{"id":36136,"date":"2021-02-04T13:12:36","date_gmt":"2021-02-04T12:12:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36136"},"modified":"2021-02-08T09:45:09","modified_gmt":"2021-02-08T08:45:09","slug":"je-li-zelena-tranzicija-u-hrvatskoj-moguca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36136","title":{"rendered":"Je li zelena tranzicija u Hrvatskoj mogu\u0107a?"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatski sabor u srijedu (4. februara) raspravljao je o novom prijedlogu Zakona o energetskoj u\u010dinkovitosti s ciljem uskla\u0111ivanja lokalnog zakonodavstva s onim Europske unije. Sve je \u010dini se pro\u0161lo dobro. Unesene promjene bile su nu\u017ene, nagla\u0161avanje i \u010dvrsti fokus prema obnovljivim izvorima energije i u\u0161tedama sada su postale istaknutiji aspekti i lokalnog zakonodavstva. Te\u0161ko je u ovome trenutku govoriti o tome da li je svaki \u010dlanak zakona optimalno napisan i koliko je prostora ostalo u me\u0111usobnom odnosu \u010dlanaka koji potencijalno dozvoljavaju dru\u0161tveno i ekolo\u0161ki \u0161tetne prakse. I koliko je prostora ostavljeno demokratskim energetskim praksama<\/a>. No, znamo da je prostor za sumnju u dobronamjernost implementacija ekolo\u0161kih praksi u op\u0107edru\u0161tvenom smislu ve\u0107 osiguran Zakonom o koncesijama, i njegovom izmjenom u oktobru pro\u0161le godine, po kojem se Sabor izvlastio od oduzimanja jednom dodijeljenih koncesija. Ustupak je to kapitalu, itekako sporan, jer se u obnovljivim izvorima energije ve\u0107 neko vrijeme dijele koncesije, a praksa je to koja \u0107e se i dalje ubrzavati, i nad \u010dijom eksploatacijom zastupnici javnog interesa ne\u0107e imati kontrolu. Ipak, s druge strane, visoke sankcije za neu\u0161tedu energije koje predvi\u0111a novi zakon o energiji jako su dobrodo\u0161le, jer neovisno o stupnju siroma\u0161tva, klimatska kriza je postala toliko duboka, a vrijeme za njenu sanaciju isti\u010de, da su sankcije na svim poljima jednostavno postale dru\u0161tvena i politi\u010dka nu\u017enost.<\/p>\n\n\n\n

No, Zakon o energetskoj u\u010dinkovitosti nije jedini relevantni dokument za zelenu tranziciju u Hrvatskoj, tu su iznad njega strate\u0161ki dokumenti \u010dije ciljeve on ima razraditi i implementirati. Ono Zakona \u0161to sam pro\u010ditala trudi se oprimjeriti do sada apstraktno postavljene ciljeve, u npr. Integriranom klimatskom i energetskom planu<\/a>, radi kojeg je Europska komisija penalizirala sve EU zemlje osim \u0160panjolske, pristojno kazav\u0161i svojim \u010dlanicama kako su im planovi za zelenu tranziciju tek popis lijepih \u017eelja. Osim toga plana, sada imamo i nedavno donesenu Nacionalnu razvojnu strategiju koje smo se dotakli<\/a> pro\u0161li tjedan.<\/p>\n\n\n\n

Ova tri dokumenta zajedno \u010dine nacrt zelene tranzicije u Hrvatskoj, pa smo za mi\u0161ljenje o strate\u0161kom dokumentu (Nacionalnoj strategiji razvoja) koji bi trebao slu\u017eiti kao baza za implementaciju zelenih odredbi u zakone, priupitali stru\u010dnjake: Tomislava Toma\u0161evi\u0107a<\/strong>, saborskog zastupnika stranke Mo\u017eemo! i kandidata za gradona\u010delnika Zagreba istoimene politi\u010dke platforme na predstoje\u0107im lokalnim izborima; te Vedrana Horvata<\/strong>, direktora Instituta za politi\u010dku ekologiju. Za po\u010detak, ozbiljno smo shvatili popis lijepih \u017eelja kojima su ispunjeni svi doma\u0107i strate\u0161ki dokumenti, a na temelju kojih bi Hrvatska trebala postati jednom od “europskih predvodnica u pretvaranju klimatskih i ekolo\u0161kih izazova u prilike, osiguravanjem pravedne i uklju\u010dive tranzicije prema klimatskoj neutralnosti” i pitali Horvata i Toma\u0161evi\u0107a je li to uop\u0107e izvedivo.<\/p>\n\n\n\n

