{"id":36054,"date":"2021-01-28T10:46:07","date_gmt":"2021-01-28T09:46:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36054"},"modified":"2021-01-28T10:46:08","modified_gmt":"2021-01-28T09:46:08","slug":"svi-zele-biti-radnicka-klasa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=36054","title":{"rendered":"Svi \u017eele biti radni\u010dka klasa"},"content":{"rendered":"\n

Sociolo\u0161ka istra\u017eivanja \u010desto tra\u017ee od ispitanika da odrede kojoj dru\u0161tvenoj klasi pripadaju, a pravilo je da velika ve\u0107ina ispitanika odabire odgovor “srednja klasa”. To se obja\u0161njava time da identitet srednje klase ima neutralan prizvuk, za razliku od drugih ponu\u0111enih opcija (ni\u017ea klasa, radni\u010dka klasa, vi\u0161a klasa), kao i \u010dinjenicom da smo uglavnom okru\u017eeni ljudima sli\u010dnog financijskog statusa i razine obrazovanja, pa (\u010desto pogre\u0161no) vjerujemo da se nalazimo negdje u sredini. Tendencija samoidentificiranja ve\u0107ine kao pripadnika srednje klase izra\u017eena je u ve\u0107ini zapadnih zemalja, ali i u zemljama regije poput Hrvatske – prema novom istra\u017eivanju klasne stratifikacije hrvatskog dru\u0161tva<\/a> koje vodila sociologinja Karin Doolan, ve\u0107ina pripadnika hrvatske elite, kao i dio radni\u010dke klase, sebe vide kao pripadnike srednje klase.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, Ujedinjeno Kraljevstvo \u010dini zanimljivu iznimku<\/a>, odnosno bilje\u017ei suprotan trend. Prema istra\u017eivanju British Social Attitudes Survey, \u010dak 47% stanovnika\/ica Ujedinjenog Kraljevstva koji rade profesionalne ili menad\u017eerske poslove (\u0161to ih objektivno svrstava u srednju klasu) vidi se kao pripadnike radni\u010dke klase. Kako bi objasnili ovaj fenomen, autori istra\u017eivanja<\/a> “Deflecting Privilege: Class Identity and the Intergenerational Self” objavljenog ovog mjeseca napravili su 175 intervjua s pripadnicima srednje klase koji se vide kao radni\u010dku klasu (glumci i glumice, arhitekti\/ce, ra\u010dunovo\u0111e\/ra\u010dunovotkinje i medijski stru\u010dnjaci i stru\u010dnjakinje), \u0161to im je pomoglo da do\u0111u do pojma “me\u0111ugeneracijskog identiteta”.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina sudionika\/ica istra\u017eivanja, iako sami rade bolje pla\u0107ene i presti\u017enije poslove koji ih objektivno smje\u0161taju u srednju klasu, potje\u010du iz radni\u010dkih obitelji, \u0161to mo\u017ee objasniti i njihovu identifikaciju s radni\u010dkom klasom. Me\u0111utim, njih \u010dak \u010detvrtina dolazi iz srednjoklasnih obitelji, odnosno i roditelji im tako\u0111er rade\/su radili poslove koji ih objektivno smje\u0161taju u srednju klasu. Intervjui su pokazali da se takvo identificiranje temelji na specifi\u010dnoj pri\u010di o porijeklu za kojima su ispitanici posezali kada su ih istra\u017eiva\u010di pitali o njihovom obiteljskom zale\u0111u. Ti ljudi zanemaruju prili\u010dno privilegirani status svojih obitelji i pose\u017eu daleko u obiteljsku pro\u0161lost (klasni status svojih baka i djedova, ali i prabaka i pradjedova) u potrazi za opravdanjem svoje pripadnosti radni\u010dkoj klasi. Zanimljivo je da su samo ispitanici s privilegiranom obiteljskom pozadinom posezali toliko daleko u pro\u0161lost pri odgovoru na pitanje o vlastitoj klasnoj poziciji, a \u010desto su se pritom pona\u0161ali defanzivno.<\/p>\n\n\n\n

Prema autorima istra\u017eivanja, takva me\u0111ugeneracijska shva\u0107anja klasnog podrijetla imaju performativnu funkciju \u2013 pripadnici srednje klase koji se vide kao radni\u010dku klasu i to opravdavaju dalekom obiteljskom pro\u0161losti na taj na\u010din skre\u0107u pozornost sa svoje privilegiranosti. Tako\u0111er, pozivaju\u0107i se na tu pro\u0161lost, odnosno na naporan rad koji stoji iza njihove trenutne pozicije, zapravo pogre\u0161no predstavljaju svoje \u017eivotne ishode kao zaslu\u017eeni status, a ne privilegiju. Takva pogre\u0161na identifikacija s radni\u010dkom klasom bila je najvi\u0161e izra\u017eena me\u0111u glumcima\/glumicama i televizijskim stru\u010dnjacima\/stru\u010dnjakinjama, za \u0161to autori istra\u017eivanja smatraju da nije slu\u010dajno. Poznato je da upravo u tim zanimanjima ve\u0107inu \u010dine osobe privilegiranog klasnog statusa, a tome pridonosi i sama priroda takvih poslova koji su \u010desto privremeni, honorarni, lo\u0161e pla\u0107eni i zahtijevaju oslanjanje na neformalne mre\u017ee poznanstava, \u0161to stavlja u prednost osobe koje se mogu osloniti na obiteljsku financijsku potporu. U takvim zanimanjima, u kojima je posebno vidljiva pozadinska privilegiranost ve\u0107ine, ne \u010dudi da ljudi osje\u0107aju poseban pritisak da to negiraju i pozovu se na svoj skromniji me\u0111ugeneracijski identitet kako bi opravdali svoje privilegije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sociolo\u0161ka istra\u017eivanja \u010desto tra\u017ee od ispitanika da odrede kojoj dru\u0161tvenoj klasi pripadaju, a pravilo je da velika ve\u0107ina ispitanika odabire odgovor “srednja klasa”. To se obja\u0161njava time da identitet srednje klase ima neutralan prizvuk, za razliku od drugih ponu\u0111enih opcija (ni\u017ea klasa, radni\u010dka klasa, vi\u0161a klasa), kao i \u010dinjenicom da smo uglavnom okru\u017eeni ljudima sli\u010dnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":36056,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[66,1208,1202],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-36054","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klasa","tag-klasna-stratifikacija","tag-radnicka-klasa","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=36054"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36054\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36055,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/36054\/revisions\/36055"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/36056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=36054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=36054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=36054"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=36054"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=36054"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=36054"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=36054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}