{"id":36939,"date":"2021-02-26T12:25:59","date_gmt":"2021-02-26T11:25:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36939"},"modified":"2021-02-26T12:41:59","modified_gmt":"2021-02-26T11:41:59","slug":"kako-zivjeti-u-miru-s-prirodom-evo-sto-kaze-un","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36939","title":{"rendered":"Kako \u017eivjeti u miru s prirodom? Evo \u0161to ka\u017ee UN"},"content":{"rendered":"\n


Ujedinjeni narodi izdali su u februaru 2021. godine novi dokument<\/a> koji je zapravo zbroj i sa\u017eetak brojnih ranijih istra\u017eivanja, a kojeg opisuju kao “znanstveni plan za rje\u0161avanje klimatskih promjena, zaustavljanje pada biolo\u0161ke raznolikosti i hitno spre\u010davanje daljnjeg zaga\u0111enja planete”. Ovo izvje\u0161\u0107e je sinteza temeljena na podacima globalne procjene razli\u010ditih aspekata okoli\u0161a koje je objavljivao IPCC, ali i brojna druga tijela zainteresirana za analizu stanja klime i planete. S obzirom na to da se radi o sintezi, novih informacija nema, no usprkos tome, dokument ne dostavlja obe\u0107anje koje nosi u naslovu “Kako \u017eivjeti u miru s prirodom”. Premda poziva na postupnu ali potpunu sistemsku transformaciju dru\u0161tva, te odbacivanje prekomjernog konzumerizma i iracionalnog ekonomskog rasta, dokument nema snagu koja bi mogla takvu promjenu i potaknuti. U ponu\u0111enoj sintezi i krivce i rje\u0161enja morate \u010ditati izme\u0111u redaka i biti poprili\u010dno ma\u0161toviti da razlu\u010dite kakve veze i sa \u010dim ima ovo, jo\u0161 jedno ponavljanje ve\u0107 op\u0107epoznatih detalja.<\/p>\n\n\n\n

Kako bismo ilustrirali problem, navest \u0107emo “pet klju\u010dnih poruka” uokvirenih prakti\u010dki u preambulu dokumenta:<\/p>\n\n\n\n

(1) Promjene u okoli\u0161u podrivaju te\u0161ko ste\u010dene razvojne dobitke uzrokuju\u0107i ekonomske tro\u0161kove i milijune preranih smrti godi\u0161nje. One ometaju napredak prema zaustavljanju siroma\u0161tva i gladi, smanjenju nejednakosti i promicanje odr\u017eivog gospodarskog rasta, rada za sve te mirnog i inkluzivnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

(2) Dobrobit dana\u0161nje mladosti i budu\u0107ih generacija ovisi o hitnom i jasnom raskidu s trenutnim trendovima propadanja okoli\u0161a. Dolaze\u0107e desetlje\u0107e je presudno. Dru\u0161tvo mora smanjiti emisije ugljik-dioksida za 45 posto do 2030. godine, u usporedbi s razinama iz 2010. i do\u0107i do “neto-nula” emisija do 2050. kako bi se zagrijavanje planeta ograni\u010dilo na 1.5 \u00b0 C \u0161to je cilj Pari\u0161kog sporazuma i o\u010duvala te obnovila bioraznolikost, ali i kako bi se maksimalno smanjilo one\u010di\u0161\u0107enje i proizvodnja sme\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

(3) Svi aspekti na\u0161e klimatske krize moraju se rje\u0161avati zajedni\u010dki kako bi se mogla realizirati odr\u017eivost. Razvoj ciljeva, zadataka i obaveza te mehanizama koji djeluju u okviru ekolo\u0161kih konvencija potrebno je zajedno s njihovom provedbom uskladiti te realizirati “sinergiju i u\u010dinkovitost”.<\/p>\n\n\n\n

