{"id":36399,"date":"2021-02-19T13:37:26","date_gmt":"2021-02-19T12:37:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36399"},"modified":"2021-02-19T13:38:41","modified_gmt":"2021-02-19T12:38:41","slug":"postoji-li-revolucionarni-model-solarnih-elektrana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36399","title":{"rendered":"Postoji li revolucionarni model solarne energije?"},"content":{"rendered":"\n

Prva rumunjska energetska kooperativa, jednostavnog imena “Energetska zadruga”, prva je kooperativa u Rumunjskoj koja \u0107e proizvoditi sto posto zelenu energiju za opskrbu svojih \u010dlanova, dioni\u010dara i drugih kupaca. Ova zadruga lansirana je u oktobru 2019. godine s ciljem transformacije energetskog tr\u017ei\u0161ta u toj zemlji. Godinu dana kasnije kooperativa je najavila preuzimanje kompanije Apuron Energy osnovane 2012. godine sa sjedi\u0161tem u Bukure\u0161tu, ali u njema\u010dkom vlasni\u0161tvu. Apuron upravlja solarnom elektranom u Mavrodinu u Rumunjskoj, a u Bukure\u0161tu ima do 150 kupaca \u2013 uglavnom manjih i srednjih poduze\u0107a \u2013 koje opskrbljuje sa 40 GWh godi\u0161nje. Zadruga kupuje rumunjsku podru\u017enicu njema\u010dke firme za 410.000 eura. Kapital za zadru\u017enu kupovinu firme skuplja se me\u0111u ostalim i od \u010dlanova koji su se obvezali pokriti dio tro\u0161kova preuzimanja Apurona. U prvih tjedan dana od lansiranja inicijative za preuzimanje solarne elektrane prikupili su 150 \u010dlanova koji su za sada pokrili oko 20 posto (obvezali su se prikupiti 16 posto u prvih tjedan dana akcije) od ukupnih tro\u0161kova. Prikupljanje kapitala trajat \u0107e dva mjeseca, a svaki zainteresirani kupac mo\u017ee sudjelovati u projektu u\u010dlanjivanjem u zadrugu i minimalnim ulaganjem 103 eura, odnosno 500 leia s ciljem kupovine Apurona. Ve\u0107a ulaganja u zadrugu mogu se prikazati u obliku petogodi\u0161njeg zajma zadruzi.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da ova energetska zadruga planira \u0161iriti svoje poslovanje u podru\u010dju solarne energije, poslovni plan pokazao je da je za pozicioniranje na tr\u017ei\u0161tu obnovljivih izvora energije najjednostavnije rje\u0161enje kupovina ve\u0107 postoje\u0107eg pogona \u2013 \u0161to je jeftinije nego izgradnja potpuno nove elektrane kretanjem od nule. Ulaga\u010di \u0107e imati pravo na kamatu od 3.7 posto prvu godinu, te 5.2 posto tokom narednih 5 godina, a porez na ovo iznosit \u0107e 10 posto. Dugoro\u010dna strategija Energetske zadruge je izgradnja novih zelenih elektrana, a \u010dini se da ljudi po\u010dinju vjerovati u njihove planove. Tako su ve\u0107 prije po\u010detka kampanje, u prvih godinu dana postojanja prikupili 300 \u010dlanova. Ovo je u Rumunjskoj pravo vrijeme za pove\u0107anje va\u017enosti energetskih zadruga budu\u0107i da su izmijenjeni zakonski okviri koji omogu\u0107avaju gra\u0111anima da dobavljaju energiju i od zadruga koje su certificirano zelene<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Argument razlike u naponima<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/a>
Foto: AFP \/ Alfredo Estrella \/ Solarna elektrana u Meksiku \/ Ilustracija <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Prvu rumunjsku Energetsku zadrugu osnovalo je 15 ljudi s iskustvom u biznisu, energetici i aktivisti\u010dkim nevladinim organizacijama. Odluke u zadruzi donose se po principu jedan \u010dlan jedan glas, neovisno o ulo\u017eenom kapitalu, a njome upravlja Upravni odbor kojeg \u010dine \u010dlanovi osniva\u010di. Ova zadruga predstavlja idealan primjer propitivanja mogu\u0107ih oblika demokratizacije energetskog sustava kojeg obnovljivi izvori energije omogu\u0107avaju uz relativno jeftine cijene. U cijelom nizu postoje\u0107ih modela, ovaj je drugi najpo\u017eeljniji, iako nema “revolucionarni” potencijal kojeg ima preferirani model izgradnje solara na zgradama te razmjenu tako proizvedene struja na razini pojedine \u010detvrti. O modelima izgradnje pogona na obnovljive izvore energije nema u javnosti mnogo informacija, niti je razina javne edukacije bilo gdje u Europi zadovoljavaju\u0107a za demokratska dru\u0161tvena ustrojstva. Najzanimljiviji aspekt solarnih elektrana je \u010dinjenica da njihov revolucionarni potencijal proizlazi iz ve\u0107 postoje\u0107ih pravila koja se primjenjuju diljem svijeta. Naime, budu\u0107i da u po\u010detku upotrebe solarnih panela prije vi\u0161e dekada, nije postojala tehnologija za skladi\u0161tenje struje dobivene od sunca, bilo je nu\u017eno lokalno proizvedeni vi\u0161ak struje vra\u0107ati u nacionalnu distribucijsku mre\u017eu. No, to je ujedno proizvodilo distribucijska ograni\u010denja zbog kojih struja nije mogla putovati na velike udaljenosti, zbog razlike u naponima mre\u017ee solarne i klasi\u010dne struje.<\/p>\n\n\n\n

