{"id":36916,"date":"2021-02-26T07:00:00","date_gmt":"2021-02-26T06:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36916"},"modified":"2021-03-01T08:45:59","modified_gmt":"2021-03-01T07:45:59","slug":"vilenica-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36916","title":{"rendered":"Kultura pod partijskim pritiskom"},"content":{"rendered":"\n<p><br>Gotovo svim sferama dru\u0161tvenog \u017eivota u Srbiji na ovaj ili onaj na\u010din upravlja vladaju\u0107a partija: Srpska napredna stranka. U pandemijskom kontekstu ta je &#8220;sudbina&#8221; izra\u017eenije zahvatila i kulturu. O pitanjima centralizacije odlu\u010divanja u kulturi Ana Vilenica je razgovarala s povjesni\u010darkom umjetnosti Vidom Kne\u017eevi\u0107 i umjetnikom Vladanom Jeremi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n<p>Ministarstvo kulture Srbije je usred pandemije predlo\u017eilo izmene i dopune Zakona o kulturi. Tokom februara organizovane su javne rasprave u nekoliko gradova, a najburnije reakcije izazvao je predlog ukidanja Koordinacionog tela reprezentativnih udru\u017eenja i podre\u0111ivanje Nacionalnog saveta za kulturu (NSK) Vladi Srbije. Va\u017ee\u0107i Zakon donekle omogu\u0107ava relevantnim subjektima u kulturi da predla\u017eu predstavnike u NSK i da na taj na\u010din u\u010destvuju u usmeravanju kulturne politike. Tako se makar nominalno omogu\u0107ava u\u010destvovanje civilnog sektora u sistemu dr\u017eavne uprave u oblasti kulture. <\/p>\n\n\n\n<p>Rad ovog nezavisnog savetodavnog tela onemogu\u0107en je u sukobu s biv\u0161im ministrom kulture Ivanom Tasovcem nakon neslaganja oko njegove odluke da se ukine dodela nacionalnih priznanja za kulturu. Kao re\u0161enje za navodno nefunkcionalan rad Saveta, predlo\u017eeno je da \u010dlanove direktno bira Vlada. Podr\u017eavaoci ovog predloga, <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/www.seecult.org\/vest\/burne-reakcije-na-predlozene-izmene-zakona-o-kulturi\" target=\"_blank\">poput predstavnika<\/a> Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, smatraju da je Savet nasle\u0111e samoupravnog socijalizma i da je stoga nefunkcionalan za dono\u0161enje odluka. Umesto demokratskog na\u010dina oni se zala\u017eu za centralizovan na\u010din odlu\u010divanja i to nazivaju &#8220;modernim&#8221; na\u010dinom upravljanja u kulturi. <\/p>\n\n\n\n<p>Ponu\u0111eno re\u0161enje Ministarstva ukazuje na sveprisutnu tendenciju partijskog centralizma u upravljanju svim sferama dru\u0161tva, pa i kulturom. Ova tendencija ne predstavlja novinu u organizovanju \u017eivota u Srbiji, ali je dodatno potpomognuta pandemijom, koja je otvorila nove mogu\u0107nosti za koncentraciju mo\u0107i unutar nacionalnih dr\u017eava svuda u svetu. O odnosu reprezentativnih udru\u017eenja prema predlo\u017eenim izmenama i dopunama Zakona o kulturi razgovarala sam sa <strong>Vidom Kne\u017eevi\u0107<\/strong>, istori\u010darkom umetnosti i \u010dlanicom Nezavisne kulturne scene Srbije i organizacije AICA \u2013 sekcija Srbija, kao i sa <strong>Vladanom Jeremi\u0107em<\/strong>, umetnikom i kulturologom, \u010dlanom radne grupe Udru\u017eenja likovnih umetnika za izmene i dopune Zakona o kulturi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Upravljanje gvozdenom rukom<\/h2>\n\n\n\n<p>Prema re\u010dima Vide Kne\u017eevi\u0107, aktuelne izmene i dopune Zakona o kulturi donose se u trenutku kada je klju\u010dno savetodavno telo u sektoru kulture, \u010dija je funkcija da bude korektivni faktor izvr\u0161ne vlasti, tendenciozno