Kultni ljubljanski Radio \u0160tudent predstavlja relevantnu dru\u0161tvenu i kulturnu \u010dinjenicu i van Slovenije. Trenutno se odvija bitka za njegov opstanak u koju se peticijom i podr\u0161kom uklju\u010dila i \u0161ira javnost. Donosimo pregled trenutne situacije, pretpovijest sukoba te mogu\u0107e epiloge.<\/p>\n\n\n\n
Ili se privatizirajte sami ili \u0107emo vas mi! Tako se je glasila poruka predstavnika Studentske organizacije Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani (\u0160OU LJ) predstavnicima Radija \u0160tudent (R\u0160) na sastanku 5. sije\u010dnja 2021. R\u0160 je dobio ultimatum od tri dana da prona\u0111e odgovor na zahtjev, a na\u0161ao ga je u nevi\u0111enoj javnoj potpori za ovu legendarnu radijsku stanicu. Preko 13 tisu\u0107a ljudi i 500 organizacija u samo nekoliko dana potpisalo je peticiju za o\u010duvanje Radija \u0160tudent. Medijska kampanja i pritisak javnosti postigli su \u017eeljeni u\u010dinak – bud\u017eet \u0160OU LJ koji bi u cjelini izbrisao sufinanciranje studentskog radija te ga prisilio na privatizaciju pao je na drugom \u010ditanju sjednice studentskog zbora. Za R\u0160 to zna\u010di dobivenu bitku, ali ne i rat.<\/p>\n\n\n\n
Radio \u0160tudent, jedinstven radio na podru\u010dju dr\u017eava biv\u0161e Jugoslavije, ali i \u0161ire, nastao je kao rezultat studentskih pokreta krajem 60-ih. Kao nezavisni prostor slobode medija uspostavio se – kako ka\u017ee onaj poznati \u0111ingl – u liberalnim 70-ima, ostao glasan u stabilizacijskim 80-ima, igrao klju\u010dnu dru\u0161tvenu ulogu tijekom procesa osamostaljenja Slovenije te pre\u017eivio tranziciju sve do dana\u0161njeg zbunjenog trenutka. Prvo emitiranje najstarijeg nezavisnog studentskog radija u Europi krenulo je 9. svibnja iz podruma Bloka VIII u najve\u0107em studentskom naselju Ro\u017ena dolina, a od 90-ih nadalje stanica se nalazi na 6. i 7. katu bloka XIV. <\/p>\n\n\n\n
S preko 200 aktivnih suradnika i suradnica te stalnim priljevom novih novinara, tehni\u010dara, spikera i video snimatelja putem godi\u0161njih audicija, R\u0160 ima bitno mjesto u civilnom dru\u0161tvu Ljubljane, Slovenije pa i \u0161ire. Samo ove godine na audicije se prijavilo 240 studenata, od kojih \u0107e ih preko 50 biti primljeno u R\u0160 obitelj. Osim funkcije besplatnog novinarskog obrazovanja studenata, a i slu\u0161ateljstva, Radio \u0160tudent slu\u017ei kao prostor za daljnji razvoj naprednih i lijevih ideja, a njegova je uloga vjerojatno najprimjetnija u kulturi i glazbi. Posebno na muzi\u010dkoj sceni R\u0160 daje platformu i odsko\u010dnu dasku znatnom broju doma\u0107ih glazbenika koji bi ina\u010de ostali pre\u0161u\u0107eni. Nadalje, jedino na frekvencijama Radija \u0160tudent mogu se \u010duti ju\u017enoslavenski jezici, a svoje emisije imaju i podzastupljene te ranjive skupine poput izbjeglica te besku\u0107nika. No usprkos svemu tome, \u010delni ljudi studentske organizacije ne znaju ili ne \u017eele razumjeti bitnu ulogu R\u0160-a.<\/p>\n\n\n\n
