{"id":37064,"date":"2021-03-08T11:15:00","date_gmt":"2021-03-08T10:15:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37064"},"modified":"2021-03-08T11:08:10","modified_gmt":"2021-03-08T10:08:10","slug":"cico-vs-bandic-ili-o-klasnim-kompromisima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37064","title":{"rendered":"Cico vs. Bandi\u0107 ili o klasnim kompromisima"},"content":{"rendered":"\n

Sudbina je htjela da Zlatko Cico Kranj\u010dar, legenda zagreba\u010dkog Dinama, napusti ovaj svijet koji dan nakon zagreba\u010dkog gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a. A htjela je da se to dogodi i u vrijeme pandemije koje “podrazumijeva” pone\u0161to druk\u010dije verzije opro\u0161taja s istaknutim figurama od onih na koje smo navikli. Zgusnuti vremenski period i izvanredne okolnosti bile su dovoljan okida\u010d za usporedbe “dva Zagreba”. Jedan Bandi\u0107ev, lopovski i klijentelisti\u010dki, obilje\u017een interesnim sljedbeni\u0161tvom, drugi Cicin, gospodski i autenti\u010dni, obilje\u017een \u010distom ljubavlju i identitetom. Uz opasku da ovaj Cicin polako, ali sigurno nestaje.<\/p>\n\n\n\n

Kao i u svakoj usporedbi koja se “spontano” javlja i u ovoj ima ne\u0161to istine. Me\u0111utim, i jedan i drugi Zagreb su satkani od specifi\u010dnih “klasnih kompromisa”. Onaj Bandi\u0107ev od politi\u010dki-materijalnog, a onaj Cicin od simboli\u010dko-nostalgi\u010dnog. Iako smo ve\u0107 svi dobro znali kako funkcionira mehanizam vladavine Milana Bandi\u0107a, proteklog smo tjedna u raznim ina\u010dicama prikaza lika i djela ponovno saznali sve nijanse. Koriste\u0107i se s onim \u0161to mu je bilo na raspolaganju, a to je prora\u010dun grada Zagreba, Bandi\u0107 je kapilarno “servisirao” razne segmente stanovni\u0161tva. Od socijalnih politika za najugro\u017eenije i zaposlenja za manje ugro\u017eene preko projekata za dio kulturne elite do unosnih poslova za probrane poduzetnike. Posrijedi je bio svojevrsni selektivni korporativizam koji se nije zasnivao na politi\u010dkoj ideji koju dijele svi od vrha do dna, ve\u0107 na pro\u017eetim egzistencijalno-politi\u010dkim interesima. Drugim rije\u010dima, nastala je firma kojoj je posao bio da dobija izbore, a po\u010detni kapital joj je bio gradski prora\u010dun. Selektivno uklju\u010divanje \u0161irih slojeva, tj. klasni kompromis, bilo je nu\u017eno jer je demokracija igra brojeva.<\/p>\n\n\n\n

Kanonizacija Cice odigrava se, naravno, na sasvim drugom terenu i odi\u0161e “spontanom ideologijom”. Koliko god bilo onih koji bi sudjelovanjem htjeli isprati neke mrlje na vlastitim biografijama. Jedna od klju\u010dnih komponenti kanonizacije jest oznaka Cice kao pravog, purgerskog gospodina. Kao \u0161to je ju\u010der na Telesportu precizno uo\u010dio<\/a> Juraj Vrdoljak ta oznaka nije u skladu s Cicinom socijalnom i klasnom pozadinom niti s kasnijim sentimentom nakon \u0161to ga je nogomet uvukao u visoko dru\u0161tvo. Cico je odrastao u tada jo\u0161 radni\u010dkom predgra\u0111u koje s gospodstvom i prate\u0107im konotacijama nije imalo nikakve veze. Kako bi dodatno podebljao tu socijalnu i klasnu podjelu grada Vrdoljak nas podsje\u0107a na Krle\u017eine zapise iz 20-ih godina kada je granica bila “bli\u017ea centru”, kod Esplanade i bez ikakvih nijansi izme\u0111u. No, upravo specifi\u010dna ekonomsko-ideolo\u0161ka povijest grada otvara prostor za “gospodske” intervencije u kanonizaciju Cice \u2013 one omogu\u0107uju i siroma\u0161nom klincu i pristojnom bogata\u0161u (naknadnu) identifikaciju.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111uratni period koji opisuje Krle\u017ea nije bio obilje\u017een samo brutalnim socijalnim razlikama ve\u0107 i izra\u017eenim politi\u010dkim kanaliziranjem tih razlika. U Zagrebu je djelovao sna\u017ean radni\u010dki pokret koji nije samo pru\u017eao politi\u010dku za\u0161titu obespravljenima i ve\u0107 i svojevrsni politi\u010dki i kulturni identitet. Ne postoji ni\u0161ta prirodno u tome da ni\u017ei slojeve prihvate klasni identitet kao prevladavaju\u0107i. Tu im opciju prije svega jam\u010di politi\u010dka organiziranost. Naravno, nisu svi bili dijelom radni\u010dkog pokreta, ali ta im je odrednica bila na raspolaganju i nerijetko zauzimala primat u odnosu na ostale aspekte identiteta. Koliko je ta organiziranost bila na visokom nivou najbolje svjedo\u010di funkcioniranje narodne pomo\u0107i tijekom Drugog svjetskog rata. U tom periodu je \u010ditava mre\u017ea anonimnih aktivista i simpatizera odr\u017eavala pokret otpora u gradu na razini s kojom se malo drugih okupiranih gradova mo\u017ee usporediti.<\/p>\n\n\n\n

