U raspravama o ulozi usta\u0161tva u suvremenom hrvatskom dru\u0161tvo uglavnom izostaje spominjanje ideolo\u0161kih prilagodbi usta\u0161ke emigracije u hladnoratovskom kontekstu. U tom je pogledu najindikativnija putanja usta\u0161kog kolja\u010da Maksa Luburi\u0107a koji je svoje u stavove integrirao antikomunizam liberalnog zapada uz zagovor svehrvatskog pomirenja s partizanima.<\/p>\n\n\n\n
U redovitom ritmu u hrvatskom javnom prostoru usta\u0161e postaju tema dana. Povod su uglavnom, kako se to eufemisti\u010dki ka\u017ee, incidenti. Nakon pro\u0161lotjednog Milanovi\u0107evog demonstrativnog bojkota u raznim medijima povela se rasprava o zakonskoj zabrani usta\u0161kih simbola. Nema vidljivih razloga za\u0161to ova zabrana ne bi predstavljala pozitivnu promjenu no na Biltenu je ovih dana ve\u0107 pisano za\u0161to ona sama po sebi ne mo\u017ee predstavljati kona\u010dno rje\u0161enje. Tome se mo\u017ee dodati i da se s temeljnim odrednicama usta\u0161ke ideologije i njihovim dru\u0161tvenim posljedicama nije mogu\u0107e obra\u010dunati tek brisanjem pokli\u010da “Za dom spremni” i nekoliko problemati\u010dnih amblema iz javnog prostora. <\/p>\n\n\n\n
Usta\u0161tvo nije nova pojava. \u017divimo u desetlje\u0107u u kojem \u0107e se navr\u0161iti 100 godina otkako su Ante Paveli\u0107 i njegovi sljedbenici pod okriljem fa\u0161isti\u010dke Italije i Ma\u0111arske utemeljili svoju organizaciju. Usta\u0161e i njihovi simpatizeri su kroz godine prolazili razli\u010dite faze uvjetovane povijesnim okolnostima. Njihov pokret u vi\u0161e se navrata znao razgranati na nekoliko sukobljenih struja, mijenjali su im se saveznici, a vode\u0107i ljudi katkada su zna\u010dajno prilago\u0111avali svoju retoriku.<\/p>\n\n\n\n
Najzanimljivija i najva\u017enija li\u010dnost kroz \u010diju biografiju mo\u017eemo skicirati usta\u0161ku politi\u010dku evoluciju je Vjekoslav Maks Luburi\u0107. Osnovne crtice o njemu te\u0161ko da je ikome potrebno posebno predstavljati, radi se o jednoj od notornijih figura moderne hrvatske povijesti. Najpoznatiji nam je definitivno po obna\u0161anju du\u017enosti upravnika koncentracijskih logora u vrijeme tzv. NDH. Krvavi trag koji je za sobom ostavio u ratu priskrbio mu je i kultni kulturolo\u0161ki status u postsocijalisti\u010dkom razdoblju, tako da je mla\u0111im generacijama uglavnom poznat kao najopjevaniji hrvatski general (Jasenovac i Gradi\u0161ka Stara \/ to je ku\u0107a Maksovih mesara<\/em>). Luburi\u0107 je jedan od prvih usta\u0161a, pridru\u017eio im se nedugo nakon osnutka organizacije 1929. godine. Odrastao je u siroma\u0161noj hercegova\u010dkoj obitelji. Oca su mu u djetinjstvu ubili \u017eandari Kraljevine Jugoslavije, prema njegovom tuma\u010denju samo zato \u0161to je bio Hrvat. Te\u0161ko da je ovo cijela istina, ali s obzirom na poznatu represivnost kara\u0111or\u0111evi\u0107evske policije mogu\u0107e je da mu je otac bio nevina \u017ertva etni\u010dki motiviranog progona. Na kraju krajeva nije previ\u0161e ni bitno, s obzirom na to da su Luburi\u0107 i njegovi simpatizeri o\u010devu smrt koristili prvenstveno kao morbidnu izliku za kasniji genocid nad Srbima.<\/p>\n\n\n\n Vrlo mlad se politi\u010dki aktivirao i bio prisiljen napustiti zemlju. U razdoblju tzv. NDH postepeno se uzdi\u017ee u vojnim redovima do \u010dina domobranskog generala i skuplja odli\u010dja. Fanati\u010dnost dokazuje i nakon sloma Njema\u010dke i saveznika kada ne bje\u017ei iz zemlje ve\u0107 na \u010delu skupine gerilaca (usta\u0161e su ih nazivali “kri\u017earima”) dulje od dvije godine nastavlja oru\u017eanu borbu po jugoslavenskim \u0161umama. Tek nakon te\u0161kog ranavanja tajnim kanalima uspio se domo\u0107i Francove \u0160panjolske. Ova dr\u017eava bila je rijetka europska destinacija u kojoj su usta\u0161e i drugi kolaboracionisti nakon Drugog svjetskog rata mogli prona\u0107i potpuno sigurnu luku. Ve\u0107ina ih je uto\u010di\u0161te prona\u0161la u prekooceanskim kapitalisti\u010dkim zemljama kao \u0161to su SAD, Kanada, Australija ili Argentina. Luburi\u0107 se nakon nekog vremena skrasio u malom mjestu nedaleko od Valencije, ali ni ovo razdoblje nije koristio za mirovanje. Uklju\u010duje se u tokove usta\u0161ke emigracije, pokre\u0107e \u010dasopis Drina, a ranih pedesetih osniva organizaciju Hrvatski narodni otpor )HNO) sa sjedi\u0161tima u vi\u0161e zemalja.