Povijest odnosa izme\u0111u R\u0160 i njegovog formalnog osniva\u010da \u0160OU duga\u010dka je i turbulentna, a ova trenutna “sezona” te radijske serije zapo\u010dela je 2013. godine dolaskom Andreja Klasinca na mjesto direktora \u0160OU. Season finale<\/em> desetlje\u0107a jo\u0161 se \u010deka, a zadnja epizoda ostavila nas je na cliffhangeru<\/em> propalog bud\u017eeta nakon sjednice studentskog zbora koja je trajala preko pet sati. Od te 2013. udio \u0160OU sredstava u bud\u017eetu R\u0160 gotovo stalno pada pa je s pribli\u017eno 50% sveden sve na trenuta\u010dnih 20%. Iako je to\u010dna informacija da je \u0160OU suo\u010den s drasti\u010dnim padom prihoda, to ni kojem slu\u010daju nije opravdanje za mijenjanje pravilnika i spu\u0161tanje sufinanciranja sve do 0%. Usprkos pandemijski izazvanom kolapsu studentskog rada od kojeg je indirektno financirano studentsko organiziranje u Sloveniji, \u0160OU Ljubljana – kao najve\u0107i dio studentske obitelji – jo\u0161 uvijek raspola\u017ee s bud\u017eetom od tri milijuna eura za 2021. godinu. Kao i u proteklim godinama najve\u0107i dio kola\u010da ide tzv. Kampusu, iako taj prostor u trenutku kad nastaje ovaj tekst ostaje zaklju\u010dan, ba\u0161 kao \u0161to je bio i veliki dio pro\u0161le godine. <\/p>\n\n\n\n Kampus predstavlja bijelog slona za ljubljanske studente, ali istovremeno i zlatno prase za \u010delnike studentske organizacije. Radi se o prostoru nedaleko od centra grada koji se sastoji od vi\u0161e objekata te srednjeg prostora koji je namijenjen uglavnom doga\u0111ajima komercijalnog sadr\u017eaja. Projekt je od samog po\u010detka obilje\u017een sumnjom na korupciju na \u0161to ukazuje 1,2 milijuna vrijedan ugovor nabave parcele – iste parcele za koju je jedan od nekada\u0161njih funkcionera \u0160OU davao samo tre\u0107inu tog iznosa tek nekoliko mjeseci prije. Od tada Kampus poku\u0161ava popraviti svoj javni imid\u017e marketingom i raznim doga\u0111ajima dok sve to vrijeme slu\u017ei kao rupa koja guta javni studentski novac. S druge strane stoji R\u0160, radio koji u\u017eiva dr\u017eavno formalno priznati status medija posebnog zna\u010daja i s 52-godi\u0161njom tradicijom polazne medijske i dru\u0161tvene to\u010dke za brojne generacije studenata, a sve to za samo \u010detvrtinu tro\u0161kova Kampusa i vi\u0161e od pola manje od pla\u0107a sedmorice zaposlenih \u0160OU-ovca. Samo direktor Klasinc za svoje menad\u017eerske usluge \u0160OU ko\u0161ta preko pet tisu\u0107a eura mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Studentska politika u Sloveniji zarobljena je interesnim utjecajima, pa je tako i ve\u0107i dio unutarnjih demokratskih procesa samo privid. Premda ritam diktiraju politi\u010dke grupacije zasnovane na sivim eminencijama i “kumovima” u pozadini, kona\u010dna snaga pravnoformalno jo\u0161 uvijek je u rukama \u010dlanova studentskog zbora koji \u010dine izabrani predstavnici ljubljanskih fakulteta na direktnim izborima. Njihova legalnost nije sporna, no isto ne mo\u017eemo tvrditi i za legitimnost ve\u0107eg dijela njih po\u0161to je izlaznost na tim izborima obi\u010dno izra\u017eena u jednoznamenkastim brojkama, a u vi\u0161e slu\u010daja nema ni protukandidata. U slu\u010daju prvog \u010ditanja predlo\u017eenog bud\u017eeta, predstavnici su bili zami\u0161ljeni u funkciji pe\u010datiranja otprije postignutog dogovora. Rasprava o bud\u017eetu nije se ni odvijala, naprotiv, predstavnicima je bilo re\u010deno da su R\u0160 i \u0160OLT, zavod \u0160OU koji nudi neformalna i financijski dostupna obrazovanja i koji je tako\u0111er bio odrezan od bud\u017eeta, dobro obavije\u0161teni te se sla\u017eu s predlo\u017eenim dokumentom.