Godinama slijepo pra\u0107enje logike tr\u017ei\u0161nih obrazovnih reformi pokazalo je rasko\u0161 rezultata u pandemiji korona virusa. Logika po kojoj “novac slijedi u\u010denika” dovela je do opipljive materijalizacije nejednakosti u obrazovanju, budu\u0107i da je pristup suvremenim tehnologijama za u\u010denje na daljinu napravilo o\u0161tar rez izme\u0111u elitnih \u0161kola i ostalih.<\/p>\n\n\n\n
Korelacija izme\u0111u obrazovne i socijalne nejednakosti u Bugarskoj ve\u0107 je dugo u sredi\u0161tu javnih rasprava. Me\u0111utim, rijetko imamo priliku \u010duti prijedloge reformi koje izlaze izvan postoje\u0107eg neoliberalnog obrazovnog modela temeljenog na konkurenciji, decentralizaciji i financijskoj autonomiji. Porast u\u010denja na daljinu, otprilike godinu dana pandemije, otkriva duboko ukorijenjene kontradikcije. Poku\u0161avaju\u0107i uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u javnog zdravlja i nefunkcionalnih metoda u\u010denja na daljinu, vlada je na kraju prenijela svoju odgovornost na direktore \u0161kola.<\/p>\n\n\n\n
Prema izvje\u0161\u0107u UNICEF-a<\/a> u Bugarskoj, najmanje 50.000 djece zaostalo je s u\u010denjem putem digitalnih platformi 2020. godine zbog nedostatka pristupa internetu i elektroni\u010dkim ure\u0111ajima. Gotovo 60 posto roditelja o\u010dekuje jo\u0161 manje sudjelovanja u 2021. godini. Najugro\u017eeniji studenti tijekom pandemije, kako pokazuje jo\u0161 jedno nedavno istra\u017eivanje<\/a>, dolaze iz obitelji s niskim stupnjem obrazovanja, s niskim primanjima ili iz manjinskih skupina. Tako\u0111er su vrlo va\u017ene vrste elektroni\u010dkih ure\u0111aja koje djeca koriste za pristup u\u010denju na daljinu ili pisanju eseja. U\u010denje na starom pametnom telefonu u prenatrpanoj sobi te\u0161ko da bi se moglo smatrati ozbiljnim obrazovanjem, ali zadovoljilo bi vladine okvire.<\/p>\n\n\n\n Da su lokdauni i u\u010denje na daljinu razotkrile postoje\u0107e nejednakosti, te\u0161ko da je iznena\u0111enje. Bugarski obrazovni sustav ve\u0107 je redovito bio optu\u017eivan<\/a> za proizvodnju sve ve\u0107e socijalne nepravde. Ali kako mjerimo nejednakosti u obrazovanju, kako procjenjujemo \u0161to ih uzrokuje i kako zami\u0161ljamo \u0161to je potrebno za njihovo ispravljanje?<\/p>\n\n\n\n Rezultati OECD-ovog Programa za me\u0111unarodno ocjenjivanje u\u010denika (PISA) u pravilu plijene pa\u017enju medija izazivaju\u0107i \u017eestoke rasprave i vladina obe\u0107anja za dodatne reforme. Prema istra\u017eivanju PISA iz 2018. godine<\/a>, dok je OECD-ov prosjek u\u010denika s niskom razinom \u010ditanja iznosio 77 posto, u Bugarskoj je istu zadovoljavalo tek njih 53 posto. Visoku razinu \u010ditanja u OECD-ovom prosjeku zadovoljava 9 posto, a u Bugarskoj svega njih 2 posto. Uz to, podaci o Bugarskoj rutinski pokazuju da studenti iz ekonomski pogo\u0111enih obitelji imaju tendenciju znatno nadma\u0161iti one iz siroma\u0161nijih ku\u0107anstava od kojih je nula posto zabilje\u017eilo najbolje mjesto u \u010ditanju.