Uspostavom nove vlasti nakon rata stvari se, naravno, zna\u010dajno mijenjanju. Radni\u010dki Zagreb je bio slu\u017ebeno opjevan, ali nove, iako itekako reducirane socijalne razlike, vi\u0161e se ne mogu \u010ditati u istom klju\u010du. U kontekstu u kojem je vlast nominalno radni\u010dka, identiteti i sentimenti ni\u017eih slojeva ne mogu ra\u010dunati na predratni tip profilacije. U takvom kontekstu se pojavljuje nova runda mije\u0161anja razli\u010ditih klasnih elemenata. Uz neizbje\u017ene nacionalne prizvuke, oblik otpora dobiva svoju mladena\u010dko-supkulturnu crtu koja se \u010desto karakterizira odrednicom \u2013 fakin. Autenti\u010dno dijete ulice, uvijek na strani dobra, ali spremno na razli\u010dite nepodop\u0161tine i drsko pona\u0161anje. Ali taj fakin, u svojevrsnoj unutarnjoj klasnoj transformaciji, izraste u purgerskog gospodina. Taj je gospodin navodno klasno neutraliziran: ne morate biti bogat da biste bili gospodin. Morate biti pristojan i moralno konzistentan, politi\u010dki udaljen od crvene birokracije i kulturno udaljen od utjecaja s istoka. Dio gra\u0111anskog Zagreba.<\/p>\n\n\n\n

Nakon nove promjene vlasti dolazi do paradoksalne faze. Ona se mahom ogleda u nostalgiji za tim gra\u0111anskim Zagrebom kojeg je navodno bilo jedino u socijalizmu. Naime, za razliku od Beograda, zagreba\u010dka kulturna elita nikad nije uspjela rehabilitirati me\u0111uratni period kao zlatno doba kapitalizma i gra\u0111anstva. Pored svih drugih pote\u0161ko\u0107a s tim eventualnim naumom, najizrazitija je ona da “Hrvati tada nisu \u017eivjeli u vlastitoj dr\u017eavi”. Tako nam preostaje taj autenti\u010dni purgerski identitet koji polako nestaje, satkan od razli\u010ditih kulturnih, klasnih i povijesnih elemenata. Nije Zagreb po tome specifi\u010dan u odnosu na ostale gradove i njihove identitete. Oni su stalno u povijesnoj tenziji, i razdoblja (zami\u0161ljenih) harmonija smjenjuju razdoblja politi\u010dkih proturje\u010dja i preispitivanja tih identiteta.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, ta pri\u010da o gospodskom i gra\u0111anskom Zagrebu, u kojem vrline, odgoj i karakterne osobine, zamjenjuju i nadomje\u0161taju klasne sukobe i politi\u010dka trvenja, nikako da izgubi na svojoj privla\u010dnosti. Bilo kao inspiracija za politi\u010dke projekte bilo kao sigurno uto\u010di\u0161te kolumnista. Smrt velikog Cice bila je samo jo\u0161 jedan okida\u010d u toj stilskoj vje\u017ebi. A najbolji otklon od takvih romantizacija zagreba\u010dkog gra\u0111anstva i gospodstva dao je Cicin sin Niko u govoru na komemoraciji ustvrdiv\u0161i da ga je otac nau\u010dio kako su svi ljudi jednaki. Solidarnost zasnovana na jednakosti, a ne neko imaginarno gospodstvo put su kojim se gradi purgerski identitet i na\u010din na koji ovaj grad svima pru\u017ea dobrodo\u0161licu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sudbina je htjela da Zlatko Cico Kranj\u010dar, legenda zagreba\u010dkog Dinama, napusti ovaj svijet koji dan nakon zagreba\u010dkog gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a. A htjela je da se to dogodi i u vrijeme pandemije koje “podrazumijeva” pone\u0161to druk\u010dije verzije opro\u0161taja s istaknutim figurama od onih na koje smo navikli. Zgusnuti vremenski period i izvanredne okolnosti bile su dovoljan […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37066,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66,801],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-37064","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","tag-zagreb","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37064"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37065,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37064\/revisions\/37065"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37066"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37064"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37064"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37064"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37064"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}