{"id":36981,"date":"2021-03-02T10:59:17","date_gmt":"2021-03-02T09:59:17","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36981"},"modified":"2021-03-02T10:59:18","modified_gmt":"2021-03-02T09:59:18","slug":"necijepljena-djeca-tempirano-nacionalno-samoubojstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36981","title":{"rendered":"Necijepljena djeca: tempirano nacionalno samoubojstvo?"},"content":{"rendered":"\n

Crnoj Gori potencijalno prijeti epidemija u pandemiji. Kako pi\u0161u Vijesti<\/a>, a prema jo\u0161 uvijek neslu\u017ebenim informacijama Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), cjepivo protiv malih boginja, zau\u0161njaka i rubeole (MMR vakcina) u 2019. godini primilo je svako peto novoro\u0111en\u010de, odnosno njih 20 posto. Budu\u0107i da procijepljenost populacije mora biti oko 95 posto da bi se neka bolest iskorijenila, ovako niski brojevi su izrazito zabrinjavaju\u0107i, ali i pora\u017eavaju\u0107i. Iz Instituta za javno zdravlje poru\u010duju da bi svako naru\u0161avanje ili prekid imunizacije u ovakvim okolnostima predstavljalo katastrofu, isti\u010du Vijesti. U prevodu, od ovih potencijalno opasnih bolesti za\u0161ti\u0107eno je tek svako peto dijete u Crnoj Gori, \u0161to zna\u010di da se te nekada iskorijenjene bolesti vrlo lako mogu opet vratiti, pogotovo u situaciji klimatske krize gdje se zbog rasta temperatura i topljenja leda otapaju stari “iskorijenjeni” virusi zale\u0111eni u permafrostu (npr. SARS, crna kuga itd..)<\/p>\n\n\n\n

Vijesti su tra\u017eile komentar od IJZ-a gdje im je re\u010deno da su pro\u0161le godine u Crnoj Gori poduzete sve aktivnosti pedijatrijskih slu\u017ebi kako bi se provela imunizacija ovom MMR vakcinom, te da je rezultat uspjeh od svega 45 posto procijepljenosti u generaciji ro\u0111enoj 2018. godine (dvostruko vi\u0161e nego \u0161to ukazuju procjene za generaciju ro\u0111enu 2019.). Iz crnogorskog javnog zdravstva obja\u0161njavaju za Vijesti kako je: “Vakcina protiv morbila, zau\u0161aka i rubeole u upotrebi u Crnoj Gori od 1994. godine, a u nekim zemljama zapadne Evrope koju deceniju i du\u017ee. Tokom vi\u0161edecenijskog pra\u0107enja i nakon stotina miliona doza datih djeci \u0161irom svijeta jasno su utvr\u0111ene njene osobine i precizno se znaju ne\u017eeljene reakcije od kojih nijedna nema visoke razmjere niti po u\u010destalosti niti po ozbiljnosti…”.<\/p>\n\n\n\n

Iz IJZ tako\u0111er napominju kako je o\u010dekivano da \u0107e globalna epidemija uzeti danak u drugim sektorima javnog zdravstva, ali da su se oni izrazito trudili kako preventivni sistemi o\u010duvanja zdravlja pred drugim bolestima nisu izgubili na prioritetnosti, pa tako ni imunizacija, te su takve mjere dio planiranja protuepidemijskih mjera. To je bilo nu\u017eno tako odraditi kako SARS-CoV-2 virus ne bi ostavio jo\u0161 ve\u0107e posljedice po javno zdravlje: “Prilikom planiranja protivepidemijskih mjera, du\u017ena pa\u017enja kod nas je bila usmjerena i na minimiziranje svakog prekomjernog rizika od obolijevanja i smrtnosti od drugih bolesti i stanja, a posebno opasnih zaraznih bolesti koje se mogu sprije\u010diti vakcinama. Razloga za ovakvo postupanje je vi\u0161e a u najve\u0107oj mjeri le\u017ei u \u010dinjenici da bi svako naru\u0161avanje ili prekid pru\u017eanja imunizacije, \u010dak i nakratko, rezultirao pove\u0107anjem broja osjetljivih pojedinaca sa porastom mogu\u0107nosti izbijanja epidemija bolesti koje se mogu sprije\u010diti vakcinacijama, \u0161to bi u cjelokupnim okolnostima predstavljalo pravu katastrofu”, kazali su iz IJZ za Vijesti.<\/p>\n\n\n\n

