Geotermalna energija privla\u010di sve vi\u0161e pa\u017enje u Europi. Za razliku od vjetra i sunca, geotermalna energija je pouzdanija i trajnija, ali su i rizici njenog iskori\u0161tavanja ve\u0107i, a po\u010detne investicije jo\u0161 su uvijek izrazito skupe, stoga razvoj ove energije ovisi o dr\u017eavnim subvencijama. Za razliku od sunca i vjetra, geotermalna energija je relativno ravnomjernije raspore\u0111ena po planeti, a potencijalno mo\u017ee donijeti i ve\u0107e koli\u010dine struje na \u0161ira podru\u010dja. Premda se taj izvor energije koristi ve\u0107 cijelo stolje\u0107e (Island, Italija, Indonezija, SAD \u2026), on kao i svaki drugi izvor, jo\u0161 uvijek ima svoje nedostatke. Ipak, u kontekstu plinovoda Sjeverni tok 2 i nu\u017enosti dokidanja ugljena, Europa skre\u0107e svoj pogled i na ovaj stari-novi energent koji bi mogao olak\u0161ati srednjoj i isto\u010dnoj Europi prestanak kori\u0161tenja ugljena.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da le\u017ee u Panonskoj ravnici koja je vulkanskog podrijetla, zemlje poput Ma\u0111arske, Slova\u010dke, Austrije, Hrvatske i Rumunjske koji imaju ogroman potencijal za geotermalnu energiju. Panonski bazen je \u010dak 10 stupnjeva Celzijusa topliji od europskog prosjeka, \u0161to zna\u010di da ima mnogo potencijala za geotermalne bu\u0161otine. Prednosti geotermalne energije le\u017ee u \u010dinjenici da je stabilnija od drugih OIE, ali isto tako da na podru\u010dju Panonskog bazena ve\u0107 postoji infrastruktura za grijanje na daljinu, naslije\u0111ena iz komunisti\u010dkog perioda, ali koja je neodr\u017eavana i nije u skladu sa suvremenim propisima o spre\u010davanju gubitaka energije. Geotermalni potencijali Panonske nizine su toliki da bi ona mogla postati primarni izvor energije za grijanje i hla\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n
I dok se investitori i zagovornici geotermalnih izvora trude objasniti da je geotermalna energija rje\u0161enje za preskakanje plina kao tranzicijskog goriva, \u0161to bi zna\u010dilo br\u017ee ostvarenje klimatskih ciljeva, Europska unija boji se rizika koji prate bu\u0161otine geotermalnih izvora. Istovremeno, zagovornici geotermalne energije smatraju da se radi tek o argumentaciji iznesenoj pod pritiskom europskog plinskog lobija. To bi mo\u017eda neizravno mogla potvrditi i \u010dinjenica da EU jo\u0161 uvijek ima milijarde eura ulo\u017eene u izgradnju unutra\u0161njeg plinskog tr\u017ei\u0161ta, koje zbog frivolnog odnosa Njema\u010dke prema europskoj energetskoj strategiji odavno vi\u0161e nema smisla. Kako bi se sve te plinske igrice izbjegle, mogu\u0107e je jednostavno vi\u0161e se fokusirati na geotermalnu energiju. No, to nosi odre\u0111ene rizike.<\/p>\n\n\n\n
Prigovori na geotermalnu su ve\u0107 spomenute skupe i opasne duboke bu\u0161otine te ispu\u0161tanje stakleni\u010dkih plinova prilikom bu\u0161enja, potencijalno zaga\u0111enje podzemnih tokova vode, i naila\u017eenje na d\u017eepove fosilnih izvora energije. Na Islandu, i drugdje, sav karbon koji se ispusti bu\u0161enjem ponovno se skladi\u0161ti i sprovodi u zemlju tehnikama hvatanja ugljika. Sve to nije jo\u0161 uvijek na sto posto odr\u017eivoj razini, ali opet, mo\u017eda je ipak bolje ulo\u017eiti u nove tehnologije nego u plin koji ni na koji na\u010din ne doprinosi sanaciji klime. Neke od takvih napredaka u tehnologiji predstavlja i \u010dinjenica da je ovaj oblik energije neko\u0107 bio dostupan samo u aktivnim vulkanskim podru\u010djima poput Islanda, dok je danas zbog tehnika dubokog bu\u0161enja prakti\u010dki dostupan bilo gdje.