{"id":36091,"date":"2021-02-01T12:10:00","date_gmt":"2021-02-01T11:10:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36091"},"modified":"2021-02-02T10:47:23","modified_gmt":"2021-02-02T09:47:23","slug":"gamestop-vrijedna-lekcija-ali-ne-i-politicki-model","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36091","title":{"rendered":"GameStop: vrijedna lekcija, ali ne i politi\u010dki model"},"content":{"rendered":"\n

Pro\u0161lotjedna zbivanja na Wall Streetu sve su nas na nekoliko dana prebacila na on line<\/em> nastavu. Gotovo cijeli svijet je u\u010dio jednu lekciju: short selling<\/em>. Ili u na\u0161em sad ve\u0107 ustaljenom prijevodu: \u0161ortanje. Svi renomirani mediji, bilo strani bilo doma\u0107i, svom su \u010ditateljstvu ponudili \u010dlanak: evo \u0161to je \u0161ortanje. Nau\u010dena lekcija se aplicirala u raspravama na dru\u0161tvenim mre\u017eama, obiteljskim ru\u010dkovima i svim ostalim dopu\u0161tenim oblicima socijalizacije u ovim zahtjevnim vremenima. Rasprave su i\u0161le od razumijevanja tehnikalija \u0161ortanja do \u0161irih politi\u010dko-dru\u0161tvenih u\u010dinaka same operacije, ali i one koordinirane akcije koja je \u0161ortanje kao sumnjivu praksu dovela u sredi\u0161te globalne pozornosti.<\/p>\n\n\n\n

Prisjetimo se osnovnih elemenata pri\u010de. U sredi\u0161tu se nalazi kompanija GameStop koja se zapravo sastoji od velikog broja du\u0107ana na vi\u0161e kontinenata u kojima se prodaju video-igrice. S obzirom na sve ra\u0161ireniju prodaju svega, pa i video-igrica, putem Interneta, GameStop se ve\u0107 neko vrijeme nalazi u poslovnim problemima. Pandemija i lokdauni su te probleme samo dodatno produbili jer su jo\u0161 vi\u0161e potaknuli Internet trgovinu. Pro\u0161log ljeta u kolovozu poznati investitor Ryan Cohen po\u017eelio je promijeniti trend. Po\u010deo je kupovati dionice i navoditi kompaniju na promjenu poslovne strategije: ga\u0161enje du\u0107ana, otpu\u0161tanja, restrukturiranje i prelazak na on line<\/em> trgovinu. Drugi investitori su u tome prepoznali mogu\u0107nost poslovnog uspjeha i po\u010deli kupovati dionice \u010dija je cijena do studenog narasla tri puta. Me\u0111utim, pojavila se jo\u0161 jedna grupa investitora koja je smatrala da Cohenov plan ne\u0107e uspjeti i da kompanija ne\u0107e do\u017eivjeti pri\u017eeljkivani rast. Drugim rije\u010dima, predvi\u0111ali su neuspjeh poslovnog zaokreta i pad cijena dionica. I kako to ve\u0107 ide na Wall Streetu, na tom su predvi\u0111anju naumili i zaraditi.<\/p>\n\n\n\n

A na propastima kompanija zara\u0111uje se tako \u0161to se kladi\u0161 na njihovu propast. I to kla\u0111enje se odvija u obliku famoznog \u0161ortanja. Vjerojatno ste ve\u0107 sto puta pro\u010ditali o \u010demu se radi, ali evo jo\u0161 jednom. Dakle, od vlasnika posudite dionicu uz odre\u0111enu naknadu i s rokom kad ju trebate vratiti. Nakon \u0161to ste je posudili s njom mo\u017eete baratati kao da je va\u0161a. Odmah je prodate, za recimo 10 dolara, i kladite se da \u0107e u odre\u0111enom vremenskom roku njena cijena pasti. I, na primjer, cijena padne na 2 dolara, vi ju otkupite nazad i vratite vlasniku od kojeg ste ju posudili. Dakle, zaradili ste 8 dolara minus naknada za posu\u0111ivanje. Takav su plan hedge fondovi imali s dionicama GameStopa, me\u0111utim preduhitrili su ih sitni investitori s financijskog foruma na Redditu. Da skratimo poznatu pri\u010du, tisu\u0107e njih je krenulo s kupovanjem dionica GameStopa i cijena im je po\u010dela vrtoglavo rasti. \u0160to je zna\u010dilo da su fondovi u velikom gubitku jer moraju otkupiti i vratiti posu\u0111ene dionice.<\/p>\n\n\n\n

