{"id":36066,"date":"2021-01-29T13:45:33","date_gmt":"2021-01-29T12:45:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36066"},"modified":"2021-03-15T12:00:34","modified_gmt":"2021-03-15T11:00:34","slug":"kicma-hrvatskog-gospodarstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36066","title":{"rendered":"Ki\u010dma hrvatskog gospodarstva"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatska vlada obo\u017eava slogan: “izvoznici su ki\u010dma [motor] hrvatskog gospodarstva\u201c. On se pojavljuje<\/a> u svim kontekstima u kojima je rije\u010d o izvozu roba i usluga, a ju\u010der ju je u Saboru ponovio predsjednik vlade Andrej Plenkovi\u0107. Prilikom predstavljanja Strategije nacionalnog razvoja za 2030. ju\u010der se u Saboru burno raspravljalo<\/a>, pri \u010demu je oporba fokus prigovora stavila na pogre\u0161an argument, omogu\u0107iv\u0161i tako premijeru da ih jo\u0161 jednom elegantno i blagoglagoljivo debatno nadma\u0161i. Opozicija se u raspravi hvatala za financiranje same strategije, nagla\u0161avaju\u0107i da je 30 milijuna kuna koliko je pla\u0107ena njezina izrada stvarno previ\u0161e sredstava za tako lo\u0161 dokument. Premijer je odgovorio da je 85 posto cijene strategije pla\u0107eno iz europskih sredstava, i to da izradu analiti\u010dke podloge strategije koju je izra\u0111ivala svjetska banka, dok je samo 15 posto cijene \u201enacionalni doprinos\u201c, odnosno sredstva poreznih obveznika. Samim dokumentom i njegovom uklopljeno\u0161\u0107u u hrvatske potrebe i mogu\u0107nosti na Biltenu \u0107emo se baviti idu\u0107i tjedan, a ovdje \u0107emo ukratko analizirati samo ideju Andreja Plenkovi\u0107a da su izvoznici ki\u010dma hrvatskog gospodarstva, i to u kontekstu ba\u0161 tog nacionalnog plana za razvoj Hrvatske do 2030. godine.<\/p>\n\n\n\n

Vlada se pouzdaje<\/a> u slogan izvoznika kao motora i ki\u010dme gospodarstva, pa ga uop\u0107e ne propituje. Stoga, u\u010dinimo to za nju, besplatno. Prema informacijama dostupnima na stranicama vlade<\/a>: “samo oko 15 posto poduze\u0107a u Hrvatskoj izvozi, me\u0111utim, ta poduze\u0107a zapo\u0161ljavaju 51 posto zaposlenih u svim poduze\u0107ima, investiraju 62 posto, ostvaruju oko 66 posto od ukupnih prihoda od prodaje, te u razvoj ula\u017eu \u010dak oko 73 posto sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Tako\u0111er ostvaruju dobit od 76 posto. Rast takvih zdravih i naprednih poduze\u0107a \u010dini ukupnu hrvatsku ekonomiju sna\u017enijom.” <\/p>\n\n\n\n

Ako se uzmu pokazatelji Dr\u017eavnog zavoda za statistiku<\/a> pokazuje se da u Hrvatskoj “ki\u010dmu gospodarstva” \u010dini prera\u0111iva\u010dka industrija. To je oblik proizvodnje koji stvara finalni proizvod “obradbom i doradbom sirovina i poluproizvoda ekstraktivne industrije – va\u0111enje ugljena, sirove nafte, prirodnoga plina, ostalih ruda te kamena; te poljoprivrede, \u0161umarstva i sinteti\u010dnih sirovina”. Ona ima velik udio ukupne svjetske proizvodnje dobara i usluga, a neke od najva\u017enijih grana prera\u0111iva\u010dke industrije su proizvodnja hrane i pi\u0107a, ra\u010dunala, odje\u0107e, automobila i zrakoplova, kemijskih proizvoda, metala, naftnih prera\u0111evina i dr. \u0160tovi\u0161e, ovo je industrija koja gubi na broju zaposlenih, ne zbog pada udjela u ukupnom svjetskom bogatstvu, ve\u0107 zbog automatizacije proizvodnog procesa i izmje\u0161tanja u zemlje periferije. <\/p>\n\n\n\n

Hrvatska prednost le\u017ei u \u010dinjenici \u0161to je ona zemlja sa relativno jeftinom i relativno dobro obrazovanom radnom snagom te njezina geografska blizina zemljama s najve\u0107om potro\u0161njom zna\u010di smanjenje tro\u0161kova transporta, i time pobolj\u0161anja ekolo\u0161kih pokazatelja tih istih zapadnih zemalja. Ova industrijska grana nalazi se me\u0111u ekolo\u0161ki naj\u0161tetnijim industrijama. To nikako ne zna\u010di da se bez nje mo\u017ee, nego da trebamo propitati kako ona izgleda i koliko se sla\u017ee sa popisom lijepih ekolo\u0161kih \u017eelja. U ovoj diskrepanciji le\u017ei besmisao 30 milijuna te\u0161ke strategije nacionalnog razvoja do 2030. <\/p>\n\n\n\n

