{"id":3589,"date":"2014-12-01T08:00:47","date_gmt":"2014-12-01T07:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3589"},"modified":"2021-02-25T11:05:50","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:50","slug":"studentske-okupacije-u-bugarskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3589","title":{"rendered":"Bugarska omladina u vrtlogu politi\u010dkih borbi"},"content":{"rendered":"

Politi\u010dka aktivnost mladih u Bugarskoj dominantno se u tranzicijskom periodu razumijevala kroz dihotomije staro vs. novo, mladi nasuprot starih, budu\u0107nost naspram pro\u0161losti. Sama biolo\u0161ka \u010dinjenica mladosti slu\u017eila je kao instrument antikomunisti\u010dke ideolo\u0161ke ofenzive. Studentska okupacija fakulteta s kraja 2013. dovela je u pitanje te dihotomije, no one nisu naru\u0161ene. Monopol desnice je donekle ugro\u017een, ali novi odgovori jo\u0161 nisu definirani.<\/strong><\/p>\n

Neoliberalna hegemonija koja dominira studentskom politikom u Bugarskoj nije bila propitivana sve do pro\u0161logodi\u0161nje okupacije sveu\u010dili\u0161ta. Cezura o kojoj govorimo nije sasvim jasno vidljiva, a stvar se dodatno komplicira sa \u017eustrim raspravama o zna\u010denju okupacije. Ulozi su krajnje veliki: desnici treba monopol nad “mladima” kako bi osudila lijeve alternative kao nazadne i optu\u017eila ih za nostalgi\u010dnost prema socijalisti\u010dkoj pro\u0161losti.<\/p>\n

Antikomunisti su 1990-ih definirali svoju politiku generacijskim terminima: mladi nasuprot starih, a iz toga slijedom i budu\u0107nost nasuprot pro\u0161losti. I zaista je jedan broj aktivista, pogotovo me\u0111u studentima sveu\u010dili\u0161ta u Sofiji, postao dio antikomunisti\u010dkog pokreta. \u010cak i kad su se nakon 1997. heterogene antikomunisti\u010dke skupine konsolidirale oko jasno desnog politi\u010dkog projekta, slika (neo)liberalne, prozapadne omladine, politi\u010dki suprotstavljene nostalgi\u010dnoj starijoj generaciji, reproducirala je samu sebe.<\/p>\n

Poveznica izme\u0111u mladih, antikomunizma i neoliberalizma nije dovo\u0111ena u pitanje jer prakti\u010dki nije bilo alternativnih politi\u010dkih mobilizacija koje bi se zasnivale na mladima kao politi\u010dkom subjektu. Tokom 1990-ih do\u0161lo je do nekolicine antikomunisti\u010dkih studentskih prosvjeda, a metode prosvjedovanja uklju\u010divale su i okupacije fakulteta. Liberalna desnica dobila je \u00a0u tom procesu priliku uspostaviti kulturnu hegemoniju u akademskom prostoru, posebno u humanisti\u010dkim znanostimam kao i u umjetni\u010dkim krugovima Sofije. Alternativne progresivne inicijative nikad nisu uspjele zaprijetiti tada ustanovljenim politi\u010dkim odnosima. Nadalje, alternativne politike mladih izrazito su te\u0161ko dobivale ve\u0107u medijsku pozornost i tim su se sve vi\u0161e marginalizirale.<\/p>\n

Polupani ideolo\u0161ki lon\u010di\u0107i<\/strong><\/strong><\/p>\n

Tako je uglavnom bilo do prije nekoliko godina. Prvi se pomak desio s razvojem ekolo\u0161kog pokreta nakon 2007., kad je sve vi\u0161e mladih aktivista po\u010delo propitivati razli\u010dite aspekte neoliberalne akumulacije izvla\u0161tenjem, najizra\u017eenije na primjeru privatizacije parkova prirode. Istodobno, pojavile su se razli\u010dite manje grupe<\/a>, mladi anarhisti, post-ljevica, nova ljevica i\/ili grupe nadahnute alterglobalizacijskim pokretom, koje su dobile zamah sa svjetskom prosvjednom godinom 2011. Nakon 2007. bilo je ne\u0161to lijevih studentskih aktivista koji su poku\u0161ali mobilizirati studente protiv \u0161kolarina, ponekad i s ograni\u010denim uspjehom, me\u0111utim, iz toga se nije izrodilo ni\u0161ta zna\u010dajnije. Studentski aktivizam ostao je povezan s neoliberalnim okvirom kriterija funkcioniranja: u\u010dinkovitost, pragmati\u010dnost i uspostava sistema visokog obrazovanja prema zahtjevima tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