pasiviziran. Ona isti\u010de rastu\u0107i zna\u010daj Saveta za kreativne industrije kao jedan od razloga za ga\u0161enje NSK: &#8220;Paralelno sa ga\u0161enjem NSK-a, koji vladaju\u0107im strukturama nije odgovarao, pojavljuje se &#8216;fantomski&#8217; Savet za kreativne industrije, koji je inicirala li\u010dno premijerka Ana Brnabi\u0107 i koji, kako smo mogli videti, uprkos postojanju Nacionalnog saveta, postaje sve zna\u010dajniji akter u najzna\u010dajnijim pitanjima u kulturi i umetnosti i oko njih. Izabrani \u010dlanovi i \u010dlanice i bliski saradnici ovog tela, trampe\u0107i sopstvene legitimitete za odre\u0111enu lukrativnu korist, dolaze do upravlja\u010dkih pozicija u mnogim institucijama kulture, njihova imena se pojavljuju u mnogim upravnim i nadzornim odborima, postavljaju se na \u010delo va\u017enih manifestacija i drugih projekata od nacionalnog zna\u010daja (Slu\u010dajevi MSUB-a, Oktobarskog salona, Venecijanskog bijenala, itd).&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Vladan Jeremi\u0107 aktuelni Zakon u kulturi, nakon ve\u0107eg broja izmena, vidi vi\u0161e kao nefunkcionalni hibrid, nego kao koherentni krovni dokument kojim se organizuju odnosi u kulturi. Predlo\u017eene izmene i dopune Zakona on opisuje kao poku\u0161aj prikrivanja, a ne re\u0161avanja kompleksnih problema u kulturi: &#8220;Predlo\u017eene izmene i dopune ne mogu da sakriju problem koji je htela da re\u0161ava nova ministarka kulture, Maja Gojkovi\u0107, a to je problem nefunkcionalnosti institucija i Nacionalnog saveta. Izmene su takve da jo\u0161 vi\u0161e ukidaju demokratske mehanizme uklju\u010divanja nezavisnih proizvo\u0111a\u010da kulture i umetnosti i njihovih udru\u017eenja. Sve je preba\u010deno na Vladu. Ministarka mo\u017eda ima dobre namere, ali ja mislim da ona po inerciji svog partijsko-politi\u010dkog iskustva poku\u0161ava sve da centralizuje i da stvar re\u0161i svojim pragmati\u010dnim i autoritarnim delanjem u sferi partijske kulturne politike, \u0161to, zapravo, opet dovodi do toga da se zapu\u0161avaju usta stru\u010dnjacima i direktnim proizvo\u0111a\u010dima kulture, koji su isklju\u010deni iz procesa odlu\u010divanja.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Zna\u010dajnu ulogu ministarke Maje Gojkovi\u0107, koja je svoju politi\u010dku karijeru zapo\u010dela u Narodnoj radikalnoj stranci, prete\u010di Srpske radikalne stranke, u koju se kasnije utopila, a bila je i \u010dlanica pravnog tima za \u0160e\u0161eljevu odbranu u Ha\u0161kom tribunalu, dok je danas kao \u010dlanica Srpske napredne stranke na paralelnoj poziciji potpredsednice Vlade, prepoznaje i Vida Kne\u017eevi\u0107: &#8220;Izmene i dopune Zakona o kulturi \u2013 objavljene na sajtu Ministarstva tek 9. februara, a \u010dija je &#8216;javna rasprava&#8217; sprovedena u rekordnom roku, za desetak dana \u2013 do\u0161le su zajedno sa novom ministarkom kulture, Majom Gojkovi\u0107. Njena nova &#8216;strategija&#8217; u 20. ta\u010daka za period od 2021. do 2025. godine, odobrena je neposredno pred pomenute izmene Zakona. Ovim dokumentom se &#8216;reafirmi\u0161e&#8217; uloga Ministarstva i same ministarke u strate\u0161ki najva\u017enijim pitanjima kulturne politike u Srbiji. Sama ministarka je izjavila da \u017eeli vi\u0161e ingerencija nad spornim pitanjima u sektoru kulture, koja su u poslednjih nekoliko godina bila razapeta i u vakumu izme\u0111u vrlo retrogradnog i konzervativnog, prethodnog ministra Vladana Vukosavljevi\u0107a i premijerke Ane Brnabi\u0107, njenih netransparentnih ali o\u010diglednih ambicija unutar sektora kulture i njenog \u201ctima\u201d interesno isprepletenog sa Savetom za kreativne industrije.\u201d<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Pandemija u kulturi<\/h2>\n\n\n\n<p>I Jeremi\u0107 i Kne\u017eevi\u0107 se sla\u017eu u oceni da je pandemija dodatno smanjila transparentnost i centralizovala upravljanje kulturom.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Pandemija je iskori\u0161\u0107ena kako bi se ubrzao proces dono\u0161enja odre\u0111enih zakona i podzakonskih akata ispod radara javnosti uprkos najavama o ve\u0107oj transparentnosti, te namerama da se u haoti\u010dni sektor kulture uvedu red i konkretna primena zakona u praksi. Tako smo i u ovom slu\u010daju imali situaciju da se najva\u017eniji, krovni zakon u kulturi preko no\u0107i menja od danas do sutra, i to na \u0161tetu samih radnica i radnika u sektoru kulture, naro\u010dito onih koji rade u nesigurnim uslovima, dok je stru\u010dnoj i \u0161iroj javnosti dato minimalno vremena za komentarisanje i izja\u0161njavanje o izmenama i dopunama Zakona. Kako bi fingirali uklju\u010denost &#8216;javnosti&#8217; u dono\u0161enje odluka, Ministarstvo je organizovalo i nekoliko javnih rasprava koje su, na\u017ealost (ali i logi\u010dno), bile slabo pose\u0107ene, \u0161to zbog postavljenog kratkog roka, a \u0161to zbog ote\u017eanih uslova pandemije&#8221;, smatra Kne\u017eevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Jeremi\u0107 takve tendencije tuma\u010di isticanjem sve ve\u0107eg uticaja dr\u017eave u svim sferama dru\u0161tva tokom pandemije, pa i u sferi kulture: &#8220;Pandemija definitivno uti\u010de na taj autoritarni i centralisti\u010dki oblik odlu\u010divanja, kao i na to da dr\u017eava postane neprikosnovena u odlukama. Sve ono \u0161to se de\u0161ava u sferi politike, zdravstva i obrazovanja se preslikava i na kulturu. To nije nekakva iznena\u0111uju\u0107a tendencija.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Politi\u010dko organizovanje u kulturi<\/h2>\n\n\n\n<p>Protiv takvih antidemokratskih tendencija u kulturi organizovano su istupila reprezentativna udru\u017eenja i mre\u017ee u koje su povezani nezavisni akteri u kulturi. &#8220;Kad se radi o Zakonu u kulturi, mislim da je pravi put organizovanja onaj koji se sprovodi putem reprezentativnih udru\u017eenja. Tu uklju\u010dujem i druge ve\u0107e koalicije radnika u kulturi poput Nezavisne kulturne scene Srbije. Smatram da odluke koje se donose o nama ne treba da se donose bez nas samih&#8221;, ka\u017ee Jeremi\u0107 i dodaje: &#8220;<a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/seecult.org\/vest\/ulus-protiv-dela-predlozenih-izmena-zakona-o-kulturi\" target=\"_blank\">ULUSU-u<\/a> je zasmetalo ukidanje Koordinacionog tela reprezentativnih udru\u017eenja. Ono se zapravo u Zakonu vi\u0161e ne pominje. Stav na\u0161e radne grupe u kojoj je pored ostalih vrlo anga\u017eovana i Vahida Ramujki\u0107 ispred Upravnog odbora ULUS-a, jeste da mi zapravo treba da vratimo u Zakon Koordinaciono telo reprezentativnih udru\u017eenja i da mu jasno odredimo ulogu i zna\u010daj.