Iznenadne prirodne katastrofe, uklju\u010duju\u0107i i potrese, slu\u017ee i kao testovi funkcionalnosti dr\u017eavnih i dru\u0161tvenih institucija. Procjenjuju se prethodni napori u preveniranju u\u010dinaka, neposredna reakcija te planiranje saniranja nastale \u0161tete. U tom se poslu aktiviraju gotovo svi, i oni koji su pla\u0107eni za takve reakcije, poput novinara, kolumnista i (oporbenih) politi\u010dara, ali i takozvani obi\u010dni ljudi kojima te procjene mogu utjecati na budu\u0107e politi\u010dke odabire ili, \u010de\u0161\u0107e, na politi\u010dku rezignaciju.<\/p>\n\n\n\n
No, prirodne katastrofe ne uzrokuju samo mogu\u0107e promjene u “povr\u0161inskim” politi\u010dkim nagnu\u0107ima kao \u0161to je glas za odre\u0111enu stranku. One, pogotovo ako se pretvoru u socijalnu katastrofu, mogu izazvati i ozbiljne promjene u “ideolo\u0161koj tektonici” koje \u0107e bitno odrediti politi\u010dku sudbinu i opcije na raspolaganju. Takvom procesu svjedo\u010dimo upravo na Baniji i u javnoj sferi u kojoj se odvijaju refleksije o onome \u0161to se tamo doga\u0111a i \u0161to se doga\u0111alo. Dublju dimenziju tom procesu dali su mje\u0161oviti etni\u010dki sastav kraja u kojem se povijest dogodio, njegova kompleksna i burna politi\u010dka povijest te ekstremno siroma\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Nacionalna optika je odmah isko\u010dila u prvi plan i to po pitanju imenovanja kraja. Jer navodno je srpski Banija, a hrvatski Banovina. Vrlo brzo su se uklju\u010dili i urednici vode\u0107ih hrvatskih medija koji su tendenciozno falsificirali izjavu politi\u010dkog predstavnika Srba u Hrvatskoj Milorada Pupovca \u0161to je rezultiralo verbalnim \u0161ovinisti\u010dkim napadom na njega koji je po\u010dinio \u010dlan jedne navija\u010dke skupine – i to sam etni\u010dki Srbin. Nacionalisti\u010dki ekscesi su se i dalje pojavljivali tu i tamo, ali \u010dini se da ih je prigu\u0161ilo upravo siroma\u0161tvo i nerazvijenost koje je cijela zemlja otkrila nakon razornog potresa. Upravo su jad i bijeda u\u010dinili, do odre\u0111ene mjere, nacionalisti\u010dku optiku bar privremeno nepristojnim pristupom. No, to ne zna\u010di da uskoro ne\u0107e ponovno buknuti. Ali ne zbog Banije nego zbog nesposobne dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
I prije potresa na Baniji je svima bilo jasno da dr\u017eava i u obi\u010dnim vremenima ne funkcionira sukladno potrebama gra\u0111ana, a da u zahtjevnijim situacijama sasvim zaka\u017ee. Iznimka je, valjda, bila samo reakcija na pojavu koronavirusa pro\u0161log prolje\u0107a. Razlozi su i vi\u0161e nego jasni, a le\u017ee prije svega u strana\u010dkom kadroviranju, zapu\u0161tenosti slu\u017ebi i ideolo\u0161kom odbacivanju organizacijskog naslje\u0111a biv\u0161e dr\u017eave. Me\u0111utim, problem nije toliko u dijagnozi stanja koliko u sve ra\u0161irenijim oblicima rje\u0161enja koje je dinamika zbivanja nakon potresa u\u010dinila dodatno uvjerljivijima. Postoje dva oblika rje\u0161enja, jedno “ideolo\u0161ko”, a drugo “ekonomsko”. I oba su imala svoje nositelje me\u0111u herojima na Baniji. Iako je heroja bilo iz raznih sektora i razli\u010ditih politi\u010dkih uvjerenja.<\/p>\n\n\n\n
“Ideolo\u0161ko” rje\u0161enje popravak dr\u017eave vidi u ekstremizaciji dr\u017eavotvornog projekta. Premda se ovakav zaklju\u010dak uglavnom ne izvodi eksplicitno, dubinski odre\u0111uje tu politiku: korupcija i klijentelizam su znak slabljenja hrvatskog nacionalizma i popu\u0161tanja raznim manjinama, Bruxellesu, Beogradu… U predod\u017ebi ekstremne desnice rast korupcije i nesposobnosti dr\u017eavi proizlazi iz prigu\u0161ivanja autenti\u010dnog hrvatstva, a to autenti\u010dno hrvatstvo je usta\u0161ka ideologija. Upravo su navija\u010di primjer te navodno uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze. Njima se prigovara kad isti\u010du usta\u0161ke parole i pozivaju na ubijanje Srba, a u\u010dinkovitiji su u reakcijama na katastrofe od onih koji im prigovaraju, bilo da se radi o dr\u017eavi ili nekom drugom politi\u010dkom akteru. Naravno, navija\u010di nisu u\u010dinkoviti na terenu zbog svojih ideolo\u0161kih sklonosti ve\u0107 zbog \u010dinjenice da je rije\u010d o masovnim organizacijama mladih ljudi \u010diji je specifi\u010dan ustroj koji garantira brzu mobilizaciju i zajedni\u0161tvo plod supkulturnih zahtjeva i prirode navija\u010dkih “poslova”.<\/p>\n\n\n\n
“Ekonomsko” rje\u0161enje zasniva se na eliminaciji dr\u017eave iz sfere ekonomije. Iz \u010dinjenice da je odre\u0111ena dr\u017eava nesposobna odra\u0111ivati osnovne zadatke izvodi se zaklju\u010dak po kojem dr\u017eavi kao takvoj nije mjesto u ekonomiji. Takav tip zaklju\u010daka svoju uvjerljivost ne izvla\u010di samo iz konkretne nesposobnosti dr\u017eave ve\u0107 iz op\u0107eg pre\u0161u\u0107ivanja “\u010distog” ekonomskog problema s kojim se suo\u010davamo. Koliko god bila korumpirana i neefikasna, hrvatsku ekonomiju vi\u0161e sabotira zapadnoeuropska konkurencija na otvorenom tr\u017ei\u0161tu nego hrvatska dr\u017eava. Zato se kao predstavnici ovog rje\u0161enja isti\u010du uglavnom ugostitelji kojima po prirodi posla i sektora konkurencija nije me\u0111unarodna ve\u0107 stopa poreza na dodanu vrijednost. Iz \u010dega su proizlazile bizarne konstrukcije po kojima su chefovi<\/em> svojim anga\u017emanom na Baniji “dokazali” da im dr\u017eava mora smanjiti PDV ili otvoriti objektu unato\u010d epidemiji. A zapravo su sami chefovi<\/em> “dokazali” kako bi izgledao socijalisti\u010dki fine dining za sve.<\/p>\n\n\n\n Te dvije tendencije se name\u0107u kao mo\u017eebitni ideolo\u0161ki “pobjednici” potresa na Baniji. A pobjedu nosi najuvjerljivije obja\u0161njenje nesposobnosti dr\u017eave. A ljevica mora ozbiljno razmi\u0161ljati o tome kako se oduprijeti tim tendencijama, a da istovremeno ne postane sinonim isklju\u010divo za dr\u017eavnu intervenciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iznenadne prirodne katastrofe, uklju\u010duju\u0107i i potrese, slu\u017ee i kao testovi funkcionalnosti dr\u017eavnih i dru\u0161tvenih institucija. Procjenjuju se prethodni napori u preveniranju u\u010dinaka, neposredna reakcija te planiranje saniranja nastale \u0161tete. U tom se poslu aktiviraju gotovo svi, i oni koji su pla\u0107eni za takve reakcije, poput novinara, kolumnista i (oporbenih) politi\u010dara, ali i takozvani obi\u010dni ljudi […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":35884,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[661],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-35882","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-potres","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35882","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35882"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35882\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35886,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35882\/revisions\/35886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35884"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35882"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35882"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35882"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35882"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}