{"id":37032,"date":"2021-03-05T14:03:14","date_gmt":"2021-03-05T13:03:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37032"},"modified":"2021-03-05T14:14:14","modified_gmt":"2021-03-05T13:14:14","slug":"rodni-jaz-u-zaposlenosti-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37032","title":{"rendered":"Rodni jaz u zaposlenosti u EU"},"content":{"rendered":"\n<p>Ususret ovogodi\u0161njem Me\u0111unarodnom danu \u017eena, Eurostat objavljuje seriju \u010dlanaka o polo\u017eaju \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada, me\u0111u kojima se danas na\u0161ao i <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/eurostat\/en\/web\/products-eurostat-news\/-\/edn-20210305-1?redirect=%2Feurostat%2Fen%2Fnews%2Fwhats-new\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">onaj<\/a> o rodnom jazu u zaposlenosti. Podaci pokazuju da unato\u010d tome \u0161to stopa zaposlenosti \u017eena u EU kontinuirano <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/eurostat\/databrowser\/view\/tesem010\/default\/table?lang=en\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">raste<\/a> ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a, \u017eene i dalje imaju znatno ni\u017eu stopu zaposlenosti od mu\u0161karaca. Prema posljednjim podacima Eurostata, u tre\u0107em kvartalu 2020. godine stopa zaposlenosti \u017eena u dobi od 20 do 64 godine iznosila je 66,6%, a za mu\u0161karce 78,3%, odnosno rodni jaz u zaposlenosti iznosio je 11,7 postotnih bodova. Mu\u0161karci imaju vi\u0161u stopu zaposlenosti od \u017eena neovisno o razini zavr\u0161enog obrazovanja, ali ta je razlika tim ve\u0107a \u0161to je razina zavr\u0161enog obrazovanja ni\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<p>Dok je 87% mu\u0161karaca i 80% \u017eena sa zavr\u0161enim visokim obrazovanjem bilo zaposleno u tre\u0107em kvartalu 2020., me\u0111u osobama s ni\u017eom razinom obrazovanja ta je razlika puno ve\u0107a \u2013 66% mu\u0161karaca i samo 43% \u017eena s ni\u017eom razinom obrazovanja su zaposleni. Druga\u010dije izra\u017eeno, rodni jaz u zaposlenosti za osobe s ni\u017eom razinom obrazovanja iznosi 22,5 postotna boda, \u0161to je tri puta ve\u0107i rodni jaz nego me\u0111u visoko obrazovanim osobama. Rodni jaz u zaposlenosti izme\u0111u osoba sa srednjom razinom obrazovanja ne odudara od prosjeka i iznosi 12,6 postotnih bodova (78% mu\u0161karaca i 66% \u017eena sa srednjom razinom obrazovanja su zaposleni).<\/p>\n\n\n\n<p>U zadnjih deset godina rodni jaz u zaposlenosti smanjio se sa 13,5 postotnih bodova (2010.) na trenutnih 11,7 postotnih bodova. Me\u0111utim, tome je najvi\u0161e pridonijela stopa zaposlenosti visokoobrazovanih osoba: rodni jaz u zaposlenosti osoba s visokim obrazovanjem smanjio se sa 7,2 postotna boda u tre\u0107em kvartalu 2010. na 6,4 postotna boda u tre\u0107em kvartalu 2020. Istovremeno, rodni jaz u zaposlenosti osoba s ni\u017eom i srednjom razinom obrazovanja u istom se periodu pove\u0107ao \u2013 sa 21,7 na 22,5 postotna boda za osobe s ni\u017eim obrazovanjem, te sa 12,4 na 12,6 p.b. za osobe sa srednjom razinom obrazovanja. Budu\u0107i da je razina obrazovanja u visokoj korelaciji s prihodima, ova se razlika mo\u017ee velikim dijelom objasniti mogu\u0107nostima povratka \u017eena na radno mjesto nakon ro\u0111enja djeteta. Dok se visokoobrazovanim \u017eenama financijski isplati ranije vratiti na posao, za \u017eene s ni\u017eom razinom obrazovanja i <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/stats.oecd.org\/Index.aspx?DataSetCode=EAG_EARNINGS\" target=\"_blank\">niskim pla\u0107ama<\/a> to nije uvijek slu\u010daj. <\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, treba naglasiti da je sli\u010dan mehanizam na djelu i me\u0111u osobama vi\u0161e razine obrazovanja i vi\u0161eg socio-ekonomskog statusa. \u017dene s visokom razinom obrazovanja u prosjeku imaju ni\u017eu stopu zaposlenosti od mu\u0161karaca s istom razinom obrazovanja, iako \u017eene \u010dine vi\u0161e od polovice osoba s vi\u0161om razinom obrazovanja. Neki od na\u010dina da se u ovom aspektu postigne ve\u0107a rodna ravnopravnost su dobro pla\u0107eni i neprenosivi roditeljski dopusti, kao i dostupnost te pri\u0161utivost dje\u010djih vrti\u0107a. Na\u017ealost, nijedna od aktualnih europskih politika za postizanje rodne ravnopravnosti ne uklju\u010duje ove strategije kao obvezuju\u0107e, pa utoliko izneseni podaci ne iznena\u0111uju. Na kraju, \u010dak i kada bi rodni jaz u zaposlenosti bio manji ili u potpunosti nestao, i dalje bi postojao problem kvalitete radnih mjesta zaposlenih \u017eena. Upravo je rast atipi\u010dnih poslova u posljednja dva desetlje\u0107a koincidirao s rastom stope zaposlenosti \u017eena, koje su prekomjerno zastupljene u tim oblicima rada (rad u nepunom radnom vremenu odnosno part-time zaposlenost, rad na odre\u0111eno i sli\u010dno). <\/p>\n\n\n\n<p> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ususret ovogodi\u0161njem Me\u0111unarodnom danu \u017eena, Eurostat objavljuje seriju \u010dlanaka o polo\u017eaju \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada, me\u0111u kojima se danas na\u0161ao i onaj o rodnom jazu u zaposlenosti. Podaci pokazuju da unato\u010d tome \u0161to stopa zaposlenosti \u017eena u EU kontinuirano raste ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a, \u017eene i dalje imaju znatno ni\u017eu stopu zaposlenosti od mu\u0161karaca. Prema posljednjim [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":37041,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[644,986],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-37032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rodna-nejednakost","tag-rodna-ravnopravnost","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37032"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37045,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37032\/revisions\/37045"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37032"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37032"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37032"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37032"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}