(4) Ekonomski, financijski i proizvodni sustavi moraju se transformirati tako da budu predvodnici tranzicije na odr\u017eivost. Dru\u0161tvo mora u proces dono\u0161enja svih odluka uklju\u010diti i “cijenu prirodnog kapitala”, eliminirati ekolo\u0161ki \u0161tetne subvencije i ulo\u017eiti u tranziciju ka odr\u017eivoj budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

(5) Svatko ima svoju ulogu u osiguravanju da se ljudsko znanje, domi\u0161ljatost, tehnologija i suradnja preusmjere iz transformiranja prirode u transformiranje odnosa \u010dovje\u010danstva s prirodom. Policentri\u010dno upravljanje resursima klju\u010dno je za osna\u017eivanje ljudi da se izraze i djeluju odgovorno spram okoli\u0161a, a bez nepotrebnih samo\u017ertvovanja.<\/p>\n\n\n\n

Osim ovih dobro poznatih i ve\u0107 vi\u0161estruko \u010dutih poruka, idu\u0107ih sto stranica dokumenta bavi se op\u0107im i na\u010delnim porukama o padu bioraznolikosti, o zaga\u0111enju, o tome koliko je malo budu\u0107nosti \u010dovje\u010danstvu jo\u0161 preostalo, o tome kojom brzinom izumiru vrste, a kojom oceani ili p\u010dele; ponovno se izvode brojke o cijeni nesanacije klimatskih promjena na ni\u017eu proizvodnju hrane, na pad sposobnosti Zemlje da nas prehrani, na cijenu klimatskih promjena po zdravlje ljudi, itd\u2026 itd\u2026 itd\u2026 <\/p>\n\n\n\n

Dru\u0161tvo nije na putu da ispuni Pari\u0161ki sporazum<\/h2>\n\n\n\n

Kroz ve\u0107inu stranica povla\u010di se poziv za holisti\u010dku-sistemsku-transformaciju dru\u0161tva, no ipak u cijelom dokumentu ne izlazi se iz okvira diskursa ekonomske vulgate i neoliberalnog novogovora kost-benefit analize koja udara cijenu na apsolutno sve \u0161to postoji na planeti. Jer, ako ne izra\u010dunamo cijenu izumiranja p\u010dela, valjda nema razloga da se zaustavi njihovo izumiranje \u2013 \u010dinjenica da one oplo\u0111uju ve\u0107inu biljaka koje jedemo navodno nije dovoljna sama po sebi. Tek ako se manjak hrane prevede u izgubljene profite, onda je djelovanje opravdano?<\/p>\n\n\n\n

Ipak, dokument sadr\u017ei neke zanimljive pokazatelje, na primjer da je tijekom posljednjih 50 godina globalno gospodarstvo naraslo gotovo pet puta, uglavnom zahvaljuju\u0107i utrostru\u010davanju ekstrakcije prirodnih resursa i energije (dobivene iz fosilnih izvora) \u0161to je potaknulo rast proizvodnje i potro\u0161nje. Svjetska populacija pove\u0107ala se za faktor dva, na 7,8 milijardi ljudi, a iako se u prosjeku prosperitet tako\u0111er udvostru\u010dio, oko 1,3 milijarde ljudi i dalje je siroma\u0161no, dok je oko 700 milijuna gladno. Na\u017ealost ove brojke ne prati koli\u010dina globalnog bogatstva akumulirana u rukama privatnih pojedinaca. Ali se umjesto toga, odgovornost za klimatsku krizu generalizira na sve, pa UN-ovi stru\u010dnjaci, “\u010dije mi\u0161ljenje nije nu\u017eno mi\u0161ljenje Ujedinjenih naroda” smatraju da je dru\u0161tvo to koje “ne ispunjava ve\u0107inu svojih obveza”.<\/p>\n\n\n\n