<\/p>\n\n\n\n PISA mjerenja temelje se na standardiziranom testiranju u svim kontekstima i zanemaruju nacionalne kurikulume. Kritizirani<\/a> su zbog promicanja neoliberalne agende OECD-a, zarobljene njezinim sloganom “Za bolju svjetsku ekonomiju”. PISA se usredoto\u010duje na konkurenciju i oslanja se na kriterije poput “primjenjivog znanja” i funkcionalne pismenosti. Zanemaruje specifi\u010dnosti, kriti\u010dko mi\u0161ljenje i temeljne znanosti. \u0160tovi\u0161e, kao odgovor na kritike povezane s rezultatima PISA-e, bugarska vlada predla\u017ee vi\u0161e istih. “Glavna stvar koja se treba dogoditi je preobrazba znanja u kompetencije i vje\u0161tine, ne mo\u017eemo predlagati niti razmi\u0161ljati o bilo kojoj drugoj reformi”, tvrdio je ministar obrazovanja<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Vrlo PISA-ina terminologija “primjenjivog znanja”, “izvrsnosti”, “od znanja do vje\u0161tina”, “cjelo\u017eivotnog u\u010denja”, “ekonomije znanja” i sav ostali neoliberalni novogovor usmjeren je prema pot\u010dinjavanju obrazovanja usko definiranom pojmu tr\u017ei\u0161nih interesa. Povoljno obrazovanje u Bugarskoj odra\u017eava op\u0107u strategiju razvoja zemlje koja se temelji na niskim pla\u0107ama, niskim porezima i nekvalitetnim radnim mjestima. Vladini napori na smanjenju tro\u0161kova za obrazovanje i smanjenju poreznih optere\u0107enja dovode do \u0161okantne razine nepismenosti koju vlada poku\u0161ava popraviti s vi\u0161e istih. Unato\u010d prepoznavanju potrebe za suzbijanjem nejednakosti, vlada nastavlja smanjivati izdatke za obrazovanje<\/a> \u2013 u 2018. bila je me\u0111u najni\u017eima u EU (3,2 posto BDP-a u usporedbi s 4,7 posto EU-27).<\/p>\n\n\n\n Ozbiljno ograni\u010denje PISA-e i sli\u010dnih procjena jest da se korelacija izme\u0111u pozadine predavanja i vje\u0161tine u\u010denika razumije u kulturnom smislu. \u010cini se da klju\u010dni faktor nije klasa, ve\u0107 “op\u0107a kulturna klima u obitelji”, mjerena brojem fizi\u010dkih knjiga u ku\u0107anstvima, kako smo pro\u010ditali<\/a> u jednoj studiji. Sli\u010dno tome, dominantne rasprave o obrazovnim nejednakostima slijepe su za strukturni rasizam, zanemaruju\u0107i mali broj u\u010ditelja koji te\u010dno govore manjinske jezike, zatim op\u0107e niske pla\u0107e i nepo\u0161teni porezni sustav. Sklonost obja\u0161njavanju obrazovnih nejednakosti u kulturnom, a ne u ekonomskom ili \u0161iroko strukturnom smislu pozdravljaju konzervativci koji mogu kriviti obitelji za lo\u0161 uspjeh svoje djece u \u0161koli.<\/p>\n\n\n\n Neoliberalna reforma odgovorna je i za obitelji i za u\u010ditelje. Vlada je du\u017ena \u0161kolsko osoblje dodatno obrazovati putem nebrojenih treninga koje vode profitne tvrtke, posve\u0107ene promicanju konkurencije, potpori “izvrsnosti”, inovacijama i poduzetni\u0161tvu. I dalje je nejasno kako se takav individualisti\u010dki pristup mo\u017ee suprotstaviti rastu\u0107im nejednakostima.<\/p>\n\n\n\n Jedan od aspekata neoliberalne obrazovne reforme u Bugarskoj je prebacivanje odgovornosti sa vlade i gospodarstva na nastavnike i roditelje. Ilustrativan je na\u010din na koji se vlada nosi s pandemijom. Pro\u0161log o\u017eujka najavljeno je zatvaranje \u0161kola s manje od tjedan dana za pripremu nastave na daljinu, prisiljavaju\u0107i osoblje da sami organiziraju internetsku edukaciju, bez opskrbe ure\u0111ajima, internetskom vezom ili savjetovanja o odgovaraju\u0107oj internetskoj platformi za podu\u010davanje. Kao rezultat toga, neke \u0161kole jednostavno nisu izvodile nikakvu nastavu, dok su druge u\u010denicima slale e-mailove sa tjednim a\u017euriranjima. Neki su uspjeli pro\u0107i, u nekim slu\u010dajevima samo zahvaljuju\u0107i tehnolo\u0161ki pametnijim u\u010denicima (\u010desto su to oni skloni video igricama), koji su postavili mre\u017ene platforme i obu\u010davali svoje u\u010ditelje. Zbog toga se neke \u0161kole i dalje koriste komunikacijskim platformama dizajniranim za igra\u0107u komunikaciju, poput Discorda.