Pristupite li dru\u0161tvenim i politi\u010dkim problemima u Hrvatskoj iz klasne perspektive riskirate optu\u017ebe i ismijavanja. Vode\u0107i libertarijanski portali poput Indexa i Telegrama, ako zaslu\u017eite njihovu pa\u017enju, optu\u017eit \u0107e vas za zlo\u010dina\u010dku ekonomsku ideologiju ili, u najboljem slu\u010daju, za naivnost. Predstavnici desnice, bilo medijski bilo politi\u010dki, zalijepit \u0107e vam brzo etiketu jugonostalgi\u010dara i na korak-dva ste od “mrzitelja svega hrvatskog”. Ne\u0107ete dobro pro\u0107i \u010dak ni u politi\u010dki bezazlenim situacijama poput pub kvizova. Tamo je velika vjerojatnost da naletite na ekipu koja na va\u0161oj politi\u010dkoj proma\u0161enosti vje\u017eba svoju duhovitost i naziva se “Neradni\u010dka fronta”.<\/p>\n\n\n\n
Klasa je “dopu\u0161tena”, iako neimenovana, jedino u moralisti\u010dko-humanitarnoj retorici i slu\u010dajevima u kojima nas \u0161okiraju pojedina\u010dne nesretne sudbine ili prigodama kad se aktivira dru\u0161tvena empatija prema ugro\u017eenima. Dodu\u0161e, mora se priznati da ima i (ekstremna) desnica svoju klasnu ni\u0161u, a podjela je ona izme\u0111u crvene bur\u017eoazije i hrvatskog naroda kao takvog. Politi\u010dki domet te ni\u0161e te\u0161ko da mo\u017ee izbje\u0107i rizik samoredikulizacije, kao \u0161to je bilo u pro\u0161loljetnoj “kontraobavje\u0161tajnoj” akciji Mosta. Naime, oni su tjednima tvrdili da platformu Mo\u017eemo! i Radni\u010dku frontu financira Emil Tedeschi, navodni pripadnik crvene bur\u017eoazije.<\/p>\n\n\n\n
Pored ovih “dopu\u0161tenih” referiranja na klasne podjele, pojavio se u posljednje vrijeme jo\u0161 jedan obrazac kojem je glavna odlika cinizam. Kako mo\u017eemo prepoznati taj obrazac? Vrlo lako, za po\u010detak je va\u017eno ustvrditi profil onoga koji se referiranjem koristi. Radi se uvijek o liberalnom ili nacionalisti\u010dkom politi\u010daru koji smatra da dru\u0161tvene klase nisu relevantna politi\u010dka kategorija i koji se nikad u svom politi\u010dkom \u017eivotu nije oslanjao na klasu kao orijentir djelovanja. Naprotiv, svjesno se rugao tim i takvim “anakronim” pristupima. A drugi nu\u017ean element tog obrasca jest taj da klasni raskorak prepoznaje u ugro\u017eenoj ili manjinskoj skupini kako bi diskreditirao javne predstavnike te skupine.<\/p>\n\n\n\n
Milorad Pupovac je ve\u0107 godinama de\u017eurna meta napada s desnice, a \u010desto se u tim napadima impliciralo da on nije “autenti\u010dni” predstavnik srpske zajednice u Hrvatskoj. Kako bi taj predstavnik trebao izgledati i \u0161to bi trebao \u010diniti, trebali bi valjda odrediti oni kojima je anti-srpstvo osnova politi\u010dkog djelovanja. No, ima i na desnici “suptilnijih” diskreditatorskih figura. Tako je na primjer Nino Raspudi\u0107<\/a> ljetos ustvrdio da Milorad Pupovac nema nikakve veze s nekom srpskom babom u Lici. Jer kakve veze imaju sveu\u010dili\u0161ni profesor, pripadnik urbane vi\u0161e srednje klase, i stara seljanka? To bi pitanje bilo politi\u010dki legitimno kad bi ga Raspudi\u0107 postavio samom sebi jer s Pupovcem dijeli klasnu poziciju, ali ne uskra\u0107uje si legitimitet da predstavlja hrvatske babe. Valjda su klasne razlike kod Srba stvarne, a kod Hrvata nisu jer smo svi Hrvati.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dan istup u isto vrijeme imao je i Dario Zurovec<\/a>, \u010dlan Fokusa. Valja napomenuti da se on ne bavi “nacionalnim pitanjima” kao Raspudi\u0107 ve\u0107 isklju\u010divo ekonomijom. I to bavi se tako da je ekonomija igra nulte sume dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta, a da klase ne postoje ve\u0107 sve ovisi o poduzetnosti pojedinaca. Pritom je toliko alergi\u010dan na bilo kakav oblik javne potro\u0161nje da je u raspravi o obnovi Zagreba nakon potresa pribjegao sli\u010dnom pristupu kao Raspudi\u0107. I on se uhvatio babe, i to babe iz Donjeg Lapca, napomenuv\u0161i da ne\u0107e ona valjda pla\u0107ati obnovu bogatog Zagreba. Premda on nije direktno ciljao na Pupovca niti politi\u010dku karijeru gradi na nacionalizmu, i vi\u0161e je nego simptomati\u010dno da je posegnuo za primjerom iz podru\u010dja u kojem ve\u0107inski \u017eive Srbi.