{"id":36081,"date":"2021-02-01T09:54:46","date_gmt":"2021-02-01T08:54:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36081"},"modified":"2021-02-01T12:12:51","modified_gmt":"2021-02-01T11:12:51","slug":"poruka-za-eu-i-iom-dosta-strukturnog-nasilja-i-krsenja-ljudskih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36081","title":{"rendered":"Poruka za EU i IOM: Dosta strukturnog nasilja i kr\u0161enja ljudskih prava!"},"content":{"rendered":"\n

Aktivisti u nekoliko talijanskih gradova po\u010deli su 15. januara \u0161trajk gla\u0111u zbog, kako ka\u017eu, “lan\u010danih pu\u0161bekova” – odnosno vra\u0107anja migranata iz Italije, preko Slovenije i Hrvatske do Bosne i Hercegovine te Srbije. Ljudska prava izbjeglica vi\u0161e ne postoje, situacija po\u010dinje nali\u010diti na vremena za koja smo se generacijama kleli da se vi\u0161e nikada ne\u0107e ponoviti, a institucije svojim lo\u0161im \u010dinjenjem ili nikakvim ne \u010dinjenjem sudjeluju u ovom strukturnom nasilju prema ljudima s drugog kontinenta. Transbalkanska solidarnost, jedna od inicijativa koja preuzima ulogu dr\u017eave na sebe, poziva na akciju i spre\u010davanje daljnjeg poni\u017eavanja i ugro\u017eavanja osjetljivih i neza\u0161ti\u0107enih ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Prvi “privremeni prihvatni centar” za izbjeglice u Bosni i Hercegovini osnovala je organizacija International Organisation for Migration (IOM) 2018. godine, tri godine nakon otvaranja “Balkanske izbjegli\u010dke rute”. Od tada do danas u velikoj mjeri organizaciju financira Europska unija, a izbjeglice od tada poku\u0161avaju skrenuti pa\u017enju na prakti\u010dki logorske uvjete koji vladaju u kampovima. Od izbjeglica do aktivista na terenu, vlada prakti\u010dki konsenzus da su uvjeti \u017eivota ispod svakog mogu\u0107eg standarda ljudskog dostojanstva. S druge strane, predstavnici IOM-a, kao i EU, ponavljaju da su centri izgra\u0111eni u skladu s “europskim standardima”, navodi Transbalkanska solidarnost, te dodaju: “Me\u0111utim, nikada nam nisu rekli koji su to standardi.”<\/p>\n\n\n\n

Nakon presude Europskog suda pravde o nezakonitosti ma\u0111arskog tretmana tra\u017eitelja azila, grani\u010dna agencija Europske unije, Frontex, obustavila je operacije nad sustavom azila u Ma\u0111arskoj. U sudskoj presudi stoji da je Ma\u0111arska kr\u0161ila zakone Europske unije, ograni\u010davaju\u0107i pristup azilu u svoja dva nacionalna tranzitna centra, kao i ograni\u010davaju\u0107i broj osoba u njima, \u010dime je izbjeglicama prakti\u010dki onemogu\u0107ila tra\u017eenje azila. No, to nisu jedine vijesti o Frontexu<\/a>. \u010clanovi Europskog parlamenta inzistiraju na otvaranju istrage<\/a> o toj grani\u010dnoj agenciji EU, a pregovori o njezinom mandatu i opsegu se nastavljaju. Europska komisija optu\u017euje Agenciju i njezinog izvr\u0161nog direktora Fabricea Leggerija za nezakonito djelovanje<\/a> i davanje krivih dokaza zastupnicima u EU parlamentu. Optu\u017ebe se odnose na neuspjeh agencije da zaposli ijednog od 40 \u010dasnika koje ima obvezu zaposliti kako bi \u0161titili prava osoba koje dolaze u Europu. Najozbiljnije tu\u017ebe o umije\u0161anosti Frontexove grani\u010dne stra\u017ee u nezakonite prakse poput pushbackova<\/a>, koje agencije nije\u010de, predmet su interne istrage. Frontex i europske institucije nisu jedine odgovorne za ilegalne prakse na granici. U tome sudjeluje i svaka pojedina dr\u017eava \u010dlanica Europske unije.<\/p>\n\n\n\n

