{"id":36184,"date":"2021-02-08T08:16:00","date_gmt":"2021-02-08T07:16:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36184"},"modified":"2021-02-09T09:03:55","modified_gmt":"2021-02-09T08:03:55","slug":"objektivom-od","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36184","title":{"rendered":"Politika odre\u0111uje razliku izme\u0111u “umjetnog” i “prirodnog”"},"content":{"rendered":"\n

Izlo\u017ebom fotografija Bojana Mr\u0111enovi\u0107a o Kutini i Petrokemiji pa\u017eljivo se i bez olakih analogija dokumentira naslovna teza. O autorovom specifi\u010dnom i uspje\u0161nom \u010ditanju povijesti grada i tvornice kroz odnose “prirode, kemije i dru\u0161tva” pi\u0161e Igor Lasi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Isti onaj tjedan kad je pro\u0161li mjesec u Black Boxu zagreba\u010dkog Muzeja suvremene umjetnosti otvorena izlo\u017eba fotografija Bojana Mr\u0111enovi\u0107a “Priroda, kemija i dru\u0161tvo” o Kutini i tvornici Petrokemija, mediji su objavili jednu intrigantnu vijest iz toga moslava\u010dkoga grada. Nije pro\u0161la neprimije\u0107eno, valjda zahvaljuju\u0107i optimisti\u010dno intoniranoj ekonomskoj perspektivi: tamo se upravo ra\u0111a prva tzv. pametna poslovna zona u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

“Osim osigurane infrastrukture i osloba\u0111anja pla\u0107anja komunalnog doprinosa i naknade”, navodi se u opisu novoga kutinskog industrijsko-logisti\u010dkog podru\u010dja veli\u010dine 74 hektara, “poduzetnici \u0107e dobiti pametne module za mjerenje potro\u0161nje struje, vode i plina, digitalizirane preglede parcela i analizu dostupne radne snage”. Projekt digitalizacije poduzetni\u010dke infrastrukture uklju\u010divat \u0107e sklop interneta stvari (Internet of Things<\/em>), a istaknuto je i da “zanimanje investitora ve\u0107 postoji”. Kako i ne\u0107e, reklo bi se, uza sva ta svijetla obe\u0107anja koja zadaje u ovom slu\u010daju evidentna ekonomsko-politi\u010dka modernost, te anga\u017eirana pamet lokalnih vlasti i globalne tehnike.<\/p>\n\n\n\n

Brojni motivi <\/h2>\n\n\n\n

Dok se kutinski strate\u0161ki partneri sretno ne nasele, me\u0111utim, prakti\u010dno nam od velikog biznisa u Moslavini ostaje i dalje isklju\u010divo tvornica umjetnih gnojiva Petrokemija, i s njom Kutina, takore\u0107i neodvojivo. Organska njihova sraslost ujedno predstavlja analiti\u010dki i poeti\u010dki okvir Mr\u0111enovi\u0107eva rada koji tako poziva na propitivanje i reinterpretiranje ve\u0107 ina\u010de realizirane politi\u010dke, znanstvene i poslovne pameti u slu\u010daju ovoga proizvodnog diva.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Izlo\u017eba “Priroda, kemija i dru\u0161tvo”<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Na\u0161e spominjanje organskog nije simboli\u010dkog tipa; naslov ove izlo\u017ebe upu\u0107uje jednako na politi\u010dki i kemijsko-tehnolo\u0161ki proces, a s posredni\u0161tvom u sintetiziranju organskih tvari iz plina tj. minerala. Kao \u0161to u popratnom tekstu napominju organizatorice izlo\u017ebe, kustoski kolektiv Blok iz Zagreba, ba\u0161 je urea \u2013 taj glavni produkt Petrokemije \u2013 prva organska tvar dobivena umjetnim putem iz anorganskih spojeva, i samim tim figurira kao svojevrstan kvantni skok u kemijskoj nauci. Bojan Mr\u0111enovi\u0107 fiksira upravo tu \u010dinjenicu u funkciji uzbudljive njegove potrage za nastankom \u017eivota i potonjih dru\u0161tvenih aktivnosti, dakle i biolo\u0161ki i ekonomski, iz ne\u017eivog svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Na\u010din na koji nas autor uvla\u010di u tu igru ne ostavlja mjesta kalkulaciji, naprotiv, nego ponu\u0111enim materijalom inzistira na sukonstruiranju moslava\u010dke i \u0161ire stvarnosti oli\u010dene Petrokemijom. S pribli\u017eno 190 izlo\u017eenih fotografija, uz par tekstualnih panoa, pored usporednih kronologija nema izri\u010dite hijerarhije me\u0111u onima koje je u proteklom desetlje\u0107u snimio li\u010dno \u2013 ne\u0161to vi\u0161e od polovine – ili preuzeo iz arhiva, posudio od Kutinjana, mo\u017eda i prenio od medijske agencije.<\/p>\n\n\n\n

