{"id":36933,"date":"2021-02-26T11:23:00","date_gmt":"2021-02-26T10:23:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36933"},"modified":"2021-02-26T11:33:32","modified_gmt":"2021-02-26T10:33:32","slug":"prvi-korak-prema-zaustavljanju-porezne-evazije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36933","title":{"rendered":"Prvi korak prema zaustavljanju porezne evazije"},"content":{"rendered":"\n

Na stranicama Jutarnjeg lista ju\u010der se pojavila varijanta<\/a> jednog od naj\u010de\u0161\u0107ih naslova u hrvatskom medijskom prostoru: \u0160ok za poduzetnike! Ono \u0161to ih je ovaj put \u0161okiralo jest predvi\u0111ena raspodjela novca iz europskih izvora u narednom desetlje\u0107u. Sre\u0107om po higijenu javnog prostora ovaj put nije bila rije\u010d o jo\u0161 jednom rafalu iz tabora sitne bur\u017eoazije, Glasa poduzetnika, ve\u0107 su se javili predstavnici druge i ne\u0161to krupnije frakcije, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Oni su u manje apokalipti\u010dnom stilu od kolega zaklju\u010dili da bi se europski novac trebao “pravedno” rasporediti izme\u0111u privatnog i javnog sektora: “fifti fifti”. I samim tim su se pobunili protiv trenutnog prijedloga koji privatnom sektoru osigurava tek 10% sredstava u obliku bespovratnih potpora, kreditnih jamstava i subvencioniranih kamata.<\/p>\n\n\n\n

Institucionalni okvir u kojem se odvija primitak i raspodjela sredstava naziva se Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO). On predvi\u0111a, sukladno zahtjevima Europske komisije, nekoliko javnih reformi koje uklju\u010duju \u0161kolstvo, zdravstvo, tr\u017ei\u0161te rada, javnu upravu i pravosu\u0111e, a nala\u017ee i da 37% investicija bude vezano uz zelenu transformaciju, a 20% uz digitalnu. Nije tu Hrvatska nikakav izuzetak, ve\u0107ina ostalih \u010dlanica za koje postoje dostupne informacije, “osu\u0111ena” je na sli\u010dan omjer javne i privatne apsorpcije tih sredstava. Dakle, nije rije\u010d o na\u0161em povampirenom javnom sektoru koji sve uzima sebi po naho\u0111enju. No, u HUP-u smatraju da omjer nije dobar jer privatne investicije imaju bolji u\u010dinak na ekonomiju od javnih i nastoje uvjeriti Komisiju i Vladu da s obzirom na taj, valjda znanstveni uvid, promijene plan. Zvonimir Savi\u0107, premijerov savjetnik i koordinator NPOO-a, isti\u010de da razumije zahtjeve poduzetnika, ali smatra da \u0107e na ovaj ili onaj na\u010din tre\u0107ina sredstava zavr\u0161iti u privatnom sektoru, i to kroz izvo\u0111enja radova u sklopu javnih investicija.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to u ovoj raspravi izostaje jest pitanje koli\u010dine novca za (post)pandemijski oporavak. Naime, portugalsko preuzimanje predsjedanja Unijom opet je aktiviralo<\/a> pitanja porezne transparentnosti. Ideja je stara nekoliko godina, pro\u0161la je bila i Europski parlament 2016., ali je u kompliciranoj briselskoj proceduri zapela na Vije\u0107u ministara 2017. godine. Pritom je ideja prili\u010dno jednostavna i zdravorazumska: tra\u017ei se da multinacionalne kompanije poreze pla\u0107aju u zemljama u kojima vr\u0161e ekonomsku aktivnost, a ne u onima u kojima su registrirane i knji\u017ee prihode i profite. Te zemlje u kojima su firme registrirane su uglavnom porezne oaze unutar EU poput Luksemburga ili Nizozemske. Prema konzervativnim procjenama europske zemlje godi\u0161nje iz svojih prora\u010duna zbog porezne evazije izgube izme\u0111u 50 i 70 milijardi eura godi\u0161nje, dok se u Europskom parlamentu baratalo s cifrom od 200 milijardi godi\u0161nje koliko ostane na ra\u010dunima kompanija pomo\u0107u tehnika zaobila\u017eenja.<\/p>\n\n\n\n

Portugalski ministar ekonomije i digitalne tranzicije, Pedro Siza Vieira, izjavio je nakon sastanka s resornim kolegama iz ostalih \u010dlanica da ve\u0107ina podr\u017eava direktivu po kojoj bi kompanije bile obvezatne podnositi izvje\u0161taje o poslovanju “od zemlje do zemlje” i sukladno tim izvje\u0161tajima pla\u0107ati poreze u pojedinim zemljama. Njegove rije\u010di je potvrdio i Thierry Breton, povjerenik Komisije za unutarnje tr\u017ei\u0161te, rekav\u0161i da je dogovor blizu. Direktiva ne odudara od one koju je Komisija predlo\u017eila 2016. i predstavlja zna\u010dajan korak naprijed. Ipak, kriti\u010dari isti\u010du da je i dalje skromna u svom zahvatu. Postoji klauzula kojom se dopu\u0161ta neobjavljivanje “poslovno osjetljivih informacija” \u0161to ozbiljno ugro\u017eava nu\u017enu transparentnost. Tako\u0111er, podre\u0111enost direktivi je predvi\u0111ena za kompanije \u010diji godi\u0161nji promet nadilazi 750 milijuna eura \u0161to zna\u010dajan dio kompanija ostavlja po strani.<\/p>\n\n\n\n

Bez obzira na probleme, prvi korak je u\u010dinjen i tema je opet u \u017eari\u0161tu. Nadajmo se da \u0107e prona\u0107i odjeka i u Hrvatskoj u kojoj se sva pitanja porezne politike svode na presiju i uhljebe. Istovremeno kompanije u Europi zaobilaze porezne sustave i uskra\u0107uju nam milijune koje bi mogli iskoristiti u svrhu ekonomskog oporavka. A u Hrvatskoj im nitko ne brani ulaz u kafi\u0107e. Naprotiv, ne bi bilo \u010dudno kad bi kod na\u0161ih poduzetni\u010dkih ideologa prevladao stav: pa imaju i pravo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na stranicama Jutarnjeg lista ju\u010der se pojavila varijanta jednog od naj\u010de\u0161\u0107ih naslova u hrvatskom medijskom prostoru: \u0160ok za poduzetnike! Ono \u0161to ih je ovaj put \u0161okiralo jest predvi\u0111ena raspodjela novca iz europskih izvora u narednom desetlje\u0107u. Sre\u0107om po higijenu javnog prostora ovaj put nije bila rije\u010d o jo\u0161 jednom rafalu iz tabora sitne bur\u017eoazije, Glasa […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":36935,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[345],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-36933","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-porezi","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36933"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36937,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36933\/revisions\/36937"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36935"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36933"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36933"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36933"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36933"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}