Feminizam je pre\u0161ao granicu. Tako bi se mogao sa\u017eeti vjerojatno najrasprostranjeniji anti-feministi\u010dki argument na suvremenoj desnici. Rasprostranjenost duguje u\u010dinkovitosti koja se zasniva na navodno zdravorazumskoj logici i na\u010delno pomirljivom tonu. Podrazumijeva da su \u017eene stekle sva prava i da sve \u0161to naknadno tra\u017ee ih zapravo dovodi u polo\u017eaj vr\u0161enja opresije nad mu\u0161karcima. Feministice se naprosto nisu zaustavile kad su do\u0161le do navodne jednakosti ve\u0107 su nastavile dalje, a nastavile su jer ina\u010de ne bi imale \u0161to raditi. Posrijedi je dakle prili\u010dno prepreden argument koji kao otvara put legitimnoj mu\u0161koj (auto)viktimizaciji: mi smo bili tolerantni i dopustili jednakost, a sada to zle feministice iskori\u0161tavaju.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dni problem argumenta je vi\u0161e nego o\u010dit: tko i na osnovu kojih kriterija procjenjuje da je jednakost steknuta? A \u010dak ako u odre\u0111enim dimenzijama dru\u0161tvenog \u017eivota i jest steknuta, zar ne postoji opasnost njenog ponovnog srozavanja? Iako je politi\u010dka i logi\u010dka uvjerljivost argumenta i vi\u0161e nego krhka, on svoju dru\u0161tvenu uvjerljivost crpi iz realnog osje\u0107aja marginalizacije. Taj osje\u0107aj mo\u017ee biti “preveden” – tako da se na primjer klasna marginalizacija prevodi u kulturne i rodne okvire, a mo\u017ee biti i realan u\u010dinak feministi\u010dkih borbi koje su uspjele u odre\u0111enim zemljama i po odre\u0111enim pitanjima uspostaviti odre\u0111ene kriterije pona\u0161anja kao relativno politi\u010dki samorazumljive. U takvim sredinama je odre\u0111ena ma\u010do kultura potisnuta ili joj barem prijeti odre\u0111eni vid javne osude, a oni koji su ro\u0111eni u toj kulturi i koja im slu\u017ei kao gotovo pa jedini vid (samo)realizacije osje\u0107aju pritisak marginalizacije. <\/p>\n\n\n\n
Naravno, potpuno pogre\u0161no je te procese proglasiti opresijom kad je njihov jedini cilj delegitimacija kulture koja se zasnivala na rodnoj nejednakosti. Me\u0111utim, kad se ti osje\u0107aji pomije\u0161aju s onim “prevedenima” nastaje opasan politi\u010dki koktel koji ekstremna desnica mije\u0161a ve\u0107 godinama diljem Europe. Sukladno postoje\u0107im predrasudama najplodnije tlo za takve koktele trebao bi biti jug Europe sa svojom sna\u017enom ma\u010do kulturom. Sva kulturna i religijska tradicija juga bi trebala tamo\u0161nje mu\u0161karce (i \u017eene) u\u010diniti otpornijima na zahtjeve suvremenog feminizma nego \u0161to je to slu\u010daj na tolerantnom i razvijenom sjeveru. Me\u0111utim, ta podjela nije ba\u0161 tako jednostavna, \u010demu svjedo\u010di i nedavno objavljeno istra\u017eivanje<\/a> stavova u osam europskih dr\u017eava. Rije\u010d je o istra\u017eivanju naslovljenom “Stanje mr\u017enje: krajnje desni ekstremizam u Europi”, a provedeno je u suradnji nekoliko europskih organizacija.<\/p>\n\n\n\n Ispitivali su se stavovi o izbjeglicama, Romima, \u017didovima i razli\u010ditim izlo\u017eenim skupinama, a mo\u017eda najzanimljivije odgovore smo dobili na sljede\u0107i upit: Sla\u017eete li se s tvrdnjom da je feminizam odgovoran za osje\u0107aje marginalizacije i demonizacije koje odre\u0111eni mu\u0161karci u dru\u0161tvu trpe? \u010cak 41% \u0160ve\u0111ana se sna\u017eno ili donekle sla\u017ee s tom tvrdnjom, dok se tek 13% Talijana tako\u0111er sna\u017eno ili donekle sla\u017ee s istom tvrdnjom. Kad bi na europskom uzorku radili anketu o tome \u0161to mislimo koje \u0107e rezultate ova anketa polu\u010diti, ishod bi najvjerojatnije bio potpuno suprotan. Jer predrasude ka\u017eu da su Mediteranci manje skloni feminizmu nego Skandinavci. Te se predrasude zasnivaju na odre\u0111enoj politi\u010dkoj i kulturnoj tradiciji, ali jo\u0161 jednom pokazuju da se politi\u010dki stavovi oblikuju u stalnoj dinamici i da nisu unaprijed odre\u0111eni onim za \u0161to je netko nekad odlu\u010dio da je tradicija. Kao \u0161to i pokazuju da se razine politi\u010dkog napretka i jednakosti uvijek mogu opozvati bez obzira na to kad su i kako te razine dosegnute. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Feminizam je pre\u0161ao granicu. Tako bi se mogao sa\u017eeti vjerojatno najrasprostranjeniji anti-feministi\u010dki argument na suvremenoj desnici. Rasprostranjenost duguje u\u010dinkovitosti koja se zasniva na navodno zdravorazumskoj logici i na\u010delno pomirljivom tonu. Podrazumijeva da su \u017eene stekle sva prava i da sve \u0161to naknadno tra\u017ee ih zapravo dovodi u polo\u017eaj vr\u0161enja opresije nad mu\u0161karcima. Feministice se naprosto […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":36397,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[174],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-36395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-feminizam","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36395"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36395\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36398,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36395\/revisions\/36398"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36397"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36395"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36395"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36395"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36395"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}