Neke stvari ipak otvoreno ka\u017eu, kao na primjer da “dru\u0161tvo nije na putu da ispuni Pari\u0161ki sporazum” te da smo \u0161to se globalnog zatopljenja ti\u010de, na putu gorih scenarija, a ne boljih, \u0161to zna\u010di da bi do kraja stolje\u0107a veliki dijelovi Zemlje mogli biti nenastanjivi. Istovremeno se promjene u raspodjeli i koli\u010dini oborina na planeti ve\u0107 sada mogu pripisati klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Kad se UN pravi da je strog, onda otvoreno isti\u010du kako “nijedan od dogovorenih globalnih ciljeva za za\u0161titu \u017eivota na Zemlji i za zaustavljanje propadanja tla i oceana nije u potpunosti ispunjen. Tri \u010detvrtine zemlje i na dvije tre\u0107ine oceana sada utje\u010du ljudi. Milijun od ukupno 8 milijuna vrsta biljaka i \u017eivotinja prijeti izumiranje, i mnoge “usluge” ekosustava bitne za dobrobit ljudi erodiraju. Iz tretmana ekosustava kao usluga koje pru\u017eaju \u010dovje\u010danstvu, vidi se da UN-ovi stru\u010dnjaci \u010dak ni u svojoj najve\u0107oj strogosti i najrevolucionranijim dokumentima u kojima pozivaju na holisti\u010dku-sistemsku-transformaciju dru\u0161tva nisu sposobni iza\u0107i iz neoliberalnog diskursa. I tako na 168 stranica obja\u0161njavaju do koje je mjere stanje na Zemlji lo\u0161e, no ni u jednom trenu ne nude ni\u0161ta konkretno.<\/p>\n\n\n\n

Na posljednjih 68 stranica, UN-ovi stru\u010dnjaci preporu\u010duju postoje\u0107e mjere, koje sve npr. postoje u Europskoj uniji (od recikliranja otpada do ribolovnih kvota, te direktiva o za\u0161titi bioraznolikosti). Dodu\u0161e, mjestimi\u010dno stru\u010dnjaci ukazuju na distinkciju izme\u0111u postoje\u0107ih mjera i toga kako bi one zapravo trebale izgledati. U pravilu, smatraju da treba oja\u010dati pozitivne mjere i djelovati preemptivno, a ne pustiti da stvari teku po “BAU” (business as usual<\/em>) principu, i potom djelovati sanacijski. Smatraju da ekolo\u0161ki \u0161tetne politike treba dodatno ograni\u010diti, a ekolo\u0161ki korisne dodatno subvencionirati. Sve u svemu, zaista ni\u0161ta novo. S obzirom na to da je godina 2021. niti Ujedinjeni narodi vi\u0161e ne zaslu\u017euju da se njihovom ulagivanju kapitalu gleda kroz prste, pa treba otvoreno re\u0107i, ovaj dokument ne vrijedi ni pi\u0161ljiva boba, u njemu nema ni\u010dega nova. Osim ako nikada ranije niste \u010ditali IPCC izvje\u0161\u0107a, u tom slu\u010daju, ovo je sjajna informativna prilika da na\u0111ete sve podatke na jednome mjestu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ujedinjeni narodi izdali su u februaru 2021. godine novi dokument koji je zapravo zbroj i sa\u017eetak brojnih ranijih istra\u017eivanja, a kojeg opisuju kao “znanstveni plan za rje\u0161avanje klimatskih promjena, zaustavljanje pada biolo\u0161ke raznolikosti i hitno spre\u010davanje daljnjeg zaga\u0111enja planete”. Ovo izvje\u0161\u0107e je sinteza temeljena na podacima globalne procjene razli\u010ditih aspekata okoli\u0161a koje je objavljivao IPCC, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36947,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[622,1257,727,605],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-36939","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ipcc","tag-kako-zivjeti-u-miru-s-prirodom","tag-klimatska-kriza","tag-un","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36939"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36939\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36948,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36939\/revisions\/36948"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36947"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36939"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36939"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36939"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36939"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}