Hrvatski sabor donio je 5. februara 2021. godine Zakon o progla\u0161enju Parka prirode Dinara \u010dime je zemlja dobila svoj 12. park prirode. Budu\u0107i da se Dinara prostire kroz Bosnu i Hercegovinu kao i kroz Hrvatsku, ovaj se zakon odnosi samo na ju\u017enu stranu planinskog lanca, onu koja se nalazi u Hrvatskoj. Za\u0161ti\u0107eni su predjeli masiva Dinara, Troglav i Kame\u0161nica, zatim izvor i gornji tok rijeke Cetine te kr\u0161ka polja (Hrvata\u010dko, Pa\u0161ko i Vrli\u010dko) uz Cetinu.<\/p>\n\n\n\n
Premda se svakako radi o vrijednom i pohvalnom \u010dinu, posebno ako se sjetimo tek nekoliko godina starog poku\u0161aja aktualnog ministra da na ovom podru\u010dju istra\u017euje i kopa fosilna goriva, ipak valja spomenuti kako je ostavljen je prostor za zabrinutost zbog d\u017eepova podru\u010dja koja su ostala izvan za\u0161tite parka prirode, ali su za\u0161ti\u0107ena putem “ekolo\u0161ke mre\u017ee<\/a>” . Prema Zakonu o za\u0161titi prirode<\/a> to je “sustav me\u0111usobno povezanih ili prostorno bliskih ekolo\u0161ki zna\u010dajnih podru\u010dja, koja uravnote\u017eenom biogeografskom raspore\u0111eno\u0161\u0107u zna\u010dajno pridonose o\u010duvanju prirodne ravnote\u017ee i bioraznolikosti”. U pravilu to se odnosi na podru\u010dja koja pokriva Natura 2000, a koja su pritom za\u0161ti\u0107ena europskim direktivama (o pticama i onom o stani\u0161tima). Me\u0111utim, zakon o za\u0161titi prirode ostavlja mogu\u0107nost da se prostori pokriveni ekolo\u0161kim mre\u017eama tako\u0111er nalaze i unutar strogih rezervata, nacionalnih parkova pa i parkova prirode. Tim vi\u0161e, \u0161to jednima i drugima upravljaju javne ustanove.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, kako stoji u dokumentu naziva Stru\u010dna podloga za za\u0161titu Dinare<\/a> : “Unutar granica predlo\u017eenog podru\u010dja Parka prirode Dinara, potpuno ili dijelom svoje povr\u0161ine, nalazi se ukupno 11 podru\u010dja ekolo\u0161ke mre\u017ee RH (mre\u017ee Natura 2000)” , a ipak tek je nekoliko njih ostavljeno izvan granica. Kao \u0161to je u javnom savjetovanju primijetila udruga Biom<\/a>, “pohvalno je \u0161to je u Park uklju\u010deno i Vrli\u010dko polje i tako je pokriveno jo\u0161 jedno podru\u010dje ekolo\u0161ke mre\u017ee. No, podru\u010dje isto\u010dno od Vrli\u010dkog polja gdje je kanjonski dio Cetine uzvodno od jezera Peru\u0107a do mosta Balek, je izostavljen i formiran je ‘d\u017eep’. Nakon izgradnje akumulacija na Cetini je to preostao jedini izvorni kanjon Cetine i nu\u017eno ga je za\u0161tititi a i time granice Parka u\u010diniti kompaktnijima.” To nije jedini d\u017eep ve\u0107 su iz podru\u010dja Parka izba\u010dena podru\u010dja visoravni (Poda) iznad naselja Rumin i Bajagi\u0107\/Obrovac Sinjski. Nejasno je za\u0161to bi se u granicama Parka formirala takva dva d\u017eepa, naro\u010dito \u0161to su takve granice neuskla\u0111ene s podru\u010djem ekolo\u0161ke mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n Ministarstvo u odgovoru udruzi za Bajagi\u0107\/Obrovac Sinjski ka\u017ee tek kako je prostornim planom predvi\u0111ena druga\u010dija namjena, a za ostale d\u017eepove odgovara se kako su podru\u010dja ve\u0107 za\u0161ti\u0107ena ekolo\u0161kom mre\u017eom, dakle na razini Europske unije, u sklopu programa Natura 2000 te uredbama o pticama i stani\u0161tima. Takve uredbe ograni\u010davaju oblike gospodarske djelatnosti na za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima, ali one nemaju snagu zakona.<\/p>\n\n\n\n \u0160tovi\u0161e, da imamo pravo sumnjati u namjere ministarstva prema Dinari, svjedo\u010de i prethodni sli\u010dni primjeri degradacije za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, ali i manipulacija za\u0161titom prirode. Na primjer, do prije svega nekoliko godina, u nacionalnim parkovima u Hrvatskoj nije se smjelo ni\u0161ta graditi, pa se zakon promijenio radi turisti\u010dkog potencijala Plitvica. Hlapljivost je u tih nekoliko godina dovela do zaga\u0111enja tog sedrenog bisera kanalizacijom i apartmanizacijom. Jo\u0161 radikalniji slu\u010daj je jedina hrvatska europska pra\u0161uma (poput Durmitora) \u2013 \u0160tirova\u010da. Jedna polovica ove \u0161ume godinama je bila ozna\u010dena kao strogi rezervat dok se druga polovica iskori\u0161tavala za drvnu industriju. O manipulacijama, kra\u0111ama i zapanjuju\u0107oj degradaciji prirode, \u0161to zbog legalne i ilegalne sje\u010de drve\u0107a, \u0161to zbog potkornjaka, mediji ve\u0107 godinama neuspje\u0161no poku\u0161avaju pisati. D\u017eepovi u Parku prirode Dinara ostavljaju prostor za sumnju u daljnje namjere prekomjerne gospodarske eksploatacije za\u0161ti\u0107enih dijelova prirode.<\/p>\n\n\n\nPredvi\u0111ene namjene<\/h2>\n\n\n\n