Regionalni su komentatori dolazak Joea Bidena na vlast i \u0161pekulacije o “novoj ulozi” SAD-a u regiji do\u010dekali zaglavljeni u devedesetima. Izvla\u010dile su se njegove izjave o Tu\u0111manu i Milo\u0161evi\u0107u, a zanemarivale promjene u me\u0111unarodnim odnosima i interesima SAD-a u tih 30 godina. Kao rasprava o politici na obiteljskom ru\u010dku: e, rek’o je amid\u017ea jo\u0161 tada…<\/p>\n\n\n\n
Joe Biden i njegova administracija tek su dva mjeseca u svojim kabinetima \u0161to je prekratko vrijeme da bi se donosili zaklju\u010dci o vanjskoj politici. A pogotovo je nezahvalno ponuditi ne\u0161to jasniju sinoptiku poteza State Departmenta i Pentagona u specifi\u010dnim regijama i tzv. kriznim \u017eari\u0161tima. Bez obzira na to relativno kratko vrijeme koje je proteklo od preuzimanja vlasti, nedavno bombardiranje ciljeva u Siriji \u2013 opravdanih prisutno\u0161\u0107u pro-Iranskih milicija na terenu (slu\u017ebena kvalifikacija i opravdanje ciljeva) \u2013 na ameri\u010dkoj je ljevici do\u010dekano kao potvrda stare teze da je vanjska politika Demokrata jednako agresivna, ako ne i agresivnija od republikanskih administracija. Komentarijat podcast ljevice koja je nabujala paralelno s politi\u010dkim pokretom u kona\u010dnici iznjedriv\u0161i \u010dlanove Kongresa lijevo od politi\u010dkog mejnstrima, primijetio je da je Bidenovo bombardiranje ciljeva \u0161ijitskih postrojbi na istoku Sirije ostao bez glasnijih reakcija me\u0111u Demokratima, \u0161to centristi\u010dkim, ali i onim lijevim. Iako je zadnja od intervencija jednako ilegalna kao Trumpove akcije (poput pro\u0161logodi\u0161njeg atentata na iranskog generala Qasema Soleinmanija), iza njih je ostala prili\u010dna ti\u0161ina koju je tek donekle naru\u0161avala spomenuta podcast ljevica<\/a>, progresivni kongresmen iz Kalifornije Ro Khanna<\/a> i akademija<\/a>.<\/p>\n\n\n\n A upravo akademija, odnosno kriti\u010dki dio me\u0111unarodnih studija\/odnosa, a onda i povjesni\u010dari diplomacije, inzistiraju na klasifikaciji ameri\u010dke vanjske politike kao “inzularne”, odvojene od unutarpoliti\u010dkih pitanja oko kojih se dvije stranke te njezina krila i frakcije uvelike razmimoilaze i sukobljavaju. Ameri\u010dka vanjska politika (kao ne\u0161to slu\u017ebeniji i neutralniji termin od teorijski i politi\u010dki nabijenih poput ameri\u010dke hegemonije ili Ameri\u010dkog Carstva) s druge je strane poslovi\u010dno konsenzualna, \u017eivi u prostoru odvojenog od “provincijalnog” glasa\u010dkog tijela i njihove informiranosti u rukama elite koju \u010dine profesionalni birokrati, ali i leta\u010di (teoreti\u010dar Perry Anderson ih naziva “in-and-outers”) iz odvjetni\u010dkih firmi, investicijskih banaka i korporacija. Imaju\u0107i ovu radnu strukturu u vidu, kao i onu raniju tezu o inzularnosti ovog resora, nije ni \u010dudo \u0161to je kontinuitet ne\u0161to \u0161to je najizdr\u017eljivija karakteristika ameri\u010dke vanjske politike kroz cijelo dvadeseto i po\u010detke dvadeset i prvog stolje\u0107a. Taj kontinuitet nije (do kraja) uspjelo poremetiti ni Trumpovo \u010detverogodi\u0161nje mahnitanje koje je iza sebe ostavilo, primjerice, jednostrano raskidanje nuklearnog sporazuma s Iranom kojeg su isposlovali ljudi iz aktualne administracije (arhitekt tog sporazuma je bio trenutni dr\u017eavni tajnik Antony Blinken), ali mu se ne\u0107e tek tako lako vratiti, jer va\u017eno je odr\u017eati kontinuitet.