{"id":36371,"date":"2021-02-18T14:01:22","date_gmt":"2021-02-18T13:01:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36371"},"modified":"2021-02-18T14:01:23","modified_gmt":"2021-02-18T13:01:23","slug":"akutno-ranjiva-podrucja-gospodarstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36371","title":{"rendered":"Akutno ranjiva podru\u010dja gospodarstva"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najve\u0107im kumulativnim udjelom \u0161teta od ekstremnih vremenskih i klimatskih doga\u0111aja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, podaci su Europske agencije za okoli\u0161 (EEA). Kako stoji u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama<\/a> glavni o\u010dekivani utjecaji klimatskih promjena u sektoru poljoprivrede su promjena vegetacijskog razdoblja ratarskih kultura s naglaskom na \u017eitarice i uljarice (npr. kukuruz, \u0161e\u0107erna repa, soja itd.), ni\u017ei prinosi svih kultura i ve\u0107a potreba za vodom. Tu su potom i du\u017ei vegetacijski period koji \u0107e omogu\u0107iti uzgoj nekih novih sorti i hibrida, dok \u0107e u\u010destalije poplave i stagnacija povr\u0161inske vode smanjiti ili posve uni\u0161titi prinose. <\/p>\n\n\n\n

Prema nekim predvi\u0111anjima poljoprivreda je sektor koji \u0107e pretrpjeti najve\u0107e \u0161tete od posljedica klimatskih promjena. O\u010dekuje se da \u0107e se zbog klimatskih promjena do 2050. godine prinos trenutnih poljoprivrednih kultura u Republici Hrvatskoj smanjiti za 3 – 8 posto.<\/p>\n\n\n\n

“Sve dulja i \u010de\u0161\u0107a su\u0161na razdoblja, olujni vjetar, poplave, tu\u010da, po\u017eari, kao i sve ve\u0107a ugro\u017eenost poljoprivrednih kultura od toplinskog stresa tijekom posljednjih desetlje\u0107a, posebice u Dalmaciji, jasan su signal, prije svega vo\u0107arima, maslinarima i vinogradarima, da po\u010dnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama”, savjetuju autori Strategije. Su\u0161a u ljetnim mjesecima bila je u razdoblju od 1980. \u2013 2014. godine najve\u0107i pojedina\u010dni uzrok \u0161teta koje hrvatskoj poljoprivredi nanosi klimatska varijabilnost, dok je u razdoblju od 2013. \u2013 2016. godine prouzrokovala \u0161tetu od ukupno 3 milijarde kuna, \u0161to je jednako 43 posto izravnih potpora ispla\u0107enih za poljoprivredu u istom razdoblju.<\/p>\n\n\n\n

“Ra\u010duna se da su ti gubici u razdoblju od 1980. do 2013. godine iznosili oko 2 milijarde i 250 milijuna eura, odnosno u prosjeku oko 68 milijuna eura godi\u0161nje. Iznos ukupno prijavljenih \u0161teta za razdoblje od 2013. godine do 2018. godine, odnosno kroz 6 godina iznosili su oko 1.8 milijarde eura, odnosno oko 295 milijuna eura godi\u0161nje”, navodi se u Strategiji. “Iznimni gubici su zna\u010dajno porasli u 2014. i 2015. godini (2 milijarde i 830 milijuna eura). Pojedini gospodarski sektori bili su u tom razdoblju zna\u010dajnije pogo\u0111eni. Prema nekim procjenama izme\u0111u 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su poljoprivrednom sektoru \u0161tetu od 173 milijuna eura, dok je su\u0161a 2003. godine prouzro\u010dila \u0161tetu izme\u0111u 63 i 96 milijuna eura energetskom sektoru”. Procjenjuje se, tako\u0111er, da je u kolovozu 2003. godine “stopa smrtnosti bila za 4 posto vi\u0161a uslijed toplinskog udara. U tu analizu nisu uklju\u010deni gubici ljudskih \u017eivota, kulturnog naslje\u0111a i usluga ekosustava te se tek razvija odgovaraju\u0107a metodologija za cjelovitu procjenu utjecaja klimatskih promjena”.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je samo udio poljoprivrede i turizma u ukupnom BDP-u u 2018. godini iznosio jednu \u010detvrtine ukupnog BDP-a, nije te\u0161ko utvrditi stupanj izlo\u017eenosti Hrvatske na klimatske promjene. Tako\u0111er se nagla\u0161ava kako \u0107e “tro\u0161ak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama danas, smanjiti tro\u0161ak saniranja mogu\u0107ih \u0161teta u budu\u0107nosti.” Bez poja\u010danih ulaganja ne\u0107e se mo\u0107i posti\u0107i zadovoljavaju\u0107i postotak povr\u0161ina pod navodnjavanjem i proizvodnjom u zatvorenom, kao ni zna\u010dajnije podi\u0107i razinu organske tvari u tlu \u0161to \u0107e, u odnosu na postoje\u0107e stanje, rezultirati smanjenjem poljoprivredne proizvodnje.
<\/p>\n\n\n\n