Tehnikalije akcije su poznate i tu previ\u0161e mistike, ina\u010de standardne za operacije na Wall Streetu, vi\u0161e nema. Ono \u0161to sada privla\u010di pa\u017enju su politi\u010dko-ekonomska i ideolo\u0161ka \u010ditanja postupka amaterskih investitora protiv sna\u017enih fondova. Za po\u010detak valja istaknuti da je koordinirana akcija redditovaca postigla zavidan edukacijski u\u010dinak. Pored toga \u0161to je \u0161ira javnost nau\u010dila dosta o tome kako se na burzama zara\u0111uje novac, nau\u010dilo se pone\u0161to i o “slobodnom tr\u017ei\u0161tu”. Naime, ugro\u017eeni fondovi i medijski organski intelektualci Wall Streeta su odmah po\u017eurili objasniti kako se radi o manipulaciji koja ugro\u017eava slobodnu trgovinu i klasi\u010dnu funkciju burze. Premda se manipulacije i razni tipovi udru\u017eivanja i oklada doga\u0111aju stalno. Samo je pitanje tko ima dru\u0161tvenu i ekonomsku mo\u0107 da odlu\u010di \u0161to je manipulacija, a \u0161to legitimno snala\u017eenje na “slobodnom tr\u017ei\u0161tu”.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, na\u010dinjen je prvi korak u raskrinkavanju funkcije burze. Jedna od prvih reakcija na poteze brokera amatera je bila ta da se pona\u0161aju suprotno samom smislu postojanja burze. A taj smisao je da poduze\u0107a izlaskom na burzu prikupljaju financije za investicije i poslovno \u0161irenje. Novac koji si dobio prodajom dionica ulo\u017ei\u0161 u strojeve, zgrade ili \u0161to ti ve\u0107 treba, a oni koji su kupili dionice smatraju da \u0107e dobit u budu\u0107nosti rasti i da \u0107e si priskrbiti dividendu. Me\u0111utim, kako navodi Doug Henwood<\/a> u \u010dlanku na temu GameStopa, samo 2% priskrbljenih sredstava na Wall Streetu prilikom izlistavanja dionica u proteklih dvadeset godina ulo\u017eilo se u opremu i zgrade, to jest u temelje investicija. Drugim rije\u010dima, firme investicije financiraju uglavnom iz vlastitih profita ili iz nekih drugih izvora, poput banaka ili fondova rizi\u010dnog kapitala. Burza uglavnom slu\u017ei da dioni\u010dari crpe sredstva iz firmi, a ne obrnuto. Tako\u0111er, jedna od naju\u010destalijih operacija u posljednje vrijeme je otkup vlastitih dionica kojima cijena tako raste, a rastu i pla\u0107e menad\u017eerima koji se danas \u010desto pla\u0107aju upravo u dionicama. Burza odavno ne igra ulogu racionalnog alokatora investicijskog kapitala koji poma\u017ee ekonomiju u cjelini.<\/p>\n\n\n\n