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to smo ve\u0107 spomenuli, najve\u0107a mana geotermalne energije je rizik dubokog bu\u0161enja. Razmjeri toga mogli su se vidjeti 2019. godine u Francuskoj u Vendenheimu, sjeverno od Strasbourga, gdje se vr\u0161ilo bu\u0161enje za geotermalnu elektranu koja bi napajala strujom 10.000 ku\u0107anstava. Projekt je ko\u0161tao 90 milijuna eura i trebao je bu\u0161iti 4-5 kilometara ispod povr\u0161ine kako bi izvukao vru\u0107u vodu na povr\u0161inu. Proces zahtijeva da se nakon izvla\u010denja vru\u0107e vode u bu\u0161otinu utisne hladna voda, \u0161to je izazvalo pove\u0107anje tlaka i dovelo do potresa ja\u010dine 3.5 po Richteru, s epicentrom to\u010dno u jednom od takvih izbu\u0161enih bunara, a na tlu su se pokazali mali rasjedi koji su ugrozili gra\u0111ane, stoga je projekt trajno napu\u0161ten.<\/p>\n\n\n\n
No, u Panoniji je stvar ne\u0161to druga\u010dija, jer relativna lako\u0107a pristupa prirodnim izvorima topline u ovom bazenu zna\u010di da je regija idealno smje\u0161tena za duboku geotermalnu energiju. Drugim rije\u010dima, rizici bu\u0161enja su znatno ni\u017ei. Najve\u0107i potencijal dakako, ima Ma\u0111arska, koja usprkos tome ve\u0107inu potreba za grijanjem i hla\u0111enjem dobiva iz plina, dok iz geotermalnih izvora dolazi samo 4 posto njihove energije. Prema ma\u0111arskoj vladi, trenutno u cijeloj zemlji postoje 23 geotermalna postrojenja s instaliranom snagom od 223,36 MW. To uklju\u010duje gradsko grijanje termalnom vodom, daljinsko grijanje i binarnu elektranu. Prema IEA, Ma\u0111arska ima veliku koli\u010dinu podataka iz bu\u0161enja i dugogodi\u0161nje iskustvo s geotermalnom energijom. Zemlja tako\u0111er ima veliku infrastrukturu za daljinsko grijanje s 220 opskrbljenih mre\u017ea i 648.500 stanova. Pitanja uklju\u010duju neu\u010dinkovite sustave, nelojalnu konkurenciju sa subvencioniranim plinom i regulatorne praznine na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n
I Hrvatska i Austrija tako\u0111er imaju velik potencijal za razvoj geotermalne energije, posebno na ma\u0111arskoj granici. Hrvatska je ve\u0107 izdala nekoliko dozvola (4 minimum) za istra\u017eivanje u ljeto 2020. godine, dok Austrija koristi geotermalnu energiju od kasnih 1970-ih i sada ima kapacitet od 95,1 MW za elektri\u010dnu energiju i oko 1.000 MW za dizalice topline. U Slova\u010dkoj trenutno postoje \u010detiri geotermalna projekta za pogon sustava daljinskog grijanja. Ali oni jo\u0161 uvijek ne\u0107e proizvoditi elektri\u010dnu energiju, unato\u010d bu\u0161enju tri duboke bu\u0161otine i postojanju dozvola za postrojenje u blizini najve\u0107eg grada na istoku Slova\u010dke, Ko\u0161ica<\/a>. Postrojenje je izgra\u0111eno krajem 1990-ih i ima energetski potencijal od 20 MW. Me\u0111utim, potrebna su velika ulaganja za izgradnju cjevovoda od 16 kilometara koji \u0107e povezati Ko\u0161ice s 260.000 stanovnika s opse\u017enim sustavom daljinskog grijanja.<\/p>\n\n\n\n Iz perspektive javnog vs. privatnog interesa, posebno brine \u017ealopojka investitora da feed-in<\/em> tarife nisu dovoljno visoke da bi se investicije u geotermalne bu\u0161otine isplatile, stoga treba posebno paziti na mogu\u0107e manipulacije u javno-privatnim partnerstvima jer ova energija otvara nove bogate prostore za korupciju.<\/p>\n\n\n\n Geotermalna je podijeljena u dvije glavne kategorije: plitka geotermalna, to je sve do 1 kilometar ispod zemlje i duboka geotermalna, koja se spu\u0161ta na oko 8-10 km. Plitka geotermalna energija pokriva sve, od malih postrojenja koje bu\u0161e i do kilometra, do malih sustava grijanja iskopanih 1 ili 2 metra u vrtovima kako bi uhvatile cjelogodi\u0161nju, konstantnu toplinu zarobljenu u tlu. Ovi se sustavi \u010desto koriste u hibridnim ku\u0107anskim instalacijama, zajedno s kotlovima na plin ili ulje. Plitka geotermalna energija koristi se i za grijanje