Vidljive promjene na vo\u0107u i povr\u0107u<\/h2>\n\n\n\n

Uo\u010deno je da klimatske promjene ve\u0107 utje\u010du na fenolo\u0161ke faze vo\u0107nih i povrtnih kultura (npr. jabuka, vinove loze, masline i kukuruza), a poglavito u pojedinim regijama Hrvatske (Slavonija i Dalmacija), tako da vegetacijsko razdoblje po\u010dinje ranije, traje kra\u0107e, ali u kona\u010dnici dolazi do pada prinosa. Manjak vode u tlu (su\u0161a) i povi\u0161ene temperature zraka u nadolaze\u0107em periodu bit \u0107e dva klju\u010dna problema u borbi poljoprivrede s klimatskim promjenama. No, u sektoru poljoprivrede klimatske promjene imat \u0107e i neke pozitivne u\u010dinke poput omogu\u0107avanja uzgoja nekih novih kultura i sorti na podru\u010djima u kojima to do sada nije bilo mogu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

No, mjere na koje Hrvatska stavlja najvi\u0161e naglaska, nisu u pro\u0161losti provedene ba\u0161 uspje\u0161no. Na primjer navodnjavanje koje \u0107e obuhvatiti razmjerno malo povr\u0161ina. Uspostava sustava navodnjavanja je izuzetno skupa i neisplativa mjera prilagodbe za ve\u0107inu poljoprivrednih kultura. Prosje\u010dna cijena izgradnje deset sustava javnog navodnjavanja u okviru NAPNAV-a (Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemlji\u0161tem i vodama) iznosila je 66.724 kn po hektaru \u2013 bez tro\u0161ka uspostave sustava navodnjavanja na samim parcelama, navodi se u Izvje\u0161taju<\/a> o procijenjenim mjerama prilagodbe u ranjivim sektorima koji ocjenjuje Strategiju prilagodbe. Autori izvje\u0161taja nagla\u0161avaju kako je u deset godina provedbe NAPNAV-a, navodnjavanje omogu\u0107eno na svega 13.000 ha (ili manje, iz izvje\u0161\u0107a nije sasvim jasno). No, budu\u0107i da poljoprivrednici sami moraju financirati uspostavu sustava navodnjavanja na svojim parcelama, u stvarnosti se navodnjava samo manji dio ove povr\u0161ine. K tome, predvi\u0111eno pove\u0107anje povr\u0161ina navodnjavanog poljoprivrednog zemlji\u0161ta u 2019., u odnosu na povr\u0161inu iz 2016., je svega 10 posto, \u0161to je u smislu ukupno navodnjavanih hektara gotovo bezna\u010dajno imamo li u vidu da se u Hrvatskoj navodnjava svega oko 1,1 posto poljoprivrednog zemlji\u0161ta. \u010cak i kada bi u razdoblju od 2019.\u20132040., NAPNAV zna\u010dajnije za\u017eivio (\u0161to je krajnje upitno imaju\u0107i u vidu njegove visoke tro\u0161kove), Republika Hrvatska bi u 2040. godini imala svega nekoliko postotaka poljoprivrednog zemlji\u0161ta pod sustavom
navodnjavanja. <\/p>\n\n\n\n

Ukratko, problem u hrvatskom planu prilagodbe na klimatske promjene je prije svega neu\u010dinkovitost ve\u0107ine propisanih mjera. Druga najva\u017enija mjera, osim navodnjavanja je program regionalnog i ruralnog razvoja, \u010diji se do sad implementirani rezultati jo\u0161 uvijek ne vide, \u0161tovi\u0161e, cijela Slavonija, nekada poznata po uzgoju \u0161e\u0107erne repe, upravo je izgubila pretposljednju \u0161e\u0107eranu, pa Hrvatska trenutno ima jo\u0161 samo jednu funkcionalnu \u0161e\u0107eranu. Istovremeno, poljoprivrednici se di\u017eu na noge zbog novog Zakona o sjemenu koji ograni\u010dava upotrebu tradicionalnog sjemena u komercijalne svrhe. S obzirom na klimatske promjene, mogu\u0107e reakcije svrstane su u literaturi u dva tipa djelovanja: takozvani \u201eBAU\u201c odnosno business as usual<\/em>, i s druge strane klimatsko djelovanje. Po BAU scenariju, ako se ni\u0161ta ne poduzme, osim onoga \u0161to \u0107e se provoditi inercijom po odlukama EU, situacija vodi u gore opisanu katastrofu. No, problem kako ga ovdje i\u0161\u010ditavamo primarno le\u017ei u tome \u0161to ni mjere za klimatsko djelovanje nemaju adekvatan u\u010dinak. \u0160tovi\u0161e, krenuti s ulaganjima u znanstvena istra\u017eivanja 2021. godine je zaista kasno, pogotovo s obzirom na podatke da ni mjere koje se provode ve\u0107 15 godina, poput navodnjavanja, zapravo ne daju rezultate. U lokalnoj politici, dakle i mjere sanacije klime su razlog za ogla\u0161avanje uzbune jer zasad i nisu ne\u0161to uspje\u0161ne.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najve\u0107im kumulativnim udjelom \u0161teta od ekstremnih vremenskih i klimatskih doga\u0111aja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, podaci su Europske agencije za okoli\u0161 (EEA). Kako stoji u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama glavni o\u010dekivani utjecaji klimatskih promjena u sektoru poljoprivrede su promjena vegetacijskog razdoblja ratarskih kultura s naglaskom […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36373,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[357,711,70,1241],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-36371","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klimatske-promjene","tag-klimatski-plan","tag-poljoprivreda","tag-strategija-prilagodbe","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36371","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36371"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36371\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36374,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36371\/revisions\/36374"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36373"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36371"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36371"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36371"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36371"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36371"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36371"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36371"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}