\u0160panjolska, Italija i Belgija u posljednjih su mjesec dana donijele sudske presude u korist prava platformskih radnika-dostavlja\u010da. Sud u Barceloni utvrdio je da je 748 radnika Deliverooa la\u017eno samozaposleno i odredio kaznu od 1.3 milijuna eura koje platforma mora uplatiti kao socijalne doprinose. Sud u Bologni je utvrdio da je Frank, algoritam Deliverooa, diskriminirao voza\u010de koji su izostajali s posla zbog bolovanja, brige o \u010dlanovima obitelji ili sudjelovanja u \u0161trajku, na na\u010din da im je ograni\u010dio pristup radnim smjenama nakon odsustva. Belgijski Odbor za radne odnose utvrdio je da su radni uvjeti zaposlenika Ubera nekompatibilni sa statusom samozaposlenosti i pozvao platforme da svojim radnicima dodijele status koji odra\u017eava njihove stvarne radne uvjete.<\/p>\n\n\n\n
Platforme kao \u0161to su Uber, Deliveroo, Bolt, Glovo i druge tijekom pandemije dokazano<\/a> su nepravedno postupale prema svojim radnicima tako \u0161to im nisu nikako nadoknadile izgubljene prihode, a u mnogima nisu uvedena ni pla\u0107ena bolovanja. To je zaklju\u010dak istra\u017eivanja<\/a> koji je proveo Fairwork program Oxford Internet Instituta na podacima o 191 platformi u 43 dr\u017eave. Iako su brojne platforme ogla\u0161avale da uvode kompenzacijske sheme za svoje radnike, istra\u017eivanje je pokazalo da su one u praksi bile dostupne vrlo malom dijelu platformskih radnika. Studija je prona\u0161la vrlo malo primjera platformi koje radnicima nadokna\u0111uju gubitak dohotka povezan s pandemijom \u2013 ve\u0107inu tih shema uvele su velike multinacionalne tvrtke, poput Ubera, Amazona i Glova, a i tamo su one bile dostupne samo manjini radnika. Tako\u0111er, manje od 1 posto platformi pove\u0107alo je pla\u0107e radnika tijekom pandemije. \u0160tovi\u0161e, zbog pove\u0107anja konkurencije, ve\u0107ina radnika tijekom pandemije do\u017eivjela je porast satnice za istu razinu prihoda.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje je otkrilo da unato\u010d promjenama u odnosu izme\u0111u platformi i radnika koje je potakla pandemija \u2013 poput uvo\u0111enja pla\u0107enih bolovanja \u2013 platforme i dalje odbijaju mijenjati status svojih radnika niti sura\u0111ivati sa sindikatima. Premda trenutno vi\u0161e od polovice platformi pru\u017ea neki oblik bolovanja, te se naknade \u010desto svode na iznose koji su daleko ni\u017ei od minimalne pla\u0107e i u mnogim se slu\u010dajevima pokazuju te\u0161ko dostupnima za radnike. Na primjer, shema Uber Eats-a u Velikoj Britaniji davala je kuririma 30 funti dnevno plus dodatnu uplatu do 100 funti tjedno tijekom 15 dana. Istra\u017eiva\u010di su izra\u010dunali da je to u najboljem slu\u010daju dvije tre\u0107ine onoga \u0161to bi radnik zaradio u tom periodu. Boltova sli\u010dna naknada iznosila je manje od jedne tre\u0107ine nacionalne minimalne pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n