ve\u0107ih zgrada poput Europskog parlamenta ili Bundestaga u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n Suprotno tome, duboka geotermalna energija do sada je bila ograni\u010dena na podru\u010dja s tektonskom aktivno\u0161\u0107u, poput Italije, Amerike i Indonezije. Duboka geotermalna energija pove\u0107ava dostupnost geotermalne energije jer bu\u0161ilice idu dublje tamo gdje je Zemlja vru\u0107a, a koli\u010dina dostupne energije pove\u0107ava se za oko 30 \u00b0 C po kilometru. Prema procjenama industrije, 70% teritorija Zemlje moglo bi pru\u017eiti geotermalnu energiju koriste\u0107i moderne tehnike bu\u0161enja. Tehnologija bu\u0161enja dramati\u010dno se pobolj\u0161ala tijekom posljednjeg desetlje\u0107a (vodoravno bu\u0161enje i magnetski domet), budu\u0107i da se ova industrija nadovezala na tehnologiju osmi\u0161ljenu za kopanje nafte i plina, navodno bez rizika od potresa \u0161to “frakcing” mo\u017ee uzrokovati. Ova \u010dinjenica omogu\u0107ava i radnicima zaposlenima u fosilnim izvorima energije da se brzo i lako prekvalificiraju u drugu energetsku bran\u0161u.<\/p>\n\n\n\n Investitore jako brinu niski profiti jer je proizvod jeftin, a ulaganja u infrastrukturu su skupa. Me\u0111u ve\u0107im izazovima navodno se nalazi i geolo\u0161ko mapiranje potrebno za pronala\u017eenje pravih protoka topline i izbjegavanje fosilnih rezervi. Unajmljivanje bu\u0161ilice tako\u0111er nije jeftino. Izme\u0111u 40 i 70% tro\u0161kova velikih geotermalnih projekata tro\u0161i se na unajmljivanje, otpremu i upotrebu bu\u0161ilica. Usprkos svemu ovome, najve\u0107a prepreka geotermalnoj energiji nisu potresi, ni skupe investicije, pa \u010dak ni niski profiti, ve\u0107 plinski lobiji. Zakonodavce tako\u0111er brine izbjegavanje d\u017eepova fosilnih izvora energije i zaga\u0111enje podzemnih tokova vode. Pa ipak, u literaturi je znatno prisutniji sukob na razini lobija: plin vs. geotermalna, nego ekologija i pitka voda vs. investitori u geotermalnu energiju. \u0160to to to\u010dno zna\u010di, razjasnit \u0107e se valjda u nadolaze\u0107oj dekadi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Geotermalna energija privla\u010di sve vi\u0161e pa\u017enje u Europi. Za razliku od vjetra i sunca, geotermalna energija je pouzdanija i trajnija, ali su i rizici njenog iskori\u0161tavanja ve\u0107i, a po\u010detne investicije jo\u0161 su uvijek izrazito skupe, stoga razvoj ove energije ovisi o dr\u017eavnim subvencijama. Za razliku od sunca i vjetra, geotermalna energija je relativno ravnomjernije raspore\u0111ena […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36449,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[],"theme":[457],"country":[495,459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-36445","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","theme-klima","country-europska-unija","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36445","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36445"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36445\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36461,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36445\/revisions\/36461"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36449"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36445"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36445"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36445"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36445"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36445"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36445"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36445"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Plitko i duboko geotermalno<\/h2>\n\n\n\n