Sve je u funkciji iste pri\u010de: davna hrpa tvorni\u010dkog granulata, CD u kro\u0161nji vo\u0107ke, kamp-odmarali\u0161te na moru, izblijedjela razglednica Kutine, odba\u010dena ambala\u017ea, Broz s rukovodiocima, Plenkovi\u0107 s rukovodiocima, otisak kota\u010da na oranici, ribi\u010dki trofej, stambena novogradnja, makovi uz prugu, garavo lice ispred Petrokemijine \u010da\u0111are, plodovi raj\u010dice na stolu, obitelj na izletu, laboratorijske menzure, bakice na sijelu, spomenik ustanku naroda Moslavine, blatno strni\u0161te, asortiman jedne svinjokolje, radni\u010dke demonstracije, plasti\u010dno cvije\u0107e, reklame na \u0161oping-centru, poneki zamu\u0107en motiv sa\u010duvan gotovo slu\u010dajnim kadriranjem, panorame koje prelaze u apstrakciju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Izlo\u017eba “Prioda, kemija i dru\u0161tvo”<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Uslijed me\u0111usobne komunikacije tih slika, pred nama odvija se i Mr\u0111enovi\u0107eva “analiza dostupne radne snage” u kudikamo suptilnijem postupku istra\u017eivanja i prezentiranja dru\u0161tvenih odnosa od gorespomenutog, a s osebujnim umre\u017eavanjem stvari prije digitalizacije svijeta. O\u017eivljava tako jedna od onih sredina koja \u0107e npr. kompleks svojih prvih zgrada s ne\u0161to \u017eivljim tonovima i zaobljenim arhitektonskim elementima imenovati neformalno i dosljedno \u2013 Ljepotice.<\/p>\n\n\n\n

Socijalisti\u010dka pro\u0161lost<\/h2>\n\n\n\n

Izlo\u017eba zapo\u010dinje snimkom goru\u0107e naftne bu\u0161otine na obli\u017enjem nalazi\u0161tu Gojlo; u\u017egali je partizani da ne slu\u017ei okupatoru, pa uspostavili narodnu kontrolu nad prirodnim resursima. Preuzimanje znanja o gradnji iz konstitutivnih blokova prirode i dru\u0161tva okon\u010dava se privatizacijom Petrokemije prije dvije godine, pri \u010demu izlo\u017ebena zaklju\u010dna fotografija lampa\u0161a na kutinskom groblju ima dvojak efekt. Ipak, budu\u0107i da Mr\u0111enovi\u0107 ne nasjeda isku\u0161enju olakih analogija izme\u0111u biolo\u0161kog i sociolo\u0161kog, zanesen stalnim kru\u017eenjem ideja i tvari, vrijedi uo\u010diti kako izlo\u017ebom predo\u010deni ciklusi reprodukcije nemaju korotnih epiloga ni eufori\u010dnih za\u010detaka, nego konstatiraju uvijek otvorenu mogu\u0107nost djelovanja.<\/p>\n\n\n\n

Autor pritom stavlja simultano akcent na vi\u0161e lukova napetosti zate\u010denih u istra\u017eivanju; pored navedene opreke prirodno-umjetno, ili dru\u0161tveno-tehni\u010dko, isti\u010de se razlika u dimenzioniranosti grada i tvornice. Kutina je u doba otvaranja Petrokemije bila fakti\u010dno manja od tvorni\u010dkog prostora danas, po \u010demu spada u izrazitije primjere razvojne prakse jugosocijalizma s forsiranjem industrijskog rasta u manjim gradovima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Izlo\u017eba “Priroda, kemija i dru\u0161tvo”<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Socijalizam tu nije prikazan kroz uobi\u010dajenu reprezentativnu razinu, ve\u0107 prete\u017eno prizorima svakodnevne realnosti koji otkrivaju kako razli\u010diti modeli vlasni\u0161tva nad sredstvima za proizvodnju utje\u010du na \u017eivote pojedinca i sveukupnog kolektiva. Posebno tu nema maroderskog, da ne ka\u017eemo nekrofilskog tr\u017eenja memorabilijama, \u010dak nostalgijom – veoma kurentnom robom na\u0161e epohe – ili pak drugih vidova podila\u017eenja, kako politi\u010dkog, tako i esteti\u010dkog. Publiku ovaj autor ni u jednom trenu ne patronizira i ne pasivizira, dok odmjeravanjem evidentnih dru\u0161tvenih ili prirodnih kontinuiteta i ni\u0161ta manje njihovih prekida te zaokreta ukazuje na vje\u010diti potencijal aktivnog razvoja politi\u010dke samosvijesti.<\/p>\n\n\n\n