Jesmo li odabrali dobar model?<\/h2>\n\n\n\n

Vedran Horvat<\/strong> isti\u010de kako “nacionalna razvojna strategija ne stvara uvjete da Hrvatska dobro i pravovremeno odgovori na klimatske i ekolo\u0161ke izazove, a kamoli da ih pretvori u prilike.” Na pitanje za\u0161to je to tako odgovara kako se iz strategije vidi da autor ili dr\u017eava “ne razumije koje bi to prilike mogle biti i kako bi trebale izgledati, kakvo dru\u0161tvo bi s njima postali.” <\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno primje\u0107uje i Tomislav Toma\u0161evi\u0107<\/strong> kazav\u0161i kako “nacionalna strategija u nekim segmentima gura i dalje neoliberalne koncepte pa tako jasno za problem niske produktivnosti dr\u017eavnih poduze\u0107a, u odnosu na ista takva poduze\u0107a u usporedivim europskim zemljama, gura privatizaciju, umjesto reforme upravljanja javnim poduze\u0107ima te \u010dak ne radi niti distinkciju za tzv. strate\u0161ka dr\u017eavna poduze\u0107a koja u dobroj mjeri utje\u010du na upravljanje prirodnim resursima i biti \u0107e klju\u010dna za zelenu transformaciju hrvatskog gospodarstva u cjelini.”<\/p>\n\n\n\n

Horvat<\/strong> dodaje kako je “ve\u0107 sam model, ili paradigma, pogre\u0161an”, te da se “odgovori na te izazove ne mogu bazirati na daljnjoj orijentaciji dru\u0161tva na privredni rast i tra\u017eiti odgovore u pove\u0107anju BDP-a. Ukupni sustav potrebno je transformirati odmah gdje je to mogu\u0107e, a gdje nije pokrenuti ozbiljna ulaganja, prvenstveno u podru\u010dju mobilnosti (primjerice investirati u javnu \u017eeljezni\u010dku infrastrukturu i usluge), poljoprivrede (koja \u0107e bit iznimno pogo\u0111ena klimatskim promjenama) i turizma. To se ne mo\u017ee raditi iz jednog ministarstva. Vlada je ve\u0107 iznimno zakasnila sa uspostavljanjem efikasne me\u0111uresorne koordinacije za klimatske promjene.”<\/p>\n\n\n\n

Ako bismo nadalje uspore\u0111ivali o\u010dekivanja pravednosti strategije, Horvat<\/strong> primje\u0107uje kako se postavlja pitanje adresata pravednosti, odnosno: “pravedna i uklju\u010diva tranzicija spram koga? Koju to industriju trenutno dr\u017eava pokre\u0107e da misli o na\u010dinima na koji \u0107e uklju\u010diti radni\u0161tvo u pravednu tranziciju.” Ovaj problem dotakli smo u pro\u0161lotjednom tekstu koji se bavio sloganom premijera Plenkovi\u0107a o izvoznicima kao ki\u010dmi hrvatskog gospodarstva, a isti problem adresira i Toma\u0161evi\u0107<\/strong> objasniv\u0161i kako “nacionalna strategija nema jasne mjere ni strate\u0161ke projekte koji bi zadali putanju za zelenu transformaciju ekonomije kako bi bila vi\u0161e lokalizirana u proizvodnji i potro\u0161nji, vi\u0161e samodostatna kad je rije\u010d o proizvodnji hrane i energije, manje uglji\u010dno intenzivna, a vi\u0161e radno intenzivna s visokom novostvorenom vrijednosti koja ostaje u lokalnoj zajednici \u0161to je povezano s lokalnim vlasni\u0161tvom obnovljivih izvora energije.” <\/p>\n\n\n\n

Dodaje kako “nema fokusa na zelenu javnu nabavu koja bi prioritizirala lokalno proizvedenu hranu i ostale proizvode, niti decentraliziranih energetskih sustava uz poticanje energetskih zadruga i municipalnih elektrana niti nekih strate\u0161kih grana zelene industrijalizacije poput primjerice transformacije drvne industrije koja bi se pak povezala s odr\u017eivim graditeljstvom i energetikom.”<\/p>\n\n\n\n