Problem razlike u naponima, dugo je bio naj\u010de\u0161\u0107i argument protiv solarne energije. Njemu se dosko\u010dilo na najneizglednijim mjestima, ina\u010de poznatijima po oblacima i oborinama nego po velikim koli\u010dinama sunca \u2013 u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Danskoj i Njema\u010dkoj \u2013 gdje su se prvo po\u010dele razvijati energetske zadruge. Problemu se dosko\u010dilo tako \u0161to se solarna struja proizvedena u jednom susjedstvu na krovovima pojedinih ku\u0107a distribuirala unutar jednog susjedstva, \u010dime je djelomi\u010dno rije\u0161en problem razlika u naponima. Takvi modeli dodatno su uznapredovali pojavljivanjem baterijske tehnologije za skladi\u0161tenje struje dobivene iz sunca.<\/p>\n\n\n\n

Upravo je tada model solara na krovovima ku\u0107anstava postao opasan za kapital, pa smo posljednjih desetak godina mogli vidjeti njegovu opresiju u Berlinu, u \u0160panjolskoj (u jako radikalnoj izvedbi neopravdanog oporezivanja solara na krovovima ku\u0107anstava), ali i u Kaliforniji, Nevadi i Floridi. Naime, ako bi sva ku\u0107anstva (gdje je to mogu\u0107e) imala solare na krovovima njihova potreba za kupnjom struje od velikih distribucijskih kompanija bi se minimalizirala, i bez da se vi\u0161ak energije raspodjeljuje po susjedstvu (nego da se skladi\u0161ti). No zbog starih pravila po kojima se sav vi\u0161ak struje iz OIE mora prodavat velikim distribucijskim ku\u0107ama, kompanije bi po novome bile primorane pla\u0107ati ku\u0107anstvima koja za njih proizvode struju. Ako zamislimo naj\u0161iri mogu\u0107i razvoj potencijala ovog modela dolazimo do hipotetskog zaklju\u010dka da bi velike distribucijske ku\u0107e postale tek prenositelji energije koju vi\u0161e ne proizvode sami, nego je kupuju od gra\u0111ana kojima su do tada prodavali struju. Njihovi tro\u0161kovi tako dvostruko rastu (jer moraju odr\u017eavati mre\u017eu), a prihodi se vi\u0161estruko smanjuju.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje se onda radi o nezamislivim financijskim gubicima velikih kompanija, i izvrtanju cijelog sustava naglava\u010dke. Budu\u0107i da politika u sprezi sa energetskim lobijima to nije dopustila, prona\u0111en je drugi model koji ne izvr\u0107e sustav naglava\u010dke, ne ugro\u017eava profite velikih kompanija, a istovremeno omogu\u0107ava gra\u0111anima djeli\u0107 nagrade koje zapravo mogu ugrabiti od proizvodnje struje od sunca. Taj drugi model su upravo energetske zadruge. Umjesto solara na krovovima ku\u0107a, one \u2013 ba\u0161 kao i sve druge velike javne i privatne energetske kompanije sada grade solarne elektrane za masovnu proizvodnju struje iz sunca. Taj model ima po\u010detno znatno skuplje investicijske potrebe, zbog potrebe da se promijeni napon struje za putovanja na velike udaljenosti \u2013 prilikom \u010dega dolazi do velikih energetskih gubitaka \u2013 ali makar ne ugro\u017eava profite. A mrvice zarade baca i srednjoj klasi koja je imala po\u010detni kapital, ma kako maleni bio, da postane ulaga\u010d u energetsku zadrugu. I tako nas je kapital ponovno preveo \u017eedne preko vode, uop\u0107e nam sakriv\u0161i revolucionarne potencijale najjeftinijeg oblika prelaska ku\u0107anstava na obnovljive izvore energije. Europski zeleni plan svakako \u0107e financirati solare gra\u0111anima, ali ne o\u010dekujte velike kampanje za informiranje javnosti o va\u017enosti toga. Predvi\u0111amo da \u0107e vi\u0161e medijskog prostora dobiti pitanje izgradnje centraliziranih solarnih parkova koje \u0107e se najavljivati kao revolucionarne, iako su najdalje od toga \u0161to mogu biti. O njihovom ekolo\u0161kom aspektu u kontekstu otpada kojeg \u0107e proizvodit do sada nema ni rije\u010di u europskim politikama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prva rumunjska energetska kooperativa, jednostavnog imena “Energetska zadruga”, prva je kooperativa u Rumunjskoj koja \u0107e proizvoditi sto posto zelenu energiju za opskrbu svojih \u010dlanova, dioni\u010dara i drugih kupaca. Ova zadruga lansirana je u oktobru 2019. godine s ciljem transformacije energetskog tr\u017ei\u0161ta u toj zemlji. Godinu dana kasnije kooperativa je najavila preuzimanje kompanije Apuron Energy osnovane […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36406,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,1242,699,785,825,784],"theme":[457],"country":[495,99],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-36399","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-energetske-zadruge","tag-solari","tag-solarna-energija","tag-solarna-farma","tag-solarni-paneli","theme-klima","country-europska-unija","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36399","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36399"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36399\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36412,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36399\/revisions\/36412"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36406"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36399"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36399"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36399"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36399"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36399"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36399"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36399"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}