Europski standardi \u017eivota<\/h2>\n\n\n\n

Nasilje prema izbjeglicama je tako\u0111er i strukturno. Kolektiv Transbalkanska solidarnost kroz sna\u017ean poziv na akciju “Kampovi koje IOM vodi u Bosni<\/a>. Strukturno nasilje nije incident” zahtijeva transparentnost u radu me\u0111unarodnih organizacija i trenutni zaokret prema praksama brige i pravde. Predstavljaju li masovni, prenapu\u010deni kampovi “europski standard” \u017eivljenja? U nedostatku osnovnih \u017eivotnih uvjeta kao \u0161to su topla voda i grijanje, u nedostatku medicinske skrbi i lije\u010denja, u nedostatku redovnih obroka i sa \u0161iroko rasprostranjenom gladi, u nedostatku ljudske brige i suosje\u0107anja, je li to taj \u201eeuropski standard\u201c? Ho\u0107e li masovni kampovi uskoro postati novi masovne grobnice, kao rezultat \u201ceuropskog standarda\u201c?<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i kamp za smje\u0161taj izbjeglica je “koncentracijski logor Bla\u017euj” kod Sarajeva kojeg aktivisti nazivaju najve\u0107im koncentracijskim logorom u BiH u kojem obitava 3.200 ljudi. Uvjeti tamo su blago re\u010deno o\u010dajni: nema tople vode, hrana je samo osnovna, kamp je prenatrpan, nema grijanja, mnogi ljudi imaju \u0161ugu, svaka se bolest lije\u010di paracetamolom i brufenom (odgovornost DRC-a). Sli\u010dna neizvjesna situacija vlada i u drugom kampu u blizini Sarajeva, U\u0161ivaku. Ljudi u Sarajevu svakodnevno dobivaju molbe za pomo\u0107 od ljudi u logorima. Tra\u017ee hranu, odje\u0107u, higijenske potrep\u0161tine, \u010dak i dje\u010dje pelene. Napetosti su visoke i pokazuju se u svakodnevnim sukobima. Uz to, dio osoblja u centrima je bezobrazan, neprofesionalan, uvredljiv i \u010desto s nepo\u0161tovanjem prema ljudima. Lokalna policija ulazi u kampove i okolicu, \u010desto koriste\u0107i metode koje bi trebale biti pod nadzorom.<\/p>\n\n\n\n

Situacija je odavno ve\u0107 nepodno\u0161ljiva i aktivistima koji \u017eele da se svi zapitamo “predstavljaju li masovni, pretrpani kampovi “europski standard” \u017eivota? Je li odsustvo osnovnih \u017eivotnih uvjeta poput tople vode i grijanja, odsutnost medicinske njege i lije\u010denja, odsutnost redovite prehrane i ra\u0161irena glad, odsutnost ljudske brige i suosje\u0107anja “europski standard”? Postaju li masovni kampovi uskoro nove masovne grobnice, kao rezultat europskog \u017eivotnog standarda?<\/p>\n\n\n\n