<\/p>\n\n\n\n Sve navedene karakteristike vrijede i za ameri\u010dko politi\u010dko i vojno u\u010de\u0161\u0107e na ovim prostorima. Op\u0107e mjesto je postala tvrdnja da se ameri\u010dka politika odavno izmakla iz na\u0161eg regiona. Njena zadnja va\u017enija intervencija bilo je progla\u0161enje kosovske neovisnosti koje je ostalo nedovr\u0161eni posao, a onda kao i u slu\u010daju Bosne i Hercegovine i njene dejtonske nesavr\u0161enosti, prepu\u0161teno Europskoj uniji na brigu. EU se ubrzo pokazala potpuno disfkucionalnom i nesposobnom u implementiranju, svoje, “susjedske politike”, a pogotovo u kontekstu unutra\u0161njih kriza koje sad traju cijelo jedno desetlje\u0107e. Me\u0111utim, iako su se Sjedinjene Dr\u017eave nakon Clintona lagano povla\u010dile s ovih prostora, kontinutet ameri\u010dke politike je ostao, ali i kontinuitet i struktura na\u0161ih osje\u0107aja prema tom intervencionizmu. Bidenov dolazak na vlast u obliku balzamiranog polule\u0161a koji se jedva dr\u017ei na nogama, me\u0111u regionalnom \u017eurnalistikom i analitikom do\u010dekan je s jednakim vjerni\u010dkim \u017earom kao mo\u0161ti<\/a> i mo\u0107i<\/a> svetaca razli\u010ditih kr\u0161\u0107anskih denominacija na ovim prostorima.<\/p>\n\n\n\n Zagreba\u010dke Novosti su skoro mjesec dana nakon inauguracije i tri mjeseca nakon izborne pobjede, odlu\u010dile na naslovnicu svoga izdanja staviti upravo Joea Bidena<\/a> i prizvati iz povijesnih arhiva i njegovih memoara negativne i kriti\u010dke izjave o Tu\u0111manu i Milo\u0161evi\u0107u. Kao da \u0107e nam to i\u0161ta re\u0107i o ameri\u010dkoj vanjskoj politici danas, dvadeset i kusur godina nakon \u0161to su te kvalifikacije izgovorene. Osim \u0161to \u0107e i dalje produ\u017eiti svojevrsnu melankoliju devedesetih koja o\u010dito nije samo rezervirana za desni\u010darski dr\u017eavotvorni folklor, nego i dijelu ljevice dopu\u0161ta da se prisje\u0107a vremena beskompromisnog aktivizma i voluntarizma.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 komi\u010dniji i orkestriraniji u svojoj izvedbi bio je bo\u0161nja\u010dki intelektualno-politi\u010dki blok koji je jo\u0161 za vrijeme kampanje za ameri\u010dke izbore upregnuo sve svoje kapacitete da prati svaki korak amid\u017ee D\u017eoa u njegovom pohodu na Bijelu ku\u0107u, ne bi li negdje spomenuo Bosnu i Hercegovinu i sjetio se na\u0161ih i svojih devedesetih. Na\u017ealost, tih koraka nije bilo bog zna koliko s obzirom na toda \u0107e budu\u0107i ameri\u010dki predsjednik ve\u0107i dio kampanje provesti u svom podrumu, skriven od korone i eventualnih gafova. No to nije bilo dovoljno nekima da ustvrde kako su upravo glasovi Bo\u0161njaka (i Poljaka, sic!) bili klju\u010dni u Bidenovoj pobjedi. Bidenova pobjeda je do\u010dekana sa slavljem na ulicama Sarajeva<\/a>, a ponovno je aktualizirana nedavno kada je postalo razvidno da na mjesto novog visokog predstavnika dolazi njema\u010dki politi\u010dar Christian Schmidt (CSU) \u010dije \u0107e imenovanje, tobo\u017ee podr\u017eati i Rusija, iako zasada to nije potvr\u0111eno, \u0161tovi\u0161e demantirano je u \u010dlanku u njema\u010dkom Frankfuter Allgemeine Zeitung<\/a>. Bez obzira na nejasan ishod ovih diplomatskih kadrovskih kri\u017ealjki, SAD i d\u017eoker D\u017eo se izvla\u010de kao mogu\u0107i klju\u010dan akter u raspetljavanju statusa quo i oko ovog imenovanja, ali i cjelokupne situacije u BiH i dugogodi\u0161njeg politi\u010dkog lockdowna uzrokovanog istekom roka Daytonskog sporazuma. Jedina osnova za takav optimizam ostaje u vje\u010dnim devedesetima i Bidenovom senatorskom anga\u017emanu oko zaustavljanja rata u BiH, \u0161to je slo\u017eit \u0107emo se, i logi\u010dki i politi\u010dki nevaljan zaklju\u010dak iz dana\u0161nje perspektive.