U najstro\u017eem prirodnom \u0161umskom rezervatu u Estoniji nekontrolirano se sje\u010de \u0161uma koja je dom za 29 za\u0161ti\u0107enih \u017eivotinjskih vrsta. Ipak, umjesto kriminalnih gonjenja po\u010dinitelja, ova sje\u010da doga\u0111a se sasvim legalno, zahvaljuju\u0107i labavoj europskoj regulativi koja je 2015. godine omogu\u0107ila da se u sagorijevanje biomase uvrste drva i da se sve to kategorizira kao zelena i ekolo\u0161ka bio-praksa. Taj jalovi europski poku\u0161aj demonstracije brige za \u010dovjeka i prirodu trebao je biti na\u010din prestanka upotrebe ugljena. No, kad se zelene reforme u jednoj od najbogatijih unija na svijetu provode “na jeftino”, bez osiguranja tehnologije i infrastrukture za zelenu tranziciju, rezultati su u pravilu suprotni od \u017eeljenih.<\/p>\n\n\n\n
Problem nekontrolirane sje\u010de \u0161uma posljednjih godina postaje sve ve\u0107i problem, na Balkanu svakako, a sada doznajemo da je isto i u Estoniji. No, problem je to o kojem se u \u0161iroj javnosti slabo pri\u010da. Informacija nema u medijima, jer svi uklju\u010deni u pri\u010du ne \u017eele stati pred novinare, a i puno je toga legalno. Dio toga je i ilegalno, iako izrazito \u0161tetno po sve. Stabla se re\u017eu uzdu\u017e i popreko Europe, pogotovo ove isto\u010dne, a u ilegalnoj sje\u010di navodno sudjeluju i organizacije koje bi \u0161ume trebale \u0161tititi i odr\u017eavati. No, bez sugovornika nema pri\u010de, bez podataka nema analize, stoga \u0107emo ovdje prikazati primjer iz Estonije kojeg je obradio Guardian<\/a>, a nakon \u0161to ga je u sklopu projekta Money to burn<\/em> objavila mre\u017ea prekograni\u010dnih istra\u017eiva\u010dkih novinara Agros<\/a> uz financijsku podr\u0161ku platforme Investigative Journalism for Europe.<\/p>\n\n\n\n \u0160uma o kojoj se pi\u0161e je Hannja u ju\u017enoj \u017eupaniji V\u00f5ru, najstro\u017ei prirodni rezervat u Estoniji, za\u0161ti\u0107en svim europskim referentnim direktivama i regulama programa NATURA 2000. Istovremeno sa za\u0161titom, razvijaju se i poticaji za biomasu, pa tako i za njezin najjeftiniji oblik: drva koja se izvoze u se u Dansku, Nizozemsku, Veliku Britaniju i sl, gdje se prera\u0111uju u palete i prodaju se kao zelena i javno subvencionirana \u010dista alternativa ugljenu. Prema nekim podatcima, polovica posje\u010denog drva iz Estonije i Litve izvozi se u navedene tri zemlje. Godine 2015. estonska vlada je dopustila je sje\u010du u odre\u0111enim dijelovima prirodnog rezervata Haanja prilagodiv\u0161i pravila o\u010duvanja parkova kako bi omogu\u0107ila sje\u010du do jednog hektara odjednom u nekim rezervatima prirode. Kako pi\u0161e Guardian, na terenu “praksa uklju\u010duje uklanjanje cijelih podru\u010dja zrele \u0161ume i uklanjanje cijelih stabala.” A do dopu\u0161tanja sje\u010de do\u0161lo je nakon skoka me\u0111unarodne potra\u017enje za estonskim drvetom kojoj je prethodilo dono\u0161enje europskih politika obnovljivih izvora energije.<\/p>\n\n\n\n Zonama za\u0161ti\u0107ene prirode upravlja se prema pravno obvezuju\u0107im odredbama EU direktive o pticama iz 1979. i Direktive o stani\u0161tima iz 1992. godine. Ali sje\u010da je ure\u0111ena doma\u0107im zakonima, a Estonija to dopu\u0161ta sve dok ne o\u0161teti mo\u010dvare i druga posebna stani\u0161ta ili padne u sezone parenja ptica, pi\u0161e Guardian. Ekolozi i aktivisti koji poku\u0161avaju za\u0161tititi ovo podru\u010dje isti\u010du kako “Estonija, dopu\u0161taju\u0107i intenzivno kr\u010denje podru\u010dja Natura 2000, kr\u0161i direktivu o stani\u0161tima i podriva klimatske ciljeve EU”. Istra\u017eivanja stanja pokazala su da se sje\u010da stabala ubrzala nakon 2015. godine. “\u0160irom Estonije, izme\u0111u 2001. i 2019., podru\u010dja Natura 2000 izgubila su vi\u0161e od 15.000 hektara (37.000 hektara) \u0161umskog pokriva\u010da, povr\u0161ine vi\u0161e od dvostruko ve\u0107e od Manhattana. Posljednjih pet godina \u010dini 80% tog gubitka. Da stvar bude gora, planirane su daljnje izmjene pravila u drugim estonskim nacionalnim parkovima” pi\u0161e Guardian.<\/p>\n\n\n\n Posljedice ovih praksi ve\u0107 su uzrokovale kaskadni efekt: “\u010dini se da ovo ubrzanje uzima danak vrstama ptica poput tetrijeba, \u0161umarka i drugih. Prema nacionalnim evidencijama, \u0161umske ptice opadaju brzinom od 50.000 uzgojnih parova godi\u0161nje.” No, to nije jedina \u0161teta, jer sje\u010da smanjuje kapacitete balti\u010dkih \u0161uma da skladi\u0161te ugljik i mogla bi potkopati klimatske ciljeve smanjenjem \u0161anse da Estonija i Latvija postignu neto nultu emisiju stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n\n\n\n Subvencije koje je EU dala za obnovljive izvore energije potaknule su ekonomiju, stoga sada postoji cijeli ekonomski lanac ponude i potra\u017enje financiran javnim sredstvima Europske unije koji umjesto da pove\u0107ava otpornost kontinenta na klimatske promjene, ima suprotan u\u010dinak. Problem Europske unije je zapravo jedan jedini, a materijalizira se kroz negativne u\u010dinke europskih propisa na bezbroj na\u010dina, ograni\u010den samo ljudskom ma\u0161tom da izvrne pravila. Taj problem je vidljiv i u ovom primjeru. Ma kakva pravila EU donijela, ona su uvijek toliko na\u010delna da se njihovo transponiranje u lokalno zakonodavstvo ne mora provoditi u duhu zakona. Kako ina\u010de objasniti da se po europskim pravilima \u0161uma \u0161tititi i \u0161uma sje\u010de?<\/p>\n\n\n\n Gotovo identi\u010dan problem imaju i sve \u0161umom bogate zemlje Balkana, no kod nas se jo\u0161 \u010deka razotkrivanje ove teme, a do tad, u dobro informiranim kuloarima, naj\u010de\u0161\u0107a rije\u010d kojom se opisuje isti problem je: mafija. I to ona prava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U najstro\u017eem prirodnom \u0161umskom rezervatu u Estoniji nekontrolirano se sje\u010de \u0161uma koja je dom za 29 za\u0161ti\u0107enih \u017eivotinