{"id":361,"date":"2014-04-09T07:00:55","date_gmt":"2014-04-09T06:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=361"},"modified":"2021-04-08T15:47:10","modified_gmt":"2021-04-08T14:47:10","slug":"sto-da-se-radi-s-losom-bankom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=361","title":{"rendered":"\u0160to da se radi s lo\u0161om bankom?"},"content":{"rendered":"

Uspostava tzv. lo\u0161e banke klju\u010dan je institucionalni odgovor slovenske vlade na ekonomsku krizu. Sa\u0161o Furlan analizira razloge formiranja lo\u0161e banke, mehanizme funkcioniranja i ve\u0107 vidljive pogubne posljedice. Nasuprot trenutnoj politici, predla\u017ee kori\u0161tenje njenih institucionalnih kapaciteta u smjeru socijalizacije i demokratizacije ekonomije.<\/strong><\/p>\n

Kada je velika recesija pogodila globalni kapitalisti\u010dki sustav slovenska ekonomija je do\u017eivjela razorno opadanje ekonomskog rasta. Godine 2009. BDP po glavi stanovnika smanjio se za 7,9 %, \u0161to predstavlja najo\u0161triji pad me\u0111u zemljama Europske unije nakon balti\u010dkih dr\u017eava. Krizu je inicirao o\u0161tar pad doma\u0107e potra\u017enje i izvoza: izvoz se smanjio za 16,1 posto u 2009. Situaciju je pogor\u0161ala kreditna kriza koja je mnoga poduze\u0107a gurnula u ste\u010daj i pove\u0107ala gubitke banaka. Nezaposlenost je po\u010dela brzo rasti: od rekordno niske razine nezaposlenosti koja je iznosila 6,3 posto u rujnu 2008. do nevi\u0111eno visoke od 14,2 posto u sije\u010dnju 2014. Nepotrebno je dodatno nagla\u0161avati, u skladu s tim pogor\u0161ao se i \u017eivotni standard radni\u010dke klase.<\/p>\n

Korijen problema, me\u0111utim, le\u017ei u korporativnom sektoru. Naime, nakon 2004., kada je Slovenija u\u0161la u EU i u Europski te\u010dajni mehanizam (ERM II), slovenske banke po\u010dele su se naveliko zadu\u017eivati iz inozemstva, a velika ve\u0107ina bankovnih kredita oti\u0161la je u korporativni sektor. U razdoblju izme\u0111u 2005. i 2008. prosje\u010dna stopa rasta kredita poduze\u0107ima bila je oko 23 posto. Korporativni dug iznosio je 101 posto BDP-a u 2005., a 2010. je dosegao 144 posto, \u0161to je visoko iznad prosjeka EU-a. Jasno je da se brzi rast slovenskog gospodarstva izme\u0111u 2004. i 2008. temeljio na dotad nevi\u0111enoj kreditnoj ekspanziji iz inozemstva koju su slovenske banke usmjerile u doma\u0107i korporativni sektor, naro\u010dito prema pregrijanom gra\u0111evinskom sektoru.<\/p>\n

Nakon krize 2009., visoko zadu\u017eeni korporativni sektor upao je u nepovoljnu situaciju uslijed presahnulih kreditnih tokova. Kako su gra\u0111evinski i nekretninski mjehuri pucali, a gubici rasli, padala je vrijednost imovine poduze\u0107a. Budu\u0107i da su poduze\u0107a u velikoj mjeri bila financirana bankovnim kreditima, gubici poduze\u0107a akumulirali su se na bankovnim bilancama u obliku nenaplativih kredita. Godine 2010. stanje se pogor\u0161alo kada je Centralna banka Slovenije pove\u0107ala kapitalne zahtjeve za banke, odnosno postotak minimalnog kapitala u omjeru prema rizi\u010dnim kreditnim plasmanima. To je utjecalo na daljnje smanjenje kreditne aktivnosti i intenziviralo kreditni slom. Nakon toga, koli\u010dina nenaplativih kredita u bilancama banaka konstantno je rasla, dosegnuv\u0161i krajem 2013. oko 8 milijardi eura.<\/p>\n

