{"id":37009,"date":"2021-03-04T11:29:56","date_gmt":"2021-03-04T10:29:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37009"},"modified":"2021-03-05T09:09:05","modified_gmt":"2021-03-05T08:09:05","slug":"pomor-najvaznijih-bica-na-planeti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=37009","title":{"rendered":"Pomor najva\u017enijih bi\u0107a na planeti"},"content":{"rendered":"\n

Bugarski p\u010delari prijete podizanjem \u0161atora ispred tamo\u0161njeg Ministarstva poljoprivrede i hrane, bijesni zbog manjka mjera koje zemlja (ne)poduzima da bi se zaustavio pomor p\u010dela. Prosvjed je uslijedio nakon \u0161to su p\u010delari izra\u010dunali da ponegdje \u010dak i do 80 posto p\u010dela nije uspjelo pre\u017eivjeti zimu, i to sve nakon \u0161to se po\u010detak 2020. godine \u010dinio obe\u0107avaju\u0107im za uspjeh p\u010dela kojima je godila karantena i manjak prometa na cestama. Suprotno o\u010dekivanjima, u periodu od maja do jula primije\u0107en je masovan pomor p\u010dela koji je pripisan upotrebi pesticida tiametoksama nelegalnog u EU.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je tre\u0107i masovni pomor p\u010dela u Bugarskoj u posljednje tri godine, a za prvi je u prvostupanjskoj presudi bila optu\u017eena najve\u0107a bugarska poljoprivredna kompanija Octopus<\/a> sa prihodima od 150 milijuna eura godi\u0161nje, da bi u drugom stupnju presuda bila poni\u0161tena, a pomor p\u010dela pro\u0161irio se sa jedne regije na drugu, i tre\u0107u, da bi sada bio primije\u0107en u svim regijama. Ova kompanija prima \u010dak 11 milijuna eura subvencija europskih sredstava te i dalje koristi zabranjene pesticide usprkos dodatnim zabranama. Dokazano je to analizama na preminulim p\u010delama u privatnim laboratorijima, budu\u0107i da dr\u017eava nije za\u0161titila p\u010delare. Me\u0111utim, zbog visoke cijene takvih analiza, broj privatnih tu\u017ebi p\u010delara protiv Octopusa<\/a> bio je nizak.<\/p>\n\n\n\n

Bugarska se naime u posljednjih pet godina od zemlje sa minimalnim brojem preminulih p\u010dela<\/a> prometnula u zemlju u kojoj je hitno potrebno ne\u0161to poduzeti, budu\u0107i da je ove godine zimski pomor p\u010dela iznosio u prosjeku od 50 do 70 posto ovisno o regiji. Da stvar bude gora, stvarni razmjeri pomora se skrivaju jer se p\u010delari boje gubitka subvencija ako otkriju stvarne brojke. Pregled stanja na terenu ove godine znanstvenicima je bio dodatno ograni\u010den zbog mjera zabrane putovanja, tako da su ovisili o “znanosti gra\u0111ana<\/a>” odnosno o mogu\u0107nostima stanovni\u0161tva da iza\u0111u na teren i budu njihove o\u010di na daljinu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Foto: Pixabay \/ Ilustracija<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