Koncentracijski logori u srcu Europe u 21. stolje\u0107u<\/h2>\n\n\n\n

Atmosfera napetosti kulminirala je u Bla\u017euju nave\u010der 20. sije\u010dnja, kada je unutar kampa izbila velika tu\u010dnjava. Jo\u0161 jedna, a svaki put je sve ve\u0107a i ve\u0107a. “IOM to ne mo\u017ee pore\u0107i jer smo svi vidjeli po\u017ear tek nekoliko no\u0107i ranije, u prvim tjednima nove godine, \u0161to je rezultat jedne od takvih masovnih tu\u010da”, stoji u izjavi Transbalkanske solidarnosti i nastavlja. “Osoblje koje vodi kamp nema znanje ni spremnost za suo\u010davanje s napetostima, niti ljudima pru\u017eaju adekvatnu nu\u017enu psiholo\u0161ku podr\u0161ku i osje\u0107aj sigurnosti, boljih \u017eivotnih uvjeta i aktivnosti zbog kojih bi se ljudi barem osje\u0107ali ljudima”. Umjesto toga, inzistiraju aktivisti “IOM i drugi odlu\u010dili su ograni\u010diti pristup medijima i nadgledati kontakte koje stanovnici imaju s ljudima izvan kampa i s medijima, \u010desto ka\u017enjavaju\u0107i one za koje se utvrdi da komuniciraju s ljudima vani i optu\u017euju za slanje istinitih informacija o uvjetima u kampu (koji bi ionako trebali biti javni). Oni koji to \u010dine \u010desto se ka\u017enjavaju odmazdom, protjerivanjem ili \u010dak zadr\u017eavanjem unutar posebnog podru\u010dja u logorima, ali i u slu\u017ebenim pritvorskim centrima u Bosni, gdje se bez su\u0111enja ili izre\u010denih kazni ljudi ponekad dr\u017ee mjesecima.” Na kraju, mediji, IOM i vlasti neprestano prebacuju krivnju na ljude u pokretu, demoniziraju\u0107i ih i kriminaliziraju\u0107i kako bi opravdali vlastita (pogre\u0161na) djela i (zlo) postupanja.<\/p>\n\n\n\n

Aktivisti diljem Europe tra\u017ee podr\u0161ku javnosti kako bi se me\u0111unarodne organizacije prisililo na transparentan rad i na momentalno pobolj\u0161avanje praksi prema izbjeglicama – tako da se prema njima odnosi s njegom i pravedno. Mnoge zemlje koje se nalaze u situaciji u kojoj je BiH sada, ali i u kojoj je bila kad su njezini ljudi bili izbjeglice, desetlje\u0107ima tra\u017ee humani i pravedni odnos prema izbjeglicama. Me\u0111utim, pona\u0161anje me\u0111unarodnih institucija kroz svo to vrijeme ostaje izrazito sporno, pa se tako mo\u017eemo prisjetiti kako je osoblje Ujedinjenih naroda tokom rata na Balkanu bilo i samo uklju\u010deno u trgovinu ljudima! Zahtjevi za pobolj\u0161anje odnosa prema izbjeglicama su jednostavni, a politika se bez javnog pritiska ne\u0107e promijeniti. Aktivisti diljem Europe tra\u017ee isto: neograni\u010deni medijski pristup kampovima; slobodu govora za ljude unutar kampova; potpunu za\u0161titu od svih vrsta nasilja; pristup hranjivoj hrani, toploj i pitkoj vodi, higijenskoj njezi, medicinskim tretmanima, podr\u0161ci mentalnom zdravlju;
kraj nasilju policije, vojske i za\u0161titara. Ukidanje masovnih logora. Prestanak praksi koje vode do pojave (masovnih) grobnica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aktivisti u nekoliko talijanskih gradova po\u010deli su 15. januara \u0161trajk gla\u0111u zbog, kako ka\u017eu, “lan\u010danih pu\u0161bekova” – odnosno vra\u0107anja migranata iz Italije, preko Slovenije i Hrvatske do Bosne i Hercegovine te Srbije. Ljudska prava izbjeglica vi\u0161e ne postoje, situacija po\u010dinje nali\u010diti na vremena za koja smo se generacijama kleli da se vi\u0161e nikada ne\u0107e ponoviti, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36089,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[798,851,1213,1212,1211,46],"theme":[456],"country":[35,495],"articleformat":[205],"coauthors":[1210,47],"class_list":["post-36081","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-iom","tag-izbjeglice","tag-kampovi","tag-koncentracijski-logori","tag-ljudi-u-pokretu","tag-migracije","theme-politika","country-bih","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36081","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36081"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36081\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36088,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36081\/revisions\/36088"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36081"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36081"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36081"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36081"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36081"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36081"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36081"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}