<\/p>\n\n\n\n Tijekom drugog vala pandemije pro\u0161le jeseni, vlada je jo\u0161 vi\u0161e pogurala autonomiju \u0161kole i dopustila im da odlu\u010de ho\u0107e li nastaviti osobno predavati i u kojem obliku. Ministarstvo obrazovanja nije ni utvrdilo duljinu nastave – varirali su od 0 do 40 minuta. \u0160kole bi mogle odlu\u010divati o javnozdravstvenim mjerama (gdje i kako nositi maske, pravila fizi\u010dkog distanciranja, itd.). Nedostatak centraliziranih uputa doveo je do beskrajnih internetskih rasprava izme\u0111u \u010dlanova osoblja o u\u010dinkovitosti maski i postojanju COVID-19.<\/p>\n\n\n\n Zbrka uzrokovana povla\u010denjem dr\u017eave preto\u010dena je u ve\u0107inu javnih \u0161kola koje se bore za osmi\u0161ljavanje sigurnog i jednostavnog okru\u017eenja za u\u010denje, kako na mre\u017ei tako i licem u lice. Za razliku od njih, elitne \u0161kole, u kojima su koncentrirana djeca dobrostoje\u0107ih, mogle su brzo prije\u0107i na u\u010denje na daljinu. Imali su odgovaraju\u0107u opremu i infrastrukturu kako u \u0161kolama tako i kod ku\u0107e. Nakon brzog porasta smrtnosti od koronavirusa u listopadu i medijskih izvje\u0161taja o desetinama u\u010ditelja koji su umrli od COVID-19, vlada je u studenom bila prisiljena zatvoriti \u0161kole. Ova je odluka donesena samo zato \u0161to \u0107e se \u0161kolski sustav ionako zatvoriti zbog visokog postotka bolesnog osoblja i u\u010ditelja koji pozivaju na \u0161trajk.<\/p>\n\n\n\n Vlada selektivno objavljuje proturje\u010dne zaklju\u010dke o u\u010dinkovitosti u\u010denja na daljinu. Pri nametanju karantena Bugarska se pokazala vrlo vje\u0161tom, ali nakon \u0161to se mjere ubla\u017ee, u\u010denje na daljinu odjednom postaje neu\u010dinkovito. “Samo je obrazovanje va\u017enije od zdravlja, zato smo i riskirali”, ustvrdio je ministar obrazovanja prije posljednjeg otvaranja \u0161kola ranije ove godine, kao da sam riskira svoj \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n Trenutno se neki studenti podu\u010davaju putem interneta, neki izvan mre\u017ee, a neki poha\u0111aju i mre\u017ene te\u010dajeve i predavanja licem u lice. Zbog gore opisane decentralizacije, roditelji koji se vi\u0161e boje virusa, tra\u017ee od \u0161kola da uklju\u010de svoju djecu kao mre\u017ene sudionike u ina\u010de izvanmre\u017eno u\u010denje. Nepotrebno je re\u0107i da takve hibridne metode mogu biti u\u010dinkovite samo ako su \u0161kole pravilno opremljene. A u ve\u0107ini \u0161kola to nije slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n Sindikati su kritizirali “ugodnu filozofiju<\/a>” vlade prebacivanja odgovornosti na \u0161kole pod krinkom decentralizacije i autonomije i prije trenutne krize. Naizgled neuspjeh vlade da organizira u\u010denje tijekom pandemije svjedo\u010di o uspjehu obrazovne reforme 2007. godine.<\/p>\n\n\n\n Reforma iz 2007. bila je odgovor na \u0161trajk u\u010ditelja \u0161irom zemlje zbog pove\u0107anja pla\u0107a. Umjesto pove\u0107anja financiranja, vlada je uvela novu shemu javnog upravljanja (delegirani prora\u010duni, tako\u0111er poznat kao sustav \u201enovac slijedi u\u010denika\u201c), prisiljavaju\u0107i sve \u0161kole da se me\u0111usobno natje\u010du na temelju broja upisanih u\u010denika. Progla\u0161eni cilj bio je dati ve\u0107u “autonomiju” ravnateljima da se bave oskudnim sredstvima i odlu\u010duju o smanjenju tro\u0161kova kako bi pove\u0107ali pla\u0107e. Tada su kriti\u010dni glasovi<\/a>, \u010dak i uobi\u010dajeni stru\u010dnjaci, upozoravali da delegirani prora\u010duni osim financijske autonomije mogu zna\u010diti i decentralizaciju dono\u0161enja odluka u vezi sa sadr\u017eajem nastave i izbjegavanje odgovornosti. \u0160to se danas doga\u0111a s pomicanjem ka daljinskom u\u010denju i rje\u0161avanju korona krize.