\u0160to zna\u010di kvalitetna “zelena prilika”?<\/h2>\n\n\n\n

Horvat<\/strong> razra\u0111uje taj problem dalje: “Oni koji su pisali ovu strategiju na \u017ealost nisu dovoljno dobro istra\u017eili na\u0161u realnost ve\u0107 su klju\u010dne rije\u010di prepisali iz zapadnoeuropskih dokumenata. Razvojna strategija nije pisana sa namjerom da opusto\u0161enu periferiju (\u010dija glavna namjena se svodi na uvoz i potro\u0161nju proizvoda drugih zemalja) izvu\u010de iz te situacije. A kada se takve namjere i prona\u0111u, primjerice me\u0111u preporukama da se oslonimo vi\u0161e na doma\u0107e kapacitete u znanosti i obrazovanju, onda mo\u017eemo biti sasvim sigurni da \u0107e to netko blokirati iznutra. Osnovno pitanje ove strategije nije \u0161to je potrebno napraviti, nego kako, i koliko brzo? Sa \u010dime (kojim resursima) i – sa kime? Oni koji danas donose i provode odluke koje su sve samo ne osjetljive kad govorimo o klimatskim promjenama, ne mogu biti isti oni koji \u0107e ih efikasno provoditi. Utoliko, na\u0161a klimatska politika mo\u017ee biti uspje\u0161na jedino ako je se prihvati neka zeleno-lijeva vlada u budu\u0107nosti, ili barem ako koji od vode\u0107ih gradova pokrene tu pri\u010du u tom smjeru.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Na na\u0161e novinarsko pitanje kojim konkretnim postupcima osigurati implementaciju “popisa lijepih \u017eelja”, Horvat<\/strong> isti\u010de da je to samo nastavak istog problema: “mogu li oni koji ne prihva\u0107aju ozbiljnost klimatskih promjena i ekolo\u0161ke krize donositi i provodite odluke kojima bi se postigao taj cilj. I \u0161to za njih zna\u010di prilika.”<\/p>\n\n\n\n

Toma\u0161evi\u0107<\/strong> isti\u010de kako se na polju implementacije “nacionalne strategije uop\u0107e ne vidi na koji na\u010din Hrvatska misli posti\u0107i smanjivanje emisija stakleni\u010dkih plinova za 55 posto do 2030. godine, \u0161to je cilj na koji je pristala na sastanku Europskog vije\u0107a u prosincu. S druge strane Hrvatska je s nekolicinom europskih zemalja prije nekoliko tjedana blokirala prijedlog Europske komisije o paketu zelenog financiranja koji bi evaluirao europske tvrtke prema zelenim kriterijima kao preporuku za investiranje jer je prirodni plin izba\u010den kao \u201ctranzicijsko gorivo\u201d \u0161to je o\u010dito napravljeno radi LNG terminala. Taj isti prijedlog su eurozastupnici Zelenih i Ujedinjene ljevice ozna\u010dili kao nedovoljno ambiciozan.”<\/p>\n\n\n\n

S tim se sla\u017ee i Horvat<\/strong>: “Sasvim sigurno, a to smo ve\u0107 mogli ustanoviti iz nedavnih afera, dio politi\u010dke nomenklature oko HDZ-a razumio je da postoji prilika kad se radi o preusmjeravanju financijskih tokova u obnovljive izvore energije. Prilike koje veliki dio na\u0161e politi\u010dke nomenklature vidi su kratkoro\u010dne, profitno orijentirane, rentijerskog karaktera, od danas do sutra. One uglavnom staju na tome da se financijski tokovi preusmjere u ekolo\u0161ki \u010di\u0161\u0107e tehnologije, no cijeli niz lukrativnih ili strate\u0161ki bitnih sektora ostaje potpuno neza\u0161ti\u0107en (poljoprivreda, turizam). Usmjerene su na pre\u017eivljavanje i kupovanje vremena. One jo\u0161 ne razumiju da su posljedice klimatskih promjena i ekolo\u0161ke krize toliko duboke i sveobuhvatne da \u0107e na\u0161 cijeli proizvodno-uslu\u017eni sustav do\u0107i u pitanje. A djelovati se mora sada, sa mjerama koje bi zna\u010dajno smanjile emisije ali i nepotrebnu potro\u0161nju prirodnih resursa te smanjile ranjivost izlo\u017eenih sektora.”<\/p>\n\n\n\n

Horvat<\/strong> smatra da primjena europskih zakona i direktiva, pa i zadovoljenje ciljeva za 2030. nisu dovoljni, jer daju la\u017enu sliku, ali isto tako i da na\u0161a javnost nije dovoljno anga\u017eirana: “Ako promotrimo koliki je solarni potencijal Dalmacije i koliko je unazad deset godina tehnologija postala jeftinija i pristupa\u010dnija, gra\u0111ani su se ve\u0107 odavno mogli samo-organizirati ne bi li utjecali na regulativu koja zaustavlja solarizaciju Dalmacije koja bi mogla snabdijevati cijeli jug i zna\u010dajno popraviti karbonski otisak, sa iznimno pozitivnim efektima i u polju turizma. Ne treba \u010dekati dr\u017eavu da to pokrene, ona je o\u010dito pretroma.”<\/p>\n\n\n\n