<\/p>\n\n\n\n Druga polovica njegove politi\u010dke biografije daleko je slabije poznata od prve, naro\u010dito od ratnog dijela, iako je iz dana\u0161nje perspektive najzanimljivija. Detalji Luburi\u0107evih osobnih stavova vjerojatno bi nam ostali dobrim dijelom nepoznati da prije nekoliko godina nije objavljena knjiga “Pisma Vjekoslava Maksa Luburi\u0107a 1952.-1969.” kao dio biblioteke “Hrvatska povijest” izdava\u010dke ku\u0107e Despot Infinitus. Ovaj izdava\u010d poznat je po suradnji s ljudima koji gaje otvorene simpatije prema usta\u0161ama, ali to ne zna\u010di da je svako njihovo izdanje beskorisno za povjesni\u010dare i one sa sli\u010dnim istra\u017eiva\u010dkim afinitetima. Knjiga Luburi\u0107evih pisama zapravo je zbornik dokumenata od preko tisu\u0107u stranica. Urednik je Mile Boban zvani Otpora\u0161, \u010dlan Luburi\u0107evog HNO-a. <\/p>\n\n\n\n Boban je godinama sakupljao pisma koja su razni pripadnici emigracije dobivali od “Generala Drinjanina” kako se Luburi\u0107 nakon rata \u010desto nazivao. Sva ih je u formi fotokopija objavio u spomenutoj knjizi. Izdanje je pomalo kaoti\u010dno sastavljeno, pisma nisu uvijek striktno kronolo\u0161ki poredana, manji dio pisan je rukom i iznimno ne\u010ditljiv, ali ve\u0107inski su nastala na pisa\u0107oj ma\u0161ini i jasno datirana. Nije uvijek o\u010dito tko je Luburi\u0107ev sugovornik s druge strane po\u0161to mnoga pisma zapo\u010dinju s “Dragi brate” bez da je sa\u010duvana i skenirana kuverta u kojoj su poslana pa su nam poznata imena samo onih sugovornika koji su u pismu direktno oslovljeni imenom ili ponekad prezimenom. Neki sugovornici iznevjerili su ukazano povjerenje i na\u010dela konspiracije jer na jednom pismu u kojem Luburi\u0107 ispituje bi li Paveli\u0107a oko kojeg se u Argentini stezao obru\u010d UDB-ine istrage bilo mogu\u0107e prebaciti u \u0160panjolsku mo\u017eemo uo\u010diti rukom nadopisanu napomenu “Samo za tebe – pro\u010ditaj i spali”.<\/p>\n\n\n\n Hladnoratovski povijesni kontekst u potpunosti je odredio Luburi\u0107ev politi\u010dki rad. Na globalnoj razini bilo je to razdoblje stalne zao\u0161trenosti izme\u0111u kapitalisti\u010dkih zemalja predvo\u0111enih imperijalnim silama poput SAD-a s jedne i socijalisti\u010dkog bloka predvo\u0111enog SSSR-om s druge strane. Luburi\u0107 je kao prekaljeni fa\u0161isti\u010dki borac od svih svojih na\u010dela naj\u010dvr\u0161\u0107e gajio antikomunizam tako da je o\u010dekivano odabrao stranu Zapada. U pismu povjerenicima HNO-a 1953. godine isti\u010de “problemi \u010dovje\u010danstva rie\u0161avati \u0107e se na globalnoj bazi i mi Hrvati ne mo\u017eemo se izvu\u0107i ispod suda, koji \u0107e odlu\u010divati sudbinom sviju i velikih i malih. Potrebno je stoga uskladiti na\u0161e osnovne strate\u017eke planove sa protukomunisti\u010dkim kri\u017earskim pohodom slobodnog svieta”. U istome pismu odbacuje mogu\u0107nost da su \u010dlanovi HNO-a fa\u0161isti ili nacisti za \u0161to su bili optu\u017eeni u me\u0111unarodnim emigracijskim krugovima. <\/p>\n\n\n\n Drugom prilikom ne krije odu\u0161evljenje izborom Dwighta Eisenhowera za ameri\u010dkog predsjednika i tvrdi da “po\u010dima nova era u borbi protiv komunisti\u010dke svjetske revolucije”. Pi\u0161e predlo\u017eak na engleskom i apelira na druge organizacije emigracije da prema njemu sastave \u010destitke biv\u0161em savezni\u010dkom generalu na izbornoj pobjedi. Nakon zabrinutosti suradnika iz SAD-a zbog poziva na obavijesne razgovore koje je FBI uputio pojedinim odbjeglim usta\u0161ama u Americi Luburi\u0107 ih umiruje: “Jo\u0161 bih vam rekao koju o FBI. Naime u zadnje vrieme su zvali na\u0161e ljude i ispitivali ih. Stra\u0161e pametnjakovi\u0107i na\u0161e ljude s FBI. Ja se ne bojim i ako bi sutra imao prilike da izaberem, najbolje bi bilo razgovarati s jednim od tih ljudi. Oni su inteligentni i po svoj prilici, jedini, koji znaju \u0161ta je komunizam. Smie\u0161no je misliti. da \u0107e nas progoniti. Rekao sam svim ljudima, nek se ne boje, a ako ih zovu, neka ponude suradnju protiv zajedni\u010dkog neprijatelja. I\u0161li smo s Nijemcima, idemo s Amerikancima”. Kada motivira emigraciju na proslavu za usta\u0161e najbitnijeg datuma konstatira “U slobodnom svietu nitko nas ne\u0107e progoniti radi 10. travnja”. Luburi\u0107 dakle spas i rje\u0161enje problema hrvatskog naroda vidi u SAD-u odnosno u zemlji s kojom se u netom zavr\u0161enom najkrvavijem sukobu u ljudskoj povijesti nalazio na suprotnim stranama.<\/p>\n\n\n\n“\u010cisti” antikomunizam<\/h2>\n\n\n\n