Slovenska vlada smislila je 2012. godine razmetljiv plan za Dru\u0161tvo za upravljanje potra\u017eivanjima banaka, poznato i pod nazivom \u201clo\u0161a banka\u201d. Cilj lo\u0161e banke je \u010di\u0161\u0107enje bilance banaka i omogu\u0107avanje novog ciklusa kreditiranja poduze\u0107a. Ukratko, plan je bio da se nenaplativi krediti, nagomilani u bilancama banaka, prenesu na lo\u0161u banku, pri \u010demu bi se prijenos financirao putem obveznica s dr\u017eavnim jamstvom. Planu se usprotivio dio ljevice: nova lijeva stranka, Inicijativa za demokratski socijalizam (IDS) suprotstavila se lo\u0161oj banci zbog tri klju\u010dna problema vezana uz samo njezino formiranje.<\/p>\n

Prvi problem ti\u010de se golemih fiskalnih tro\u0161kova. U usporedbi s tro\u0161kovima alternativnog scenarija ispunjavanja kapitalnih zahtjeva banaka, koji se sastoji od izravne dr\u017eavne dokapitalizacije banaka, tro\u0161kovi prijenosa lo\u0161ih kredita sa slovenskih banaka na lo\u0161u banku znatno su ve\u0107i, jer se u prvom slu\u010daju kapital banaka pove\u0107ava za cijeli iznos novca koji je predujmljen, dok se u drugom slu\u010daju kapital pove\u0107ava u mnogo manjoj mjeri. Prema Gonzalu Caprirolu, glavnom ekonomistu u Ministarstvu financija Republike Slovenije, izra\u010dun iz 2012. pokazao je da su sredstva potrebna za ispunjavanje kapitalnih potreba banaka bila otprilike osam puta manja od sredstava potrebnih za prijenos nenaplativih kredita na lo\u0161u banku.<\/p>\n

Drugi problem je taj \u0161to, uzev\u0161i u obzir \u010dinjenicu da banke iz kojih su preneseni lo\u0161i krediti nisu u potpunosti nacionalizirane, novac ubrizgan u sustav kupovinom nenaplativih kredita tako\u0111er subvencionira privatne vlasnike banaka. Obi\u010dnim jezikom, proces uklju\u010duje slobodan prijenos javnih sredstava na privatne vlasnike.<\/p>\n

Tre\u0107i problem ti\u010de se namjere slovenske vlade da lo\u0161u banku iskoriste kao sidro za privatizaciju slovenskih poduze\u0107a i banaka. Naime, uz kupnju lo\u0161ih aktiva banaka, odre\u0111ena koli\u010dina dionica nelikvidnih tvrtki, koje su zadr\u017eane u bilancama banaka, prenijela bi se na lo\u0161u banku zajedno s nenaplativim kreditima. Budu\u0107i da je vlada odlu\u010dila da bi lo\u0161a banka trebala prodati ste\u010dene lo\u0161e aktive u razdoblju od 5 godina, to bi rezultiralo daljnjom privatizacijom slovenskih poduze\u0107a. Nadalje, vlada je jasno rekla da \u0107e odre\u0111ena koli\u010dina dr\u017eavnog udjela u bankama biti prodana privatnim ulaga\u010dima, nakon \u0161to bude o\u010di\u0161\u0107ena od lo\u0161e aktive. Drugim rije\u010dima, tro\u0161kove \u010di\u0161\u0107enja banaka platit \u0107e narod, a nakon toga banke \u0107e biti privatizirane.<\/p>\n

Prvi korak prema formiranju lo\u0161e banke bili su stres testovi krajem 2013. Proces ocjenjivanja vrijednosti nenaplativih kredita bio je u najmanju ruku sumnjiv. Za cijenu od 20 milijuna eura, ispla\u0107enih iz dr\u017eavnog prora\u010duna, tri privatne agencije procijenile su ukupnu vrijednost nenaplativih kredita u 10 najve\u0107ih slovenskih banaka ve\u0107 u nekoliko tjedana, skrivaju\u0107i pritom od javnosti metode ra\u010dunanja vrijednosti tih kredita. Na temelju pomalo katastrofi\u010dnog scenarija, nagovije\u0161tenog rezultatima stres testova, vlada je brzo odlu\u010dila pokrenuti lo\u0161u banku i ubrizgati 3 milijarde eura u dvije najve\u0107e banke u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu (NLB i NKBM) i dodatnih pola milijarde eura u dvije manje privatne banke. Trenutno se procjenjuje da \u0107e 3,3 milijarde eura nenaplativih kredita biti preneseno na lo\u0161u banku u zamjenu za dr\u017eavno zajam\u010dene obveznice. Za sada je lo\u0161a banka ve\u0107 kupila oko 1,1 milijardu eura lo\u0161e aktive od NLB-a i NKBM-a. Gotovo ne treba ni spominjati da nije trebalo dugo \u010dekati da se vode\u0107e osoblje lo\u0161e banke upusti u sumnjive aktivnosti: neki od zaposlenika lo\u0161e banke djelovali su istovremeno, preko svojih privatnih tvrtki, i kao njezini savjetnici.<\/p>\n