Najmo\u0107niji alat medicine<\/h2>\n\n\n\n

Budu\u0107i da se bolesti koje se spre\u010davaju MMR cjepivom lako \u0161ire \u2013 njihovo razbuktavanje izazvalo bi neizdr\u017eivo optere\u0107enje zdravstvenog sustava ve\u0107 ionako optere\u0107enog izbijanjem globalne epidemije korona virusa. Te bolesti mogu izazvati encefalitis, upalu uha, te\u0161ke upale respiratornih puteva i plu\u0107a, o\u0161te\u0107enje vida i te\u0161ke dijareje koje dovode do ozbiljne dehidracije djece. Komplikacije su najte\u017ee kod necijepljene djece mla\u0111e od pet godina i kod starijih od 30 godina. Smrtnost djece je 2 na 1000 zara\u017eenih, a u okolnostima korona virusa, bile bi i ve\u0107e, smatraju u IJZ, prenose Vijesti.<\/p>\n\n\n\n

Nisku stopa procijepljenosti djece, IJZ pripisuje pandemiji korona virusa jer je za generaciju ro\u0111enu 2014. godine stopa vakcinacije makar jednom dozom polivalentnih cjepiva iznosila vi\u0161e od 90 posto. Dapa\u010de, praksa prema polivalentnim cjepivima druga\u010dije je od odnosa prema MMR cjepivu. Kako pi\u0161u Vijesti, iz IJZ tvrde da je “\u010dak 94.3 odsto djece ro\u0111ene 2019. primilo makar jednu dozu petovalentne vakcine, a 83,2 odsto sve tri neophodne doze u prvoj godini \u017eivota. 88,12 odsto ro\u0111enih 2018. godine je primilo sve tri doze a 94,34 odsto makar jednu dozu petovalentne vakcine”.<\/p>\n\n\n\n

Kao obja\u0161njenje na pitanje za\u0161to se onda odga\u0111a MMR cjepivo, iz IJZ ka\u017eu da roditelji samo odga\u0111aju cjepivo dok \u201edijete ne oja\u010da\u201c, \u0161to lije\u010dnici smatraju pogre\u0161nom i opasnom praksom jer to produ\u017eava period u kojem dijete nije za\u0161ti\u0107eno i pove\u0107ava rizik od zaraze u periodu \u017eivota djeteta kada su “posljedice i komplikacije bolesti protiv kojih vakcine \u0161tite potencijalno najopasnije”. Takva praksa, pi\u0161u Vijesti “uru\u0161ava i kolektivni imunitet, \u010dime se nanosi \u0161teta i posebno ugro\u017eavaju djeca koja zbog uzrasta ili osnovne bolesti, kao \u0161to su maligniteti, ne mogu biti vakcinisana.” Crnogorski Institut za javno zdravlje poentira kazav\u0161i kako je cjepivo “jedno od najmo\u0107nijih alata u istoriji medicine i javnog zdravlja” te da se programi imunizacije mogu i moraju provoditi i tokom epidemije.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crnoj Gori potencijalno prijeti epidemija u pandemiji. Kako pi\u0161u Vijesti, a prema jo\u0161 uvijek neslu\u017ebenim informacijama Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ), cjepivo protiv malih boginja, zau\u0161njaka i rubeole (MMR vakcina) u 2019. godini primilo je svako peto novoro\u0111en\u010de, odnosno njih 20 posto. Budu\u0107i da procijepljenost populacije mora biti oko 95 posto da bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36985,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1080,1274,1275,1269,1272,1271,1273,1268,1270,1083,435],"theme":[458],"country":[77],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-36981","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cjepivo","tag-djeca","tag-institut-za-javno-zdravlje","tag-male-boginje","tag-mmr-cjepivo","tag-mmr-vakcina","tag-procijepljenost","tag-rubeola","tag-zausnjaci","tag-zavod-za-javno-zdravstvo","tag-zdravstvo","theme-drustvo","country-crna-gora","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36981"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36981\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36984,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36981\/revisions\/36984"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36981"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36981"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36981"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36981"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}