<\/p>\n\n\n\n Sjednica i drugo \u010ditanje bud\u017eeta za ve\u0107inu predstavnika tako su zna\u010dili i prvo su\u010deljavanje s pritiskom javnosti pa mo\u017eemo re\u0107i i demokracijom. Kako je Radio \u0160tudent bio isklju\u010den iz bilo kakvih pregovora prije prvog \u010ditanja bud\u017eeta – a o brisanju njihovog udjela upoznati su tek nakon \u010ditanja – R\u0160 dobio je mjesto na sjednici zbora gdje je uspio prenijeti poruku i sru\u0161iti \u0161tetni prijedlog. Sve to uz pomo\u0107 rekordnih 1.500 ljudi koji su preko streama pratili duga\u010dku sjednicu.<\/p>\n\n\n\n Radio \u0160tudent od svojeg osniva\u010da tra\u017ei 120 tisu\u0107a eura za 2021. s kojim bi osigurao svoje budu\u0107e djelovanje. Tih 20% cjelokupnog bud\u017eeta predstavlja osnovna sredstva koja su R\u0160-u potrebna za mogu\u0107nost prijave za preostalih 80% sredstava koje redovito i uspje\u0161no dobiva iz EU, dr\u017eavnih ili op\u0107inskih projekata te vlastitog marketinga. Pri svemu tome je va\u017eno napomenuti da Radio \u0160tudent za razliku od ostalih djelatnosti \u0160OU, nije prekinuo svoj rad zbog pandemije. \u0160tovi\u0161e, njegov rad za vrijeme pandemije bio je prepoznat od Dru\u0161tva novinara Slovenije koje je urednici znanstvene redakcije Zarji Mur\u0161i\u010d dodijelilo posebno priznanje za pokrivanje tema vezanih za koronavirus. Znanstvena redakcija je ina\u010de nedavna prinova radijske stanice koja dijeli svoje zaposlene na spikere, tehni\u010dare, snimatelje i novinare koji rade unutar pet redakcija (politika, glazba, sveu\u010dili\u0161te, kultura, znanost). Svaki aktivni suradnik Radija \u0160tudent ima pravo glasa pri izboru podru\u010dnih urednika, kao i odgovornog urednika, koji se odr\u017eavaju svake dvije godine.<\/p>\n\n\n\n \u0160OU s druge strane djeluje kao klijentelisti\u010dka organizacija, a spomenuta sjednica 14. sije\u010dnja poslu\u017eila je kao uvid u mindset<\/em> vode\u0107ih ljudi unutar studentske organizacije koji sebe ne vide kao javne slu\u017ebenike s mandatom studenata, ve\u0107 kao menad\u017eere privatne profitabilne organizacije. U takvom mindsetu<\/em> Radio \u0160tudent se mo\u017ee razumjeti samo kao parazit. Predstavnici Povezanih, najve\u0107e studentske liste – i najglasniji zagovornici privatizacije R\u0160 – jednoglasni su u tome da se ne radi o politi\u010dkom, ve\u0107 o sasvim ekonomskom pitanju. Me\u0111utim, njihovi javni nastupi jasno ukazuju na njihovo nezadovoljstvo radom stanice pa su tako i na spomenutoj sjednici prozvali Radio \u0160tudent zbog kriti\u010dkih novinarskih priloga o brojnim nepravilnostima unutar organizacije. Nadalje ih smeta R\u0160-ova ignorancija brojnih doga\u0111aja – od stand-upa preko sportskih takmi\u010denja do koncerata – u organizaciji studentske organizacije. \u0160to je smisao studentskog medija ako ne slu\u017ei interesima studentske organizacije?