Pored raskrinkavanja burzovnih operacija, koordinirana akcija redditovaca polu\u010dila je i neke ideolo\u0161ke u\u010dinke u smislu predod\u017ebe efikasnog politi\u010dkog subjekta. Pojavili su se politi\u010dki sentimenti poznati otprije deset godina koji su pratili Occupy Wall Street pokret. Samo eto danas nemamo “hipijevsko” zauzimanje trgova i parkova, ve\u0107 sofisticiranu financijsku operaciju: dobivamo ih na njihovom terenu, a za to je najzaslu\u017eniji Internet. Me\u0111utim, Internet je najzaslu\u017eniji i za sami po\u010detak pri\u010de. GameStop ne bi bio u poslovnim neprilikama da nije bilo Interneta, tj. nesnala\u017eenja uprave u kontekstu novih prodajnih modela. Internet nam je omogu\u0107io visok stupanj koordinacije i zajedni\u010dkog djelovanja kao \u0161to pokazuje kolektivna sabota\u017ea \u0161ortanja, ali nije nam omogu\u0107io i neposredni alat za organiziranje, na primjer, radnika u GameStopu. Njihova je sudbina prepu\u0161tena neizvjesnim utakmicama na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, financijska diverzija ekipe s foruma nam ne mo\u017ee predstavljati model politi\u010dkog djelovanja protiv Wall Streeta. Nekim fondovima su priu\u0161teni masovni gubici, a neki su koji posjeduju dionice GameStopa zaradili. Raskrinkane su odre\u0111ene ekonomski izli\u0161ne prakse na burzama, ali sam princip trgovanja i zarade nije doveden u pitanje. Tako\u0111er, veliki broj amaterskih brokera \u0107e i izgubiti novce jer je prekasno odlu\u010dio prodati dionice. Akcija je bila koordinirana i kolektivna, ali rizici su na kraju ispali individualni. I to \u0107e se uvijek doga\u0111ati s “demokratizacijom financija” koja po\u010diva na individualnim osnovama. Sami ulaga\u010di s Reddita su bili prili\u010dno heterogena skupina: neki naprosto imaju dovoljno novaca da se igraju i to im predstavlja adrenalinsko iskustvo, neki su vidjeli priliku da zarade i pokriju dugove, neki su u\u017eivali isklju\u010divo u politi\u010dkoj dimenziji akcije, a neki su se naivno priklju\u010dili kao \u0161to se ljudi priklju\u010de hajpu oko neke serije na Netflixu.<\/p>\n\n\n\n

\u0160pekulacije su neizostavni dio kapitalizma. Kao \u0161to se \u0161pekulira na Wall Streetu, tako se \u0161pekulira i u bilo kojem drugom “opipljivijem” biznisu jer vi nikad ne znate koliko \u0107ete prodati igrica, automobila ili napitaka. Samo su te \u0161pekulacije na Wall Streetu dosegnule ekstremnu dimenziju i sve vi\u0161e odudaraju od “realne” ekonomije i \u0161pekulacija koje se tamo odvijaju. A investitori sve \u010de\u0161\u0107e odustaju od \u0161pekulacija u “realnoj” ekonomiji jer su neizvjesnije i du\u017ee traju. Jednostavnije je zaraditi u trgovanju financijskim instrumentima. Redditovcima mo\u017eemo zahvaliti na itekako vrijednoj lekciji iz suvremene ekonomije, ali demokratizacija financija i ekonomije zna\u010de ne\u0161to drugo \u2013 a to je kolektivno i demokratsko odlu\u010divanje o investicijama s obzirom na dru\u0161tvene i ekolo\u0161ke potrebe. Kao i kolektivna briga za one koji su kolateralne \u017ertve investicijskih okr\u0161aja i tr\u017ei\u0161nih utakmica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u0161lotjedna zbivanja na Wall Streetu sve su nas na nekoliko dana prebacila na on line nastavu. Gotovo cijeli svijet je u\u010dio jednu lekciju: short selling. Ili u na\u0161em sad ve\u0107 ustaljenom prijevodu: \u0161ortanje. Svi renomirani mediji, bilo strani bilo doma\u0107i, svom su \u010ditateljstvu ponudili \u010dlanak: evo \u0161to je \u0161ortanje. Nau\u010dena lekcija se aplicirala u raspravama […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":36093,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[213],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-36091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-financije","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36091"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36096,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36091\/revisions\/36096"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36091"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36091"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36091"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36091"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}