{"id":35937,"date":"2021-01-21T12:55:55","date_gmt":"2021-01-21T11:55:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35937"},"modified":"2021-01-21T12:59:31","modified_gmt":"2021-01-21T11:59:31","slug":"frizirano-klimatsko-financiranje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35937","title":{"rendered":"Frizirano klimatsko financiranje"},"content":{"rendered":"\n

Zemlje ekonomske jezgre la\u017eno prikazuju svoja izdavanja za financiranje klimatskih prilagodbi u zemljama periferije prikazav\u0161i ulaganja te\u0161ka 20 milijardi dolara kao dio sanacije, iako se u tim subvencijama nalaze i projekti koji nemaju veze sa klimom. Najve\u0107i prekr\u0161itelji su Japan koji je u projekte prilagodbe uvrstio 1.3 milijarde ameri\u010dkih dolara ulo\u017eenih u izgradnju mostova i cesta (i kasnije elektrane u Vijetnamu) zatim Svjetska banka koja je pod ta sredstva uvrstila 832 milijuna dolara od kojih je \u010dak 86 posto utro\u0161eno je na projekt sanacija od potresa u Nepalu, premda se potres smatra geohazardom koji nije uzrokovan klimatskim promjenama. Tu je i Francuska koja je neto\u010dno prijavila 104 milijuna dolara. \u010cak 93 milijuna dolara oti\u0161lo je navodno na prilagodbu klimi u sklopu programa ja\u010danja lokalne uprave na Filipinima. Dubinska analiza pokazala je da je samo 5 posto prora\u010duna predvi\u0111eno za prilagodbu, napominje se u izvje\u0161\u0107u CARE Internationala.<\/p>\n\n\n\n

Posljedice neistinitih prikazivanja financija zna\u010di da najranjivije zemlje svijeta, ujedno i najmanje odgovorne za klimatske promjene, primaju tek djeli\u0107 potpore koja im je obe\u0107ana, pokazuje istra\u017eivanje humanitarne organizacije Care International<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Pari\u0161ki sporazum zahtijeva od zemalja jezgre da osiguraju pove\u0107ana financijska sredstva, ravnomjerno uravnote\u017eena izme\u0111u ubla\u017eavanja i prilagodbe na klimatske promjene. One su se obvezale na mobilizaciju 50 milijardi dolara godi\u0161nje do 2020. Kako stoji u izvje\u0161\u0107u, slu\u017ebene brojke OECD-a pokazuju da su donatori u 2018. godini dodijelili samo 16,8 milijardi dolara. Na temelju dosad najopse\u017enije procjene, CARE je izra\u010dunao da je ta brojka u stvari nevjerojatno ni\u017ea i iznosi 9,7 milijardi dolara.<\/p>\n\n\n\n

Dio odgovora na to kako je to mogu\u0107e le\u017ei u samom Pari\u0161kom sporazumu. Upozorenja i nezadovoljstvo ekolo\u0161kih aktivista iz 2015. godine, sada se pokazuju potpuno opravdanima. Fokus pregovora u Parizu svodio se na napore lobista da Sporazum bude “pozitivno frejman” i da se ne ide na sankcije i penale, \u0161to je zemljama omogu\u0107ilo da opu\u0161teno primjenjuju njegove odredbe, bez straha od posljedica kr\u0161enja Sporazuma.
CARE je u suradnji s organizacijama civilnog dru\u0161tva u Gani, Ugandi, Etiopiji, Nepalu, Vijetnamu i Filipinima, proveo reviziju 112 projekata koji predstavljaju 13% ukupnih financijskih sredstava za prilagodbu u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Istra\u017eivanje je utvrdilo da je financiranje prilagodbe na klimu frizirano za \u010dak 42 posto. Na\u010din na koji se financije neto\u010dno prikazuju svodi se na to, navode u Care Internationalu da brojne institucije rutinski prekomjerno prijavljuju financijska sredstva za sanaciju klime u zemljama periferije, \u0161to klimatske bud\u017eete ostavlja “kratkima” za spomenutih 20 milijardi dolara.<\/p>\n\n\n\n