<\/p>\n\n\n\n \u0160OU svojim pona\u0161anjem stavlja studentsko organiziranje u Sloveniji pod ozbiljan upitnik. Studentska organizacija Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani naime u ni\u010demu nije posebna, sli\u010dan modus operandi primjetan je i u \u0160OU Maribor i \u0160OU Primorske. Dok \u0160OU ne u\u017eiva pretjerano dobru reputaciju u \u0161iroj javnosti kao Radio \u0160tudent, zajedno sa spomenutim \u0160OLT-om, nudi dobar alibi za postojanje organizacije u ovakvom obliku. Kratkoro\u010dni poslovni interesi lobija unutar \u0160OU o\u010dito su spremni na medijski rat, no \u010dini se da \u0107e i oni morati kad tad snositi politi\u010dke posljedice. Sa sve manje saveznika me\u0111u obi\u010dnim studentima nemaju nikakve garancije da \u0107e studentsko organiziranje u ovakvom obliku u\u017eivati potporu dr\u017eave i parlamentarnih stranaka.<\/p>\n\n\n\n Stalna borba sa \u0160OU-om poti\u010de razmi\u0161ljanja me\u0111u aktivnim i brojnim nekada\u0161njim “R\u0160-evcima” koji se pitaju ne bi li raskid veze sa \u0160OU-om bio zapravo najbolje rje\u0161enje za obje strane. Presedani za takvo ne\u0161to ve\u0107 postoje u vi\u0161e europskih zemalja, no vjerojatno bi jo\u0161 uvijek najbolje rje\u0161enje bilo da Sveu\u010dili\u0161te u Ljubljani samo preuzme osniva\u010dka prava od \u0160OU-a, iako zakonski okviri za ne\u0161to takvo ostaju nejasni. R\u0160 kao neprofitni medij unikatan je produkt na tr\u017ei\u0161tu radijskih medija koje postaje sve koncentriranije u rukama nekolicine vlasnika. Ministarstvo za kulturu koje je odgovorno za medije ve\u0107 godinama daje zeleno svjetlo tom procesu dok istovremeno ignorira tzv. tre\u0107i medijski sektor radija u zajednici (community radio<\/em>). Sporovo koji se svake godine odvijaju oko budu\u0107eg financiranja R\u0160-a \u0161tetno utje\u010du na njegovu osnovnu funkciju, a to je djelovanje u javnom interesu. Na politi\u010darima – \u0161to na nivou dr\u017eave, a \u0161to na nivou studentskih organizacija – je da odrade svoj posao kako bi Radio \u0160tudent mogao da radi svoj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kultni ljubljanski Radio \u0160tudent predstavlja relevantnu dru\u0161tvenu i kulturnu \u010dinjenicu i van Slovenije. Trenutno se odvija bitka za njegov opstanak u koju se peticijom i podr\u0161kom uklju\u010dila i \u0161ira javnost. Donosimo pregled trenutne situacije, pretpovijest sukoba te mogu\u0107e epiloge. Ili se privatizirajte sami ili \u0107emo vas mi! Tako se je glasila poruka predstavnika Studentske organizacije […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":35960,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[74,591],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[1203],"class_list":["post-35954","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kultura","tag-slovenija","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35954"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35954\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35964,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35954\/revisions\/35964"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35960"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35954"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35954"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35954"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35954"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Tko zastupa interese studenata?<\/h2>\n\n\n\n
Studentsko organiziranje pod upitnikom<\/h2>\n\n\n\n