Dakako, stav ljevice u Sloveniji bio je da lo\u0161a banka uop\u0107e nije trebala biti pokrenuta. No, kada je ustanoviljena i zapo\u010dela s radom, ljevica je priznala da proces jednostavno ne mo\u017ee biti poni\u0161ten. Neke struje na ljevici predlo\u017eile su da se lo\u0161a banka iskoristi za progresivne politike. Prijedlozi u tom smjeru mogu se prona\u0107i u programu IDS-a, koji zahtijeva sljede\u0107e:<\/p>\n

1) Ne treba preuzeti niti jedan dio lo\u0161e aktive privatnih banaka.
\n2) Lo\u0161a banka ne bi smjela prodati ste\u010denu aktivu kao \u0161to je predvidjela vlada, nego zadr\u017eati udjele nelikvidnih poduze\u0107a, ste\u010dene zajedno s nenaplativim kreditima. Lo\u0161a banka bi tako razdu\u017eila doti\u010dna poduze\u0107a, bez da ih proda privatnim investitorima.
\n3) Treba ustanoviti nove odbore za kriznim upravljanje koje \u0107e kontrolirati radnici. Njihov cilj trebao bi biti oporavak poduze\u0107a, a nakon toga pokretanje proizvodnje.<\/p>\n

Suprotno planovima sada\u0161nje vlasti, IDS je zamislila ulogu lo\u0161e banke kao sidra za daljnju socijalizaciju i demokratizaciju ekonomije. Ona zahtijeva da se nakon procesa razdu\u017eivanja aktive poduze\u0107a trebaju prenijeti na Slovenski dr\u017eavni holding (SDH), koji bi tako postao glavni upravlja\u010d dr\u017eavne kapitalne imovine. Suprotno namjerama sada\u0161nje vlade, poduze\u0107a kojima upravlja SDH ostala bi u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Nadalje, dr\u017eavno vlasni\u0161tvo bi slu\u017eilo kao platforma za demokratizaciju poduze\u0107a i demokratsku transformaciju dvaju stupova investicijske koordinacije: bankarskog sektora u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu kao glavnog izvora kredita te SDH kao glavnog upravitelja kapitalnih tokova .<\/p>\n

Prvi korak prema demokratizaciji poduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu bila bi politika otvorenih knjiga. Svaki radnik trebao bi imati puni pristup informacijama o investicijskim odlukama i kori\u0161tenju sredstava. Drugi korak bila bi demokratizacija upravljanja. Radnici i lokalne zajednice na koje utje\u0107e politika poduze\u0107a demokratskim bi putem birali \u010dlanove upravnog odbora. Uprava i radnici dogovarali bi razvojni put poduze\u0107a. Uz to, radnici bi mogli glasovati o svim najva\u017enijim odlukama poduze\u0107a, odlu\u010diti o minimalnoj i maksimalnoj pla\u0107i, imenovati direktore, itd.<\/p>\n

Uz to, IDS tvrdi da demokratizacija investicijske koordinacije iziskuje socijalizaciju bankarskog sektora. Banke bi se morale transformirati u neprofitne institucije koje \u0107e nuditi javne usluge i osiguravati sredstva za financiranje poduze\u0107a i radnih ljudi. Demokratizacija upravljanja poduze\u0107ima primijenila bi se i na upravljanje bankama i SDH, a demokratizacija bankarskog sektora i SDH bila bi prvi korak ka demokratskom planiranju investicija. Umjesto da im motiv bude profit, oni bi demokratski koordinirali raspodjelu kredita i kapitala na razli\u010dite grane proizvodnje u skladu s potrebama radnog naroda, industrijskog i regionalnog razvoja te stvaranja novih radnih mjesta.<\/p>\n

Prevela Sana Peri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada je velika recesija pogodila globalni kapitalisti\u010dki sustav slovenska ekonomija je do\u017eivjela razorno opadanje ekonomskog rasta. Godine 2009…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":362,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[64],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[56],"class_list":["post-361","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kriza","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/361","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=361"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/361\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":512,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/361\/revisions\/512"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/362"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=361"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=361"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=361"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=361"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=361"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=361"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=361"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}