Me\u0111utim, pro\u0161le godine su neki desni intelektualci osjetili da je njihova hegemonija nad “mladima” ugro\u017eena studentskom okupacijom. Krajem 2013. studenti su tijekom 23 dana okupirali glavnu zgradu Sveu\u010dili\u0161ta u Sofiji. U po\u010detku se to smatralo izravnim nastavkom liberalnih prosvjeda #DANSwithme iz ljeta 2013., koji su poku\u0161ali o\u017eivjeti antikomunisti\u010dko raspolo\u017eenje devedesetih godina. Okupacija se, naime, dogodila u trenutku kad su prosvjedi gubili snagu i tretirana je kao podstrek ne samo prosvjedima, ve\u0107 i reproduciranju uvrije\u017eene slike politi\u010dkog pozicioniranja liberalne proeuropske omladine nasuprot starih i konzervativnih (biv\u0161ih) komunista. Naravno, u okupaciji je bilo i studenata koji su odgovarali tom opisu.<\/p>\n

Antikomunisti\u010dki imid\u017e okupacije poja\u010dali su i neki ljevi\u010darski studenti, koji su joj se radikalno suprotstavljali, \u010dak ju, zajedno sa zastupnikom Bugarske socijalisti\u010dke stranke (BSP) i fizi\u010dki ugro\u017eavali. Ovdje je klju\u010dno shvatiti da je BSP, koji je tada predvodio vladaju\u0107u koaliciju, u potpunosti podlegao neoliberalnoj tehnokraciji. Ljevi\u010darima obrana BSP-a nije predstavljala neki problem, usredoto\u010deni su bili na sagledavanje okupacije kao jo\u0161 jedne instance neoliberalne hegemonije nad studentskom politikom koja okupacijom i dalje zapravo tra\u017ei samo kontinuitet dosada\u0161njih politika. \u0160irili su \u010dak i teorije zavjere, tvrde\u0107i da ambasada SAD-a nekako vu\u010de konce u okupaciji.<\/p>\n

Inspirirani hrvatskim studentima<\/strong><\/p>\n

Ovaj je pomak povezan sa \u0161irim osje\u0107ajem nemo\u0107i me\u0111u ljevicom, zbog kojega neki pristaju na naivnu realpolitiku i podr\u017eavaju bilo kakvu akciju kojoj bi se donekle mogla pri\u0161iti “antizapadna” etiketa, suprotstavljaju\u0107i se na koncu masovnoj politici kao takvoj. Status okupacije kao metode podr\u0161ke liberalnoj desnici i #DANSwithme prosvjedima o\u010dvrsnuli su i medijski prikazi. To ne treba nu\u017eno smatrati namjernom manipulacijom, jer se, kao \u0161to sam objasnio, u razmi\u0161ljanju o omladinskoj politici u ve\u0107ini slu\u010dajeva pribjegava ideji borbe izme\u0111u liberalne proeuropske omladine i starije generacije, nostalgi\u010dne za socijalizmom.<\/p>\n

Sve ovo ipak proma\u0161uje neke klju\u010dne momente razvoja. Studenti koji su pokrenuli okupaciju bili su nadahnuti hrvatskim studentima, ponajprije dokumentarnim filmom Blokada<\/a>. Glavna deklaracija okupacije tra\u017eila je novi politi\u010dki poredak “u interesu naroda”, a protiv “autoreferencijalne elite”. Studenti su odbacili sve politi\u010dke stranke i ponosili se svojom direktno demokratskom i horizontalisti\u010dkom organizacijom. Formulirali su zahtjeve za reformom visokog \u0161kolstva, nasuprot trenutnoj pragmatizaciji i redukciji javnih sveu\u010dili\u0161ta u trening centre za biznis, financirane javnim novcem.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, Ivajlo Dinev, karizmati\u010dni vo\u0111a okupacije \u2013 inspiriran lijevim misliocima poput Yasua Kobayashija<\/a>, koji je u to doba bio u Sofiji i sastao se sa studentima (na poziv bugarskog radikalnog filozofa Bojana Man\u010deva) \u2013 upravo je objavio knjigu<\/a> nazvanu “Na nama je red!”, u kojoj je okupaciju nazvao “studentskom republikom”. Opisao ju je kao “Doga\u0111aj” (pojam preuzet iz filozofije Alaina Badioua), usmjeren protiv “korumpirane elite”, od koje tra\u017ei da “povu\u010de svoju tranziciju”, a koji odbacuje partije, politi\u010dko predstavni\u0161tvo i tako dalje. Dinev je izjavio da se “okupaciju mo\u017ee usporediti samo s nedavnim svjetskim prosvjedima protiv elita koji se bore za direktnu demokraciju”. Na okupaciji su bili prisutni i lijevi studenati, aktivisti i intelektualci koji su je podr\u017eavali i odigrali formativne uloge u internim debatama.<\/p>\n

Hegemonija dovedena u pitanje, ali…<\/strong><\/p>\n

Na dan 24. obljetnice pada socijalizma u Bugarskoj, 10. studenog 2013., studenti su organizirali velike demonstracije. Nazvali su ih “Mar\u0161em pravde” i nisu se slu\u017eili antikomunisti\u010dkim sloganima. Studenti su iznijeli socijalne zahtjeve, za razliku od prosvjeda #DANSwithme \u010diji su zahtjevi eksplicitno i\u0161li nau\u0161trb socijale. Istaknuli su slogane poput “Ne priznajemo va\u0161u tranziciju! Ne priznajemo va\u0161 autoritet! Ne priznajemo va\u0161e vlasni\u0161tvo!”. Medijsko pra\u0107enje<\/a> opet je u potpunosti ignoriralo tu dimenziju i predstavilo prosvjede kao jo\u0161 jednu proslavu liberalne demokracije u re\u017eiji vje\u010dno mladog antikomunisti\u010dkog duha. Takvo falsificiranje, koje zaboravlja sve “neugodne” osobitosti prosvjeda, nisu promovirali samo antikomunisti, nego i BSP.<\/p>\n