Ho\u0107emo li ikada provesti ovaj popis dobrih \u017eelja?<\/h2>\n\n\n\n

Na kraju nas je zanimalo koje prepreke na terenu mo\u017eemo o\u010dekivati prilikom implementacije ciljeva iz zelenih strategija i zakona, a Horvat<\/strong> isti\u010de da se radi o popisu lijepih \u017eelja prepisanih iz vode\u0107ih zapadnoeuropskih politika, te zaklju\u010duje: “Kada bi to sveli na minimalni zajedni\u010dki nazivnik u doma\u0107em kontekstu, svi projekti koji imaju \u010disto i transparentno financiranje a doprinose zna\u010dajnom smanjenju CO2 emisija ili efikasnosti u upravljanju resursima morali bi imati prioritet kod provedbe, kod dobivanja dr\u017eavne potpore ili europske pomo\u0107i te zna\u010dajno ubrzanje kod dobivanja dozvola. S druge strane, trebalo bi ugraditi dodatne kriterije kako bi ta tranzicija bila odr\u017eiva i pravedna; da smanjuju socijalne nejednakosti gdje god je mogu\u0107e, da rade za javni interes i da uklju\u010duju potrebe razli\u010ditog spektra neposrednih korisnika.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Drugi tip prepreka dolazi tako\u0111er iz doma\u0107eg konteksta, gdje odre\u0111ene grupacije misle da su se vje\u010dno preplatile za obavljanje odre\u0111ene usluge pa u dealu<\/em> sa predstavnikom vlasti koji im to omogu\u0107uje nastoje zadr\u017eati tu privilegiju, smatra Horvat<\/strong>: “Evo ve\u0107 kod slu\u010daja obnove Banije gdje postoji veliki potencijal za zelenu obnovu teritorija na odr\u017eivi na\u010din vidimo da postoje sasvim realne prepreke i uhodani poslovi koji bi takvu transformaciju omogu\u0107ili. Svi ovi nabrojeni pod-ciljevi u na\u0161em kontekstu ovise vi\u0161e o gra\u0111anskoj hrabrosti, a manje o sustavu i upravlja\u010dkim strukturama koje bi to trebale omogu\u0107iti.”<\/p>\n\n\n\n

Strategije su dakle donesene, zakoni su pripremljeni, planovi su poslani u Brisel, no bojazan je realna da ljudi ne\u0107e primje\u0107ivati promjene koje su im ovime nametnute, koje su morale biti nametnute, sve dok se pojedini \u010dlanovi dru\u0161tva ne po\u010dnu \u017ealiti na visoke sankcije za neu\u0161tedu energije. Svemu ovome mo\u017eda treba dodati samo to da se bez odgovaraju\u0107ih sankcija zakoni ne primjenjuju, i da su one nu\u017ene jer do sada je sve bilo na dobrovoljnoj bazi, ali ni\u0161ta se su\u0161tinski nije mijenjalo. Sankcije, porezi, da\u0107e i druga financijska optere\u0107enja ekolo\u0161ki \u0161tetnih praksi sada su nu\u017eni jer vrijeme isti\u010de.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ova tri dokumenta zajedno \u010dine nacrt zelene tranzicije u Hrvatskoj, pa smo za mi\u0161ljenje o strate\u0161kom dokumentu (Nacionalnoj strategiji razvoja) koji bi trebao slu\u017eiti kao baza za implementaciju zelenih odredbi u zakone, priupitali stru\u010dnjake: Tomislava Toma\u0161evi\u0107a, saborskog zastupnika stranke Mo\u017eemo! i kandidata za gradona\u010delnika Zagreba istoimene politi\u010dke platforme na predstoje\u0107im lokalnim izborima; i Vedrana Horvata, direktora Instituta za politi\u010dku ekologiju. <\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36149,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[774,621,727,1215,771,819],"theme":[457,456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-36136","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-europski-zeleni-plan","tag-integrirani-nacionalni-plan","tag-klimatska-kriza","tag-nacionalna-razvojna-strategija","tag-zelena-tranzicija","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36136","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36136"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36136\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36211,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36136\/revisions\/36211"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36136"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36136"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36136"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36136"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36136"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36136"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36136"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}