S puno tragova na tako historiziranom, iako dijakronijski projiciranom putovanju, a bez hiperinterpretiranosti ili zasi\u0107enja uspostavljenim zna\u010denjima, Kutina se u ovoj studiji-izlo\u017ebi pomalja kao vitalna scena \u010ditave jedne zajednice i sustava ekonomskog ure\u0111enja. Ona je povrh svega odre\u0111ena kompleksno\u0161\u0107u tamo\u0161nje proizvodnje unutar ciklusa minerali-gnojivo-hrana-kolektiv, ali taj in\u017eenjering prirode usmjeren je prema dru\u0161tvenoj koristi naj\u0161ireg raspona.<\/p>\n\n\n\n

Zaboravljena pamet<\/h2>\n\n\n\n

Ili, sad ve\u0107 u kapitalizmu, bitno manje \u0161irokog; no da bi se od nekada\u0161njih pozicija stiglo dotle, trebalo je ovoj sredini mnogo specifi\u010dne \u2013 alkemije. Nakon privatizacije tvornice prije dvije godine, u povijesti ostaje radni\u010dki Sto\u017eer za obranu Petrokemije, prvi takav u Hrvatskoj, i zadugo najuspje\u0161niji. Nebrojeni su primjeri ranijeg ekonomsko-politi\u010dkog sabotiranja njezine djelatnosti, s novim relacijama izme\u0111u “prirodnog” i “umjetnog” u politici i ekonomiji, mada se uporno u medijsku ti\u0161inu guralo klju\u010dne fakte: dr\u017eava je bilancu Petrokemije sistemati\u010dno ugro\u017eavala daleko najve\u0107om cijenom plina u RH, a banke su joj uskra\u0107ivale kredite kakvi su stalno bili dostupni privatnim pogonima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Izlo\u017eba “Priroda, kemija i dru\u0161tvo”<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

I dok se u javnosti manipuliralo uop\u0107enim kultom STEM-a, nisu birani na\u010dini prokazivanja kutinske superiorne znanstvene i tvorni\u010dke pameti, sve dok nije privatizirana, e da bi onda naglo pojeftinio plin i neobja\u0161njivo se osigurali krediti. Jo\u0161 se pamti ispad jednoga Prvog potpredsjednika Vlade RH koji se onomad slatko narugao kutinskoj produkciji, bez obzira \u0161to je posrijedi ne\u0161to u Hrvatskoj objektivno neusporedivo s bilo \u010dim.<\/p>\n\n\n\n

Po njegovim rije\u010dima, tu imamo posla s ideolo\u0161ki razvikanim mehanizmom u kojem se na jednoj strani naprosto odvrne plin, a na drugoj ispadaju nekakve kuglice. Korisne dodu\u0161e, \u010dak izvozno unosne, premda ekolo\u0161ki dubiozne, ali tako\u0111er nezaobilazne dandanas u proizvodnji hrane, iako su zbog dr\u017eavno-strategijske indolentnosti i posve\u0107enosti globalnom tr\u017ei\u0161tu bolno zapostavljene u slici hrvatskog agrara, u me\u0111uvremenu temeljito devastiranog. No dobro, jo\u0161 \u0107emo vidjeti \u0161to \u0107e to\u010dno u Kutini ispadati s druge strane novopromoviranih pametnih modula za mjerenja i preglede, osim privatnicima ustupljene komunalne infrastrukture i opro\u0161tenih doprinosa te naknada.<\/p>\n\n\n\n

A posvjedo\u010dit \u0107emo i odjecima situacije koju predstavlja Bojan Mr\u0111enovi\u0107, fotograf i snimatelj s upadljivim manjkom autorske ta\u0161tine, i ranije ve\u0107 potvr\u0111enom impresivnom sklono\u0161\u0107u istra\u017eivanja materijalne osnove i kulturne nadgradnje dru\u0161tva. Izlo\u017ebu u Muzeju suvremene umjetnosti mogu\u0107e je vidjeti do 21. o\u017eujka, ina\u010de prvog dana prolje\u0107a i po\u010detka novog ciklusa \u017eivota na zemlji, ba\u0161 kao \u0161to smo u\u010dili u \u0161koli, prirodi i proizvodnji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izlo\u017ebom fotografija Bojana Mr\u0111enovi\u0107a o Kutini i Petrokemiji pa\u017eljivo se i bez olakih analogija dokumentira naslovna teza. O autorovom specifi\u010dnom i uspje\u0161nom \u010ditanju povijesti grada i tvornice kroz odnose “prirode, kemije i dru\u0161tva” pi\u0161e Igor Lasi\u0107. Isti onaj tjedan kad je pro\u0161li mjesec u Black Boxu zagreba\u010dkog Muzeja suvremene umjetnosti otvorena izlo\u017eba fotografija Bojana Mr\u0111enovi\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":36188,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[199,74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-36184","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-industrija","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36184"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36214,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36184\/revisions\/36214"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36188"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36184"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36184"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36184"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36184"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}