Gdje je to\u010dno problem?<\/h2>\n\n\n\n

Najsna\u017eniji predstavnici prera\u0111iva\u010dke industrije u Hrvatskoj prethodnih godina bili su na primjer Agrokor, Gavrilovi\u0107, Kra\u0161, Podravka, Vindija, Atlantic Grupa; zatim kemijska industrija (Petrokemija, Pliva, Saponia), duhanska (Adris Grupa), proizvodnja prijevoznih sredstava (brodogradili\u0161ta, Gredelj\u2026 ), INA, Kon\u010dar i dr. No, tu su i drvna i drvno-prera\u0111iva\u010dka industrija, itd. Pa u \u010demu je problem? U tome \u0161to su u Hrvatskoj potpuno razmontirane industrije koje nose visoku dodanu vrijednost poput brodogradnje \u2013 o \u010demu smo ve\u0107 op\u0161irno pisali <\/a>ili aluminijskih industrija (TLM), pa \u010dak i neke od historijski najbogatijih firmi u Europi poput onih koje su proizvodile dijelove za njema\u010dke i europske automobilske marke i drugo. To zna\u010di ta izvozni\u010dka ki\u010dma sada po\u010diva na poljoprivrednim (Agrokor, Vindija, Atlantic, CroMaris) i sirovinskim prera\u0111iva\u010dkim industrijama, poput drva. A to se pak korijenski sukobljava sa svim zelenim strategijama EU.<\/p>\n\n\n\n

Na primjer, visoko plodonosna drvna industrija je u Hrvatskoj, ali i u cijeloj isto\u010dnoj Europi, van kontrole zakona. Ilegalna sje\u010da sve ve\u0107ih povr\u0161ina doga\u0111a se na sve ve\u0107im podru\u010djima \u2013 od Medvednice, do najskrovitijih i za\u0161ti\u0107enih dijelova Velebita. Hrvatske \u0161ume po\u0161te\u0111ene su istraga dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, sakrivene od novinarskih kamera, i dobro podmazane ilegalnim izvozom u zemlje bogate stvarne prera\u0111iva\u010dke industrije poput Italije i dr. Umjesto namje\u0161taja s visokom dodanom vrijednosti, u Hrvatskoj se proizvode tek drvni gra\u0111evinski materijali, jednostavnije podne obloge i paleti za ogrjev. Namje\u0161taj se pak kupuje u Ikei i drugim stranim kompanijama.<\/p>\n\n\n\n

Situacija je ne\u0161to bolja s poljoprivrednim proizvodima, ali ne puno, posebno s obzirom na krah Agrokora. Iznimku trenutno \u010dini inteligentna balkanska strategija Atlantic grupe. No, novi problemi koji bi se mogli pojaviti u ovoj industriji le\u017ee u novoj europskoj poljoprivrednoj strategiji “od farme do stola” (eng. F2F) koja \u0107e subvencionirati lokalnu proizvodnju i lokalnu potro\u0161nju zbog cilja smanjenja ekolo\u0161kog otiska. To \u2013 osim lokalne proizvodnje i konzumacije – zna\u010di da \u0107e svi proizvodi (ne samo poljoprivredni) proizvedeni uz karbonski intenzivne metode biti oporezovane nekim oblikom financijskog nameta na ugljik. Idu\u0107a industrija navedena me\u0111u hrvatskim prera\u0111iva\u010dkima je kemijska \u2013 koja se trenutno u Hrvatskoj temelji na fosilnim sirovinama: od plina za pokretanje pogona, do nekih derivata i otpada od sirove nafte koji se koriste u proizvodnji petrokemijskih proizvoda. Ta industrija morat \u0107e tako\u0111er pro\u0107i zelenu tranziciju, a tehnologija za to je skupa, i nema nikakve potrebe da se isklju\u010divo petrokemijska industrija bavi i dalje gnojivima i sli\u010dno. Te bi se funkcije uskoro mogle pojavljivati u drugim ni\u0161ama, u Hrvatskoj zasad relativno slobodnima, pa tko prvi ni\u0161i, njegova industrija.<\/p>\n\n\n\n

Ukratko, cjelokupna industrija “uskoro” \u0107e pro\u0107i kroz izrazito nasilnu zelenu revoluciju, i nijedna grana ne\u0107e biti li\u0161ena udaraca oporezivanja roba proizvedenih uz ekolo\u0161ki \u0161tetne metode. Ono \u0161to posebno zabrinjava je manjak konkretnih razra\u0111enih rje\u0161enja, a da HDZ, ali ni SDP nemaju ni pribli\u017eno jasnu sliku kako to posti\u0107i, ne pokazuju samo njihove industrijske politike (ma\u0107ehinski odnos prema brodogradili\u0161tima, dopu\u0161tanje uni\u0161tenja Petrokemije, neulaganja i propast Gredelja, TLM-a i dr.) nego i izrazito bri\u017ean i lojalan odnos prema neoliberalnim politikama kakve pogotovo preferira biv\u0161a ministrica gospodarstva Martina Dali\u0107 pa onda i njoj lojalni premijer Plenkovi\u0107. S obzirom na sve promjene koje nas \u010dekaju, zaista je nejasno kako to premijer misli da izvoznici i dalje ostanu “ki\u010dma hrvatskog gospodarstva”. U kona\u010dnici, sve skupa svjedo\u010di primarno tome da se u Hrvatskoj zaista ne upravlja razvojem, a hiperprodukcija raznoraznih strategija nikada ne\u0107e rezultirati promjenama na terenu ne samo zato \u0161to su toliko lo\u0161e da su neprovedive, nego jer u dr\u017eavi nema sluha za stvarne gospodarske probleme i potencijale.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska vlada obo\u017eava slogan: “izvoznici su ki\u010dma [motor] hrvatskog gospodarstva\u201c. On se pojavljuje u svim kontekstima u kojima je rije\u010d o izvozu roba i usluga, a ju\u010der ju je u Saboru ponovio predsjednik vlade Andrej Plenkovi\u0107. Prilikom predstavljanja Strategije nacionalnog razvoja za 2030. ju\u010der se u Saboru burno raspravljalo, pri \u010demu je oporba fokus prigovora […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":36074,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[110,334,199,1209],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-36066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-drzava","tag-ekologija","tag-industrija","tag-strategija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36066"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36079,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36066\/revisions\/36079"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36066"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36066"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36066"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36066"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}