Okupacija sigurno nije bila ljevi\u010darska, njezinoj politici je manjkalo sistemske artikulacije i jednostavno se nije uklapala u standardne lijevo vs. desno kategorije. Odvijala se u okviru globalnog postideolo\u0161kog aktivizma, problemati\u010dnog samog po sebi, budu\u0107i da napada predstavni\u010dku demokraciju iz horizontalisti\u010dke perspektive, e da bi se na kraju povukao iz politike. Svejedno, uporno odbijanje studenata da ih se podvu\u010de pod desnicu stvorilo je nelagodu kod antikomunista.<\/p>\n

Na primjer, neki su prominentni desni\u010dari bili pozvani na prvu javnu raspravu o Dinevljevoj knjizi, koju je organizirala njegova izdava\u010dka ku\u0107a u listopadu 2014. Konzervativni kr\u0161\u0107anski filozof Kalin Janakijev izgrdio je Dineva zbog njegovog odbacivanja Tranzicije. Georgi Blizna\u0161ki, progla\u0161en za vr\u0161itelja du\u017enosti premijera od kolovoza do studenog 2014., tako\u0111er je bio pozvan i rekao je studentima da su ve\u0107 pobijedili i da se sada nema o \u010demu raspravljati.<\/p>\n

Red je na ljevicu<\/strong><\/p>\n

Ovi primjeri pokazuju koliko ozbiljno desnica shva\u0107a borbu oko politike pam\u0107enja okupacije. Dinevljevi stavovi kod nekih su liberalnih intelektualaca pobudili osje\u0107aj ugro\u017eenosti njihove nadmo\u0107i. Neki su \u010dak i napali ljevi\u010darske aktiviste da manipuliraju studentima i time korumpiraju omladinu. Studenti im trebaju da bi proglasili monopol nad omladinom, ali studenti bi, da bi se to ostvarilo, trebali ostati tiho. Ru\u017ea Smilova, profesorica<\/a> politi\u010dkih znanosti koja je lani podr\u017eavala okupaciju, tako\u0111er je kritizirala Dinevljeve poku\u0161aje razlikovanja okupacije od prosvjeda #DANSwithme. On inzistira na specifi\u010dnim zahtjevima blokade, entuzijasti\u010dnoj “izgradnji nove republike” na sveu\u010dili\u0161tu, studentskim nastojanjima da daju otvorenije zna\u010denje #DANSwithme: \u0161to bi zna\u010dilo kritiku svake vlasti, neovisno o predznaku. Smilova je izjavila da se okupacija nije mogla dogoditi izvan konteksta #DANSwithme i da se njezini zahtjevi nisu bitno razlikovali od tih ljetnih prosvjeda.<\/p>\n

Bez obzira na postignu\u0107a okupacije, ona nije uzrokovala ni\u0161ta vi\u0161e od male nelagode. Postoji pregr\u0161t primjera omladinske politike koji su u potpunosti neoliberalnog karaktera. Oni se u nedostatku alternativnih vizija do granice parodije nekriti\u010dki identificiraju s pro-EU liberalnom tehnokracijom i domoljubnim kli\u0161ejima. Primjer bi bila nova studentska internetska stranica Banitsa<\/a>. Radi se o impotentnoj poziciji potaknutoj ili \u010distim karijerizmom ili jednostavnom slabo\u0161\u0107u ideja koja dugoro\u010dno ne mo\u017ee posti\u0107i \u0161iri mobilizacijski efekt. Svejedno, liberali brzo zaboravljaju svoje pohvale omladini i odlu\u010duju se za moralno pani\u010darenje o navodnoj masovnoj “postkomunisti\u010dkoj nostalgiji” me\u0111u onima ro\u0111enima nakon 1989. godine.<\/p>\n

Monopol nad slikom “omladine” i njezino povezivanje s “budu\u0107no\u0161\u0107u” temeljni su za odr\u017eavanje hegemonije. Upravo se stoga liberalni aktivisti i intelektualci toliko trude la\u017eirati studentsku okupaciju iz 2013. Zato ljevica ne smije ostati postrani u takvim sukobima i u\u017eivati u polo\u017eaju moralne nadmo\u0107i s kojega osu\u0111uje nedosljednosti i proturje\u010dja svakodnevne prakti\u010dne politike.<\/p>\n

S engleskog prevela Mirna \u0160imat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neoliberalna hegemonija koja dominira studentskom politikom u Bugarskoj nije bila propitivana sve do pro\u0161logodi\u0161nje okupacije sveu\u010dili\u0161ta…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3597,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-3589","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3589","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3589"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3589\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36798,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3589\/revisions\/36798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3597"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3589"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3589"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3589"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3589"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3589"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3589"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3589"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}