<\/p>\n\n\n\n Da nisu samo Srbi privilegirani nositelji klasnih razlika, ovih je dana odlu\u010dio pokazati predsjednik dr\u017eave Zoran Milanovi\u0107. Kao i uvijek kad bude izlo\u017een malo ve\u0107em broju novinarskih pitanja, a da nisu sva vezana uz HOS, od Milanovi\u0107a se mo\u017ee o\u010dekivati “blistavi” uvid. Tako se osvrnuo<\/a> na temu seksualnog zlostavljanja, istaknuo dru\u0161tvenu va\u017enost tog pitanja, ali i povukao klasnu distinkciju: obi\u010dnim \u017eenama treba vjerovati kad ka\u017eu da su zlostavljane, ali ne i bogatim glumicama ili sli\u010dnim \u017eenama jer one uglavnom muljaju po tom pitanju. Milanovi\u0107, ina\u010de cijepljen od bilo kakve klasne politike, odlu\u010dio ju je isprobati ni manje ni vi\u0161e nego na temu vjerovanja zlostavljanim \u017eenama. Naravno, odmah je bio kritziran i napadnut s vi\u0161e strana, a u svom odgovoru<\/a> se, po tko zna koji put, uhvatio udruge B.a.b.e. i dodatno pribli\u017eio Raspudi\u0107evoj logici: vi ste udruga koja ne \u010dini ni\u0161ta za obi\u010dne \u017eene. Drugim rije\u010dima, vi ne bi trebale predstavljati \u017eene.<\/p>\n\n\n\n Dakle, “prokaziva\u010dka” logika je vi\u0161e nego jasna i ponovimo ju jo\u0161 jednom za kraj: klasne razlike postoje jedino u onim dru\u0161tvenim skupinama koje su “navodno” ugro\u017eene, a te razlike eksploatiraju predstavnici tih skupina. Tko bi trebali biti predstavnici tih skupina trebali bi odlu\u010divati upravo oni koji nisu pripadnici tih skupina ve\u0107 moraju zadovoljavati tri uvjeta: da su Hrvati, da su mu\u0161karci i da su pripadnici vi\u0161e dru\u0161tvene klase. Oni su tu da brane prave babe od la\u017enih baba. Ne postoji ljigaviji retori\u010dki obrazac u na\u0161oj politici, a vrlo je vjerojatno da \u0107e mu popularnost rasti jo\u0161 vi\u0161e. Jer kako ne\u0107e kad se radnicima smatraju i svi poduzetnici jer sama rije\u010d govori da ne\u0161to poduzimaju. U takvom kontekstu klasne magle svatko se mo\u017ee promovirati u branitelja ni\u017eih klasa u bilo kojoj dru\u0161tvenoj skupini osim me\u0111u ni\u017eim klasama kao takvima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pristupite li dru\u0161tvenim i politi\u010dkim problemima u Hrvatskoj iz klasne perspektive riskirate optu\u017ebe i ismijavanja. Vode\u0107i libertarijanski portali poput Indexa i Telegrama, ako zaslu\u017eite njihovu pa\u017enju, optu\u017eit \u0107e vas za zlo\u010dina\u010dku ekonomsku ideologiju ili, u najboljem slu\u010daju, za naivnost. Predstavnici desnice, bilo medijski bilo politi\u010dki, zalijepit \u0107e vam brzo etiketu jugonostalgi\u010dara i na korak-dva ste […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":36179,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-36177","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36177","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36177"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36177\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36213,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36177\/revisions\/36213"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36179"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36177"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36177"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36177"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36177"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36177"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36177"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36177"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}