<\/p>\n\n\n\n Drugim rije\u010dima, intelektualno-\u017eurnalisti\u010dka pera u regionu retke o ameri\u010dkoj politici ispisuju isklju\u010divo s referencom i pogledom na davne i nama vje\u010dne devedesete posljedi\u010dno stvaraju\u0107i i kod svoje publike taj isti osje\u0107aj. A to je osje\u0107aj provincije zato\u010dene u traumi devedesetih iz koje ne\u0107e nikad iza\u0107i, ili jo\u0161 gore, iz koje mo\u017ee iza\u0107i samo uz pomo\u0107 prestarog ameri\u010dkog predsjednika koji se u svojoj predugoj karijeri bio, me\u0111u ostalim, anga\u017eiran i oko Balkana i ratova na ovim prostorima. Kontinuitet ameri\u010dke politike na ovim prostorima ne zna\u010di pravocrtno vra\u0107anje u devedesete i u vrijeme kad je SAD bio jedini globalni hegemon pa onda i jedino rje\u0161enje. Upravo suprotno, kontinuitet vanjske politike SAD-e zna\u010di da ne\u0107e ponuditi magi\u010dno rje\u0161enje ovda\u0161njih politi\u010dkih odnosa i gordijskih \u010dvorova i to se pokazuje u kontinuitetu kroz zadnje tri ameri\u010dke administracije Sad manje nego ikad mo\u017eemo o\u010dekivati takav intervencionizam, jer uz Bliski Istok, odnosno preciznije, Perzijski zaljev, kontinuitet ameri\u010dkih politika posljednjih nekoliko administracija i dr\u017eavnih tajnika pokazuje sve ve\u0107u fokusiranost na Pacifi\u010dki bazen i tamo\u0161nje partnere i konkurente. U tom smislu, situacija na Balkanu \u0107e se morati rje\u0161avati multilateralno bez deus ex machina rje\u0161enja, ali isto tako, reflektiraju\u0107i i globalnu dinamiku u kojoj SAD sa ili bez Bidena sigurno nije vi\u0161e taj koji mo\u017ee biti deus ex machina u bilo kojem smislu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Regionalni su komentatori dolazak Joea Bidena na vlast i \u0161pekulacije o “novoj ulozi” SAD-a u regiji do\u010dekali zaglavljeni u devedesetima. Izvla\u010dile su se njegove izjave o Tu\u0111manu i Milo\u0161evi\u0107u, a zanemarivale promjene u me\u0111unarodnim odnosima i interesima SAD-a u tih 30 godina. Kao rasprava o politici na obiteljskom ru\u010dku: e, rek’o je amid\u017ea jo\u0161 tada… […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":37029,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[477,310],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-37027","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih-2","tag-sad","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37027","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37027"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37027\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37028,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37027\/revisions\/37028"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37029"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37027"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37027"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37027"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37027"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37027"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37027"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37027"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Kontinuitet elite i nedovr\u0161eni poslovi na Balkanu<\/h2>\n\n\n\n
Na\u0161e vje\u010dne devedesete i njihov ignore<\/em><\/h2>\n\n\n\n