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Kulturni proizvo\u0111a\u010di su tokom pandemije vi\u0161e puta pokazali zna\u010daj politi\u010dkog organizovanja u kulturi, posebno u situaciji kada su se, doslovno, nadle\u017ene institucije kulture, poput Ministarstva kulture, mesecima razvla\u010dile oko bazi\u010dnih mera pomo\u0107i najugro\u017eenijima iz sektora kulture. &#8220;Politi\u010dka organizacija nezavisne kulturno-umetni\u010dke scene, zajedno sa pojedinim reprezentativnim umetni\u010dkim udru\u017eenjima i drugim organizacijama iz sektora kulture, poput Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije \u2013 NKSS, Udru\u017eenja likovnih umetnika Srbije \u2013 ULUS, Saveza udru\u017eenja likovnih umetnika Vojvodine \u2013 SULUV, Stanice servisa za savremeni ples, Me\u0111unarodnog udru\u017eenja likovnih kriti\u010dara AICA \u2013 sekcija Srbija, \u010desto u saradnji i uz pomo\u0107 Granskog sindikata kulture, umetnosti i medija Nezavisnost i drugih, pokazala se naro\u010dito va\u017enom&#8221;, smatra Vida Kne\u017eevi\u0107. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;To se videlo u nizu akcija, razli\u010ditih oblika pritisaka na nadle\u017ene, stru\u010dno sprovedenih analiza situacije na terenu, zagovara\u010dkih politika, kroz pripremu razli\u010ditih alternativnih dokumenata u oblasti zakonodavstva i strate\u0161kih akata, i, kona\u010dno, mo\u017eda najvidljiviji i ujedno najva\u017eniji primer tokom pandemije, organizovanje Fonda solidarnosti, iza kog je stajala \u010ditava pomenuta scena. Ta nau\u010dena lekcija iz prvih meseci pandemije pokazala je da jedino politi\u010dki organizovano, udru\u017eenim snagama i solidarno odre\u0111ena prava i interesi mogu biti izboreni. Zakon o kulturi je jedno od centralnih polja &#8216;dru\u0161tvenog konflikta&#8217; oko kog se nastavljaju na\u0161e borbe za pobolj\u0161avanje radnih i socijalnih prava, i to ne samo u na\u0161e ime, ve\u0107 i u ime i onih za sistem potpuno &#8216;nevidljivih&#8217; i iz sistema isklju\u010denih&#8221;, zaklju\u010duje Kne\u017eevi\u0107, a s njezinom poantom sla\u017eemo se i mi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gotovo svim sferama dru\u0161tvenog \u017eivota u Srbiji na ovaj ili onaj na\u010din upravlja vladaju\u0107a partija: Srpska napredna stranka. U pandemijskom kontekstu ta je &#8220;sudbina&#8221; izra\u017eenije zahvatila i kulturu. O pitanjima centralizacije odlu\u010divanja u kulturi Ana Vilenica je razgovarala s povjesni\u010darkom umjetnosti Vidom Kne\u017eevi\u0107 i umjetnikom Vladanom Jeremi\u0107em. Ministarstvo kulture Srbije je usred pandemije predlo\u017eilo izmene [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36928,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[74,1256,1255,1254],"theme":[456],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[109],"class_list":["post-36916","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kultura","tag-vida-knezevic","tag-vladan-jeremic","tag-zakon-o-kulturi-srbije","theme-politika","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36916","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36916"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36916\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36957,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36916\/revisions\/36957"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36928"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36916"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36916"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36916"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36916"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36916"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36916"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36916"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}