<\/p>\n\n\n\n Na\u010delo “novac slijedi u\u010denika” pretvara djecu u ekonomsku imovinu u kojoj se \u0161kole mogu natjecati, a roditelje u ovla\u0161tene klijente koji mogu odabrati koja \u0107e djeca biti primljena u odre\u0111enu \u0161kolu. Mnoge etni\u010dke bugarske obitelji srednje klase prisiljavaju \u0161kolu da ne upisuje djecu iz manjina ili s invaliditetom. To rezultira segregiranim \u0161kolama koje se me\u0111usobno natje\u010du u privla\u010denju osoblja i financija. Javno financiranje uglavnom ide za pla\u0107e (do 80%), \u0161to zna\u010di da samo elitne \u0161kole, ugra\u0111ene u prave mre\u017ee, privla\u010de dodatni novac kroz projekte privatnih i javnih donatora kako bi pobolj\u0161ale infrastrukturu. Siroma\u0161ne \u0161kole ne mogu kupiti ni toaletni papir ili sapun, riskiraju\u0107i \u0161irenje ne samo COVID-19, ve\u0107 i drugih zaraznih bolesti. Sve u svemu, decentralizacija je dovela do zatvaranja desetaka \u0161kola, posebno u ruralnim i siroma\u0161nijim podru\u010djima, i do gu\u017eve u drugima, \u0161to je neizbje\u017eno smanjilo kvalitetu ve\u0107ine.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107e godine bit \u0107e objavljeni novi rezultati PISA-e, nadahnjuju\u0107i novu rundu rasprava o neuspjesima bugarskog \u0161kolstva, pogor\u0161anim pandemijom i u\u010denjem na daljinu. Ali, ako sama struktura decentralizacije, delegiranih prora\u010duna, autonomije i natjecanja ne bude pomaknuta onom koja se temelji na suradnji, solidarnosti i jednakom osnovnom obrazovanju za sve, predodre\u0111eni smo da zavr\u0161imo u za\u010daranom krugu manjeg centra “izvrsnosti” u more neznanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Godinama slijepo pra\u0107enje logike tr\u017ei\u0161nih obrazovnih reformi pokazalo je rasko\u0161 rezultata u pandemiji korona virusa. Logika po kojoj “novac slijedi u\u010denika” dovela je do opipljive materijalizacije nejednakosti u obrazovanju, budu\u0107i da je pristup suvremenim tehnologijama za u\u010denje na daljinu napravilo o\u0161tar rez izme\u0111u elitnih \u0161kola i ostalih. Korelacija izme\u0111u obrazovne i socijalne nejednakosti u Bugarskoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36308,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1031,567,63,766,761],"theme":[458],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61,1236],"class_list":["post-36306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bolonjska-reforma","tag-komercijalizacija-obrazovanja","tag-obrazovanje","tag-pisa","tag-znanost","theme-drustvo","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36306"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36306\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36327,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36306\/revisions\/36327"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36308"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36306"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36306"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36306"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36306"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Muka po PISA-i<\/h2>\n\n\n\n
Pandemija i u\u010denje na daljinu<\/h2>\n\n\n\n
Komforna filozofija prebacivanja odgovornosti<\/h2>\n\n\n\n