izbori moraju se odr\u017eati prije ljeta 2022., a sude\u0107i po aktualnim anketama, opcije centra i ljevice morale bi osvojiti ugodnu ve\u0107inu u Dr\u017eavnom zboru. U me\u0111uvremenu se \u010dini da Jan\u0161a ima prili\u010dno slobodne ruke za transformaciju dr\u017eave, te\u0161ko pogo\u0111ene pandemijom, po svojoj mjeri. Formalno manjinska vlada se naime u svim svojim projektima mo\u017ee osloniti na potporu Slovenske nacionalne stranke Zmaga Jelin\u010di\u010da. Rat s medijima me\u0111utim ne posustaje. Sve \u0161to ka\u017eete mo\u017ee biti i \u0107e bit \u0107e upotrijebljeno protiv vas na Twitter sudu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Janez Jan\u0161a nastoji zagospodariti slovenskim medijskim prostorom po uzoru na svoje prijatelje iz Poljske i Ma\u0111arske. Zasad mu ne uspijeva, ali rat se vodi na svim frontovima. Datum 13. o\u017eujak 2020. kao zadnji dan doba normalnosti ima u Sloveniji dvostruko zna\u010denje. Naime, taj petak nije bio bitan samo zbog toga \u0161to je tada progla\u0161en prvi […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37069,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[28,591],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1203],"class_list":["post-37067","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mediji","tag-slovenija","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37067"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37067\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37068,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37067\/revisions\/37068"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37069"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37067"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37067"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37067"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37067"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Twitter sud<\/h2>\n\n\n\n