Zajmovi nisu rje\u0161enje<\/h2>\n\n\n\n

Studija Care Internationala stoga nagla\u0161ava “hitnu potrebu za pobolj\u0161anjem to\u010dnosti i transparentnosti me\u0111unarodnih izvje\u0161taja o prilagodbi na klimu kako bi se ispunili ciljevi financiranja klimatskih promjena iz Pari\u0161kog sporazuma”. Jednako opu\u0161teno se odnosi prema ispravljanju nejednakosti s obzirom na spol i siroma\u0161tvo, te studija pokazuje da su ove mjere u pravilu ostale na simboli\u010dkoj ravni, bez zna\u010dajnih pobolj\u0161anja na terenu. \u0160to se ti\u010de toga, 47 posto projekata prilagodbe u svih \u0161est zemalja ne uklju\u010duje ravnopravnost spolova. Pari\u0161ki sporazum zahtijeva da akcija prilagodbe “treba slijediti dr\u017eavu, rodno osjetljiv, participativan i potpuno transparentan pristup, uzimaju\u0107i u obzir ranjive skupine, zajednice i ekosustave”.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje pokazuje da institucije pod obveze sanacije klime prijavljuju projekte koji nemaju nikakve veze s prilagodbom i da donatori pretjeruju u komponenti prilagodbe precjenjuju iznose koje tro\u0161e na prilagodbu klimi.
Zabrinjava i \u010dinjenica “da najve\u0107e financijske odredbe \u010desto ne uspijevaju na adekvatan na\u010din uzeti u obzir najsiroma\u0161nije u dru\u0161tvu. To se posebno odnosi na infrastrukturu i tr\u017ei\u0161ne projekte koji se \u010desto financiraju u obliku zajmova. Za projekte koji su procijenjeni u Gani i Etiopiji – oba s visokim rizikom od du\u017eni\u010dke nevolje – 28 posto odnosno 50 posto ukupnih financijskih doprinosa osigurano je kao zajmovi” stoji u istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161\u0107e poziva donatore da zaustave prekomjerno izvje\u0161tavanje o prilagodbenim financijama, da osiguraju da zajmovi za prilagodbu ne pogor\u0161avaju dugove i pove\u0107aju transparentnost izvje\u0161tavanja o prilagodbenim financijama, s ravnopravno\u0161\u0107u spolova i smanjenjem siroma\u0161tva integriranim u aktivnosti prilagodbe.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetimo, prema UN-ovom klimatskom procesu, zemlje jezgre obe\u0107ale su mobilizirati 100 milijardi ameri\u010dkih dolara financiranja klime godi\u0161nje do 2020. godine, uz obavezu da se pritom vodi ra\u010duna o ravnote\u017ei izme\u0111u projekata ubla\u017eavanja (smanjenja stakleni\u010dkih plinova) i prilagodbe (na poplave, su\u0161e i dr.).<\/p>\n\n\n\n

Kako navodi Climate Change News<\/a> pro\u0161log mjeseca najsiroma\u0161nije zemlje svijeta pozvale su bogate dr\u017eave da osiguraju vi\u0161e sredstava koja \u0107e im pomo\u0107i da se prilagode klimatskim promjenama. \u0160ef UN-a Antonio Guterres pozvao je vlade donatora i razvojne banke da se obve\u017eu usmjeravati najmanje 50% svog klimatskog financiranja na prilagodbu i otpornost prije Cop26 sljede\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n

Do sada ulo\u017eena sredstva iznose tek 20 posto financija potrebnih za sanaciju i prilagodbe klimatskim promjenama. Pritom je UN nedavno upozorio da \u0107e se godi\u0161nji tro\u0161kovi prilagodbe u zemljama periferije do 2030. godine popeti na 300 milijardi dolara. Izvje\u0161\u0107e organizacije CARE objavljeno je uo\u010di UN-ovog summita o prilagodbi na klimu 25. i 26. sije\u010dnja, na kojem \u0107e svjetski \u010delnici razgovarati o ja\u010danju financiranja prilagodbe prije COP26 u studenom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zemlje ekonomske jezgre la\u017eno prikazuju svoja izdavanja za financiranje klimatskih prilagodbi u zemljama periferije prikazav\u0161i ulaganja te\u0161ka 20 milijardi dolara kao dio sanacije, iako se u tim subvencijama nalaze i projekti koji nemaju veze sa klimom. Najve\u0107i prekr\u0161itelji su Japan koji je u projekte prilagodbe uvrstio 1.3 milijarde ameri\u010dkih dolara ulo\u017eenih u izgradnju mostova i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35939,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1201,228,213,739,1197,357,1198,663,1196,1199,1200],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35937","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-care-international","tag-ekonomija","tag-financije","tag-francuska","tag-japan","tag-klimatske-promjene","tag-nepal","tag-pariski-sporazum","tag-svjetska-banka","tag-uganda","tag-vijetnam","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35937"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35937\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35942,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35937\/revisions\/35942"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35939"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35937"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35937"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35937"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35937"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}