{"id":35969,"date":"2021-01-22T13:12:45","date_gmt":"2021-01-22T12:12:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35969"},"modified":"2021-01-22T13:12:46","modified_gmt":"2021-01-22T12:12:46","slug":"clanice-eu-ponovno-odbile-zelene-dokumente","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35969","title":{"rendered":"\u010clanice EU ponovno odbile “zelene” dokumente"},"content":{"rendered":"\n

Na tisu\u0107e (46.591) komentara i primjedbi pristiglo je u javnoj raspravi na dokument Europske komisije o odr\u017eivoj financijskoj taksonomiji EU-a, radi \u010dega je ovo tijelo izvr\u0161ne vlasti bilo primorano odgoditi objavljivanje detaljnih provedbenih pravila. Indikativno je da su komentari mahom pristizali od isto\u010dnih i ju\u017enih zemalja \u010dlanica EU: Bugarske, Hrvatske, Cipra, \u010ce\u0161ke, Gr\u010dke, Ma\u0111arske, Malte, Poljske, Rumunjske i Slova\u010dke. Dono\u0161enje dokumenta odgo\u0111eno je od prvog dana nove godine do uskla\u0111enja. No, sude\u0107i po tome da se ve\u0107 pet godina vodi tihi diplomatski i politi\u010dki sukob na osovini istok-zapad Europske unije, te\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107e se uskoro i\u0161ta promijeniti.<\/p>\n\n\n\n

Nacrt dokumenta objavljen je 20. novembra 2020. godine, uz klasi\u010dnu europsku pompoznost, kao “prva svjetska” zelena lista “gospodarskih aktivnosti usmjerenih na poticanje privatnih ulaganja u zeleno gospodarstvo”, “otkriva” Euractiv. Isti medij donosi komentare diplomata i glasnogovornika EU, \u0161to nije neobi\u010dno jer ovaj medij slu\u017ei kao neformalni PR Europske unije, te se slu\u017ebeni a neobjavljeni dokumenti \u010desto javno testiraju upravo na ovome mediju. U komentarima glasnogovornika i diplomata jasno je vidljivo da se do dono\u0161enja novog dokumenta perspektiva nejednakosti i kolonijalnog odnosa prema isto\u010dnim \u010dlanicama, i ne\u0107e ba\u0161 promijeniti, jer: “Cilj je usvojiti delegirani akt \u0161to je prije mogu\u0107e s obzirom na velik broj odgovora”, rekao je Euractivu<\/a> Daniel Sheridan Ferrie, glasnogovornik Europske komisije za bankarstvo, financijske usluge, poreze i carine.<\/p>\n\n\n\n

Dokument koji je trebao obvezivati ekonomske aktere na zelenu ekonomiju, eufemisti\u010dki je nazvan “smjernicama” usmjerenima ka motiviranju privatnih investitora da u\u010dine svoje firme ekolo\u0161ki odr\u017eivima. To se trebalo desiti “utvr\u0111ivanjem detaljnih pragova emisija koji definiraju koja se gospodarska aktivnost mo\u017ee smatrati “odr\u017eivom”. Ostale kategorije u taksonomiji uklju\u010duju “tranzicijske” i “omogu\u0107avaju\u0107e” gospodarske aktivnosti.”<\/p>\n\n\n\n

Problemi s Taksonomijom<\/h2>\n\n\n\n

Dok se Europska komisija nadala da \u0107e ovaj dokument napokon pokrenuti tu dugo ma\u0161tanu zelenu tranziciju, njezina nesposobnost da uva\u017ei prigovore i rije\u0161i probleme svojih isto\u010dnih \u010dlanica, ponovno ju je ko\u0161tala napretka. Premda \u0107e ve\u0107ina medija informaciju prenijeti kao da se radi o nazadnosti i nerazumijevanju isto\u010dnih \u010dlanica o nu\u017enosti zelene tranzicije, pa \u0107e i lokalna javnost informacije tako i primiti, problem le\u017ei u sasvim opipljivim nejednakostima i objektivnim problemima, kako ekonomskima (npr. previsoka i nedostupna cijena kapitala na Balkanu), tako i socijalnima (pitanje zadovoljavanja osnovnih potreba stanovnika “pobunjenih” zemalja).<\/p>\n\n\n\n

Koplja se posebno lome po pitanju plina kojem se na zahtjev ekologa jesenas ukinuo status prijelaznog goriva, \u010dak i kada se radi o gorivu zamjenskom za ugljen u proizvodnji elektri\u010dne energije. Isto\u010dne \u010dlanice tra\u017eile su primjenu neekolo\u0161kih mjera, npr. zadr\u017eavanje mogu\u0107nosti kori\u0161tenja plina kao prijelaznog goriva, i mogu\u0107nosti kori\u0161tenja vodika iz razli\u010ditih izvora energije – ne samo iz obnovljivih izvora. Dugi pregovori urodili su zaklju\u010dkom da svaka zemlja ima pravo odlu\u010divanja o svom “energetskom miksu” i da ima pravo odabrati najprikladnije tehnologije za ostvarenje klimatskog cilja do 2030.<\/p>\n\n\n\n

