Odavno smo naviknuli da politi\u010dki arhitektura Bosne i Hercegovine \u010desto rezultira bizarnim etno-birokratskim u\u010dincima. Neki su, i uz najbolju volju, te\u0161ko rje\u0161ivi s obzirom na dejtonsko naslje\u0111e, a neki se reproduciraju izravnim \u017eeljama i nastojanjima etni\u010dkih elita koje upravljaju tom arhitekturom. Tako\u0111er, neki se zadr\u017eavaju isklju\u010divo u sferi tragikomedije s minimalnim utjecajem na svakodnevne \u017eivote ljudi, a neki direktno ugro\u017eavaju \u017eivote ljudi. To je slu\u010daj, na primjer, s uvo\u0111enjem jedinstvenog europskog broja za hitne slu\u010dajeve – 112.<\/p>\n\n\n\n
Peripetije oko uvo\u0111enja tog broja u BiH traju ve\u0107 \u010ditavu deceniju. Valja napomenuti da ga je Hrvatska uvela 2005. godine, a Srbija i Crna Gora su isto u\u010dinile 2015. godine. Po\u010detkom ovog mjeseca smo u BiH svjedo\u010dili<\/a> jo\u0161 jednom neuspje\u0161nom poku\u0161aju. A razlozi neuspjeha isti su kao i 2017. godine kad je posljednji put poku\u0161ano. Naime, toj “centralizaciji” sustava za hitne situacije protive se poslanici iz Republike Srpske. Oni su, kao i spomenute 2017., na sjednici Predstavni\u010dkog doma Parlamentarna skup\u0161tine Bosne i Hercegovine odbili inicijativu koju je pokrenulo nekoliko poslanika. Inicijativa je zamislila da se broj uspostavi tako da Vije\u0107e ministara i nadle\u017eno Ministarstvo komunikacija i prometa upute u proceduru Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama.<\/p>\n\n\n\n Pored svih ostalih prednosti centraliziranog sustava, inicijatori su nu\u017enost uvo\u0111enja broja argumentirali i njegovom integracijom u suvremene automobile. Rije\u010dima jednog od inicijatora, Predraga Kojovi\u0107a, tijekom sjednice: “Automobili proizvedeni u Evropskoj uniji posjeduju mehanizam koji je vezan za SIM karticu i poma\u017ee ljudima u nesre\u0107i. Mogao bi postati ozbiljan problem za ljude koji uvoze automobile u BiH jer pokazuje da sistem ne funkcioni\u0161e.” Me\u0111utim, nikakvi zdravorazumski argumenti nisu uvjerili poslanike iz Republike Srpske. Naime, oni u cijeloj ideji vide navodno podmukao trik politi\u010dara iz “protivni\u010dkog entiteta”. Kako bi taj trik navodno trebao funkcionirati, “razotkrila<\/a>” je poslanica Du\u0161anka Majki\u0107, \u010dlanica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), “Dodikove stranke”. Ona smatra da je neizvodivo da dr\u017eavno ministarstvo upravlja slu\u017ebama poput policije, civilne za\u0161tite ili hitne pomo\u0107i u Republici Srpskoj. Po njoj bi to bio samo prvi korak jer bi se kasnije pod izlikom “lak\u0161e koordinacije” sve institucije prebacile na nivo Bosne i Hercegovine. I tako bi se valjda ugrozila “suverenost” Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n Da se to pitanje samo “reciklira” smatra i Milan Novitovi\u0107, direktor Uprave civilne za\u0161tite Republike Srpske. Ali dodaje jo\u0161 jednu dimenziju optu\u017ebe. Ne samo da se nastoje oduzeti institucije srpskom entitetu ve\u0107 inicijativa slu\u017ei i kao paravan za korupciju. Naime, kancelarija za broj 112 ve\u0107 postoji, ali ne funkcionira, na broj se nitko ne javlja. Novitovi\u0107 tvrdi da je za taj nerealizirani projekt Ministarstvo ve\u0107 izvuklo pet milijuna eura od Europske unije i da sada vjerojatno \u017eele jo\u0161 pet milijuna, a da oni u toj sumnjivoj raboti ne\u0107e sudjelovati. Naravno, propustio je spomenuti da je projekt nerealiziran upravo zbog protivljenja poslanika iz njegovog entiteta. I tako je, zapravo, propao jo\u0161 jedan poku\u0161aj uvo\u0111enja vi\u0161e razine upravljanja hitnim situacijama u BiH. Kako to izgleda u praksi uvjerljivo je tvitom sa\u017eeo na\u0161 stalni suradnik i jako dobar poznavatelj prilika u BiH Mario Kika\u0161: “Drugim rije\u010dima, ako se u Trebinju desi neka hitna intervencija ne da\u0161 da ga\/ju prevezu u puno bli\u017ei Mostar ili Sarajevo nego treba pro\u0107i cijelu dr\u017eavu da bi do\u0161ao do Banjaluke i umro u srpskoj bolnici.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Odavno smo naviknuli da politi\u010dki arhitektura Bosne i Hercegovine \u010desto rezultira bizarnim etno-birokratskim u\u010dincima. Neki su, i uz najbolju volju, te\u0161ko rje\u0161ivi s obzirom na dejtonsko naslje\u0111e, a neki se reproduciraju izravnim \u017eeljama i nastojanjima etni\u010dkih elita koje upravljaju tom arhitekturom. Tako\u0111er, neki se zadr\u017eavaju isklju\u010divo u sferi tragikomedije s minimalnim utjecajem na svakodnevne \u017eivote […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":36360,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[477],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-36357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih-2","theme-politika","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36357"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36362,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36357\/revisions\/36362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36357"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36357"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36357"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36357"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}