P\u010delari upozoravaju<\/a> da pomor zna\u010di da \u0107e ovu godinu pre\u017eivjeti tek polovica ukupnog broja kolonija te da \u0107e u Bugarskoj ostati svega 400 do 500 tisu\u0107a ko\u0161nica. Dok jedni smatraju da je glavni uzrok tako visokog stupnja pomora su\u0161a, drugi upozoravaju na ve\u0107 ranije identificirani problem kori\u0161tenja nedozvoljenih pesticida (tiametoksan) koji \u0161tete p\u010delama. Problem dodatno pogor\u0161ava zata\u0161kavanje radi subvencija ali jo\u0161 vi\u0161e i potpuno neadekvatni planovi dr\u017eave da sanira problem, zbog \u010dega se i prosvjeduje pred Ministarstvom poljoprivrede. Naime, osim \u0161to su p\u010dele u bugarskom zakonu tretirane kao i stoka \u2013 koja nije ugro\u017eena i koju se lak\u0161e uzgaja \u2013 Ministarstvo je to koje gura podatke o pomoru p\u010dela pod tepih<\/a> te prikriva i ne objavljuje to\u010dne podatke na tu temu. Zanimljivo je da je Europska komisija 25. februara objavila izvje\u0161\u0107e<\/a> koje svjedo\u010di o sistemskoj zloupotrebi europskih subvencija za poljoprivredu u dijelu zemalja \u010dlanica, me\u0111u kojima je navedena i Bugarska.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo da su p\u010dele progla\u0161ene “najva\u017enijim bi\u0107ima na Zemlji”, zbog toga \u0161to o njihovom opra\u0161ivanju ovisi 70 posto hrane koju jedemo. Bez p\u010dela, na 100 najva\u017enijih namirnica koje jedemo, 70 \u0107e nestati. Pritom treba uzeti u obzir da je na planeti broj p\u010dela ve\u0107 zna\u010dajno smanjen te da se radi o ugro\u017eenoj vrsti. No, osim 70 posto na\u0161ih namirnica, bez p\u010dela bi se radikalno smanjila i bioraznolikost, odnosno kolabirao bi ekosustav, budu\u0107i da se radi o sustavu spojenih posuda. Epidemiolo\u0161ke mjere mogle su tako sa\u010duvati \u017eivot p\u010dela, da nije bilo pesticida. Naime, manje ispu\u0161nih plinova na cestama olak\u0161ava p\u010delama pronalazak hrane (bli\u017ee ko\u0161nici) jer one\u010di\u0161\u0107enje zraka ograni\u010dava doseg mirisnih pupoljaka, i njihovu trajnost, razbijaju\u0107i molekule mirisa koje biljke emitiraju \u0161to p\u010delama ote\u017eava pronalazak hrane. Zbog toga \u010desto moraju letjeti dalje u potrazi za hranom, a na povratku ih ispu\u0161ni plinovi kao i pesticidi dodatno o\u0161amu\u0107uju, pa se ponekad niti ne uspiju vratiti u ko\u0161nicu. Pad udjela ozona (60 dijelova na milijardu) u atmosferi dovoljan je da uzrokuje kemijske promjene koje zbunjuju p\u010dele i uzrokuju njihovu glad i o\u0161amu\u0107enost. Pre\u017eivljavanje p\u010dela ovisi o brojnim faktorima \u2013 poput zaga\u0111enja, stanje matica, proizvodnje novih matica, ali ponajvi\u0161e pesticida.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, ukupne stope gubitaka p\u010dela<\/a> u zimskom periodu 2018. na 2019. godine me\u0111u 31 mjerenom zemljom (Europa) bile su najve\u0107e u Sloveniji iznosiv\u0161i 32 posto, dok je najni\u017ea stopa bila u Bugarskoj sa svega 5.8 posto preminulih p\u010dela. Godinu dana ranije, Slovenija se nalazila tako\u0111er na prvom mjestu, a iza nje su slijedile Srbija (25.4 posto), pa \u0160panjolska, Hrvatska, Iran, Gr\u010dka i Portugal. No, godinu dana prije toga, Srbija je imala jednu od najmanjih stopa pomora p\u010dela. Op\u0107enito zemlje zapadne Europe imale su manju stopu pomora p\u010dela od zemalja isto\u010dne Europe, \u0161to posljednjih godina potpuno odgovara trendovima najzaga\u0111enijih gradova. Sitost naroda isto\u010dne Europe ovisi o uspjehu usjeva koji ovise o p\u010delama koje ovise o \u010distom zraku, kojeg nema zbog termoelektrana i inercije zemalja da donesu ekolo\u0161ke zakone, kojih nema ne samo zbog ograni\u010denja kapitala i suvremene tehnologije, nego kao \u0161to smo vidjeli na primjeru Octopusa i zbog korupcije i nemara vlasti prema ekologiji, jer je zadiranje u \u0161tetne poslovne praske zadiranje u osinje gnijezdo. Upravo na ovakve prakse upozorava EU kada ka\u017ee da \u0107e isto\u010dna Europa biti najpogo\u0111enija klimatskim promjenama, jer ne radi se samo o udarima prirode, nego i inerciji politike da mitigira probleme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bugarski p\u010delari prijete podizanjem \u0161atora ispred tamo\u0161njeg Ministarstva poljoprivrede i hrane, bijesni zbog manjka mjera koje zemlja (ne)poduzima da bi se zaustavio pomor p\u010dela. Prosvjed je uslijedio nakon \u0161to su p\u010delari izra\u010dunali da ponegdje \u010dak i do 80 posto p\u010dela nije uspjelo pre\u017eivjeti zimu, i to sve nakon \u0161to se po\u010detak 2020. godine \u010dinio obe\u0107avaju\u0107im […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":37016,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1280,1278,962,1279,70,1277],"theme":[457],"country":[48],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-37009","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-octopus-bugarska","tag-pcelarstvo","tag-pcele","tag-pesticidi","tag-poljoprivreda","tag-pomor-pcela","theme-klima","country-bugarska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37009","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37009"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37009\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37017,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37009\/revisions\/37017"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37016"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37009"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37009"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37009"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=37009"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=37009"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=37009"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=37009"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}