Premda u brojim zemljama, na primjer u Hrvatskoj, na \u010delu ministarstava za za\u0161titu okoli\u0161a sjede ljudi koji su potpuno nestru\u010dni za sektor kojim se bave, oni su okru\u017eeni razli\u010ditim stru\u010dnjacima, koji daju neke komentare na politike, i u pravilu ne pi\u0161u sami zelene politike. Ako stoga uspijemo izbje\u0107i autorasisti\u010dku i autokolonijalnu zamku vlastite nedostojnosti Europe i psihi\u010dkih karakteristika balkanske nesposobnosti da zaja\u0161e val zelene tranzicije, valja se fokusirati na objektivne ekonomske prepreke koje obja\u0161njavaju naizgled iracionalne zahtjeve zemalja \u010dlanica isto\u010dne i ju\u017ene Europe. Na primjer, s obzirom na ve\u0107 navedenu skupu cijenu kapitala na Balkanu (prakti\u010dki je nemogu\u0107e dobiti industrijske kredite, jer je tr\u017ei\u0161te premaleno, o\u010dekivani povrat je nizak, i kamate su previsoke, \u0161to bankama u stranom vlasni\u0161tvu obi\u010dno biva dovoljno za odbijanje industrijskih kredita.), na\u0161e zemlje te\u0161ko \u0107e do\u0107i do tehnologije npr. za proizvodnju energije iz vodika, a koja nije iz fosilnih izvora energije ili na primjer supertvornica novih baterija i sli\u010dno. Stoga to zna\u010di novi udar na industriju na u ovom dijelu Unije, a to zna\u010di jo\u0161 ve\u0107u ovisnost o zapadnim zemljama i jo\u0161 manje kvalitetnih poslova. Sve to dakako ponovno ide na korist zapadnim zemljama jer im stvara ogromno tr\u017ei\u0161te za plasiranje vlastitih tehnolo\u0161kih proizvoda.<\/p>\n\n\n\n

Europska unija do sada jo\u0161 nije politi\u010dki priznala ovaj problem, on je realan. U razumijevanju ovog problema ne poma\u017eu ni doma\u0107i mediji, koji \u0107e u kopi pejstanju “rojtersovih” izvje\u0161taja preuzeti i ideolo\u0161ku paradigmu, koje tobo\u017ee nema, nego se radi o objektivnim kategorijama.<\/p>\n\n\n\n

No, na potencijalne probleme upozorava se i u samoj zapadnoj Europi, gdje se pojedini analiti\u010dari boje “zelenog mjehura” nakon dono\u0161enja Taksonomije po\u017eeljnih zelenih investicija. Tako da zapravo nije bilo zemlje koja nije imala prigovore na Taksonomiju. U Njema\u010dkoj su proizveli studiju koja je zaklju\u010dila da bi od firmi koje kotiraju na frankfurtskoj burzi tek jedan posto smatrao odr\u017eivima. Kako navodi Euractiv \u201ebez dodatnih nijansi u klasifikaciji tvrtki, taksonomija je riskirala stvaranje “zelenog mjehura” koji \u0107e vidjeti ulaga\u010de koji \u017eure kupiti dionice nekolicine tvrtki koje se prema pravilima EU smatraju doista “odr\u017eivima” te dodaje informaciju kako su “njema\u010dki diplomati u Bruxellesu inzistirali na tome da studija nije slu\u017ebeno stajali\u0161te vlade”. Ulaganja u taj mali postotak firmi stvorio bi mjehur, i istovremeno ugu\u0161io brojne druge dru\u0161tvu nu\u017ene gospodarske aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Dok se bori s vlastitom potrebom da se uvijek pozicionira kao “prva na svijetu” u bilo \u010demu, EU, se nalazi u unutarnjem rastrojstvu: njezina potreba da izgradi svoj zeleni imid\u017e nije popra\u0107ena u\u010dinkovitim politikama koje trebaju osigurati bilo kakvu zelenu tranziciju, a kamoli neku koja bi bila socijalno i ekonomski pravedna prema svim njezinim stanovnicima. Objavljivanje prera\u0111enog prijedloga taksonomije o\u010dekuje se 26. januara kada \u0107emo saznati koliko je ozbiljno Komisija primila prigovore svojih \u010dlanova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na tisu\u0107e (46.591) komentara i primjedbi pristiglo je u javnoj raspravi na dokument Europske komisije o odr\u017eivoj financijskoj taksonomiji EU-a, radi \u010dega je ovo tijelo izvr\u0161ne vlasti bilo primorano odgoditi objavljivanje detaljnih provedbenih pravila. Indikativno je da su komentari mahom pristizali od isto\u010dnih i ju\u017enih zemalja \u010dlanica EU: Bugarske, Hrvatske, Cipra, \u010ce\u0161ke, Gr\u010dke, Ma\u0111arske, Malte, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35975,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,213,371,727,357,711,1204,819],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35969","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-financije","tag-klima","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","tag-klimatski-plan","tag-taksonomija","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35969","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35969"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35969\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35976,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35969\/revisions\/35976"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35975"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35969"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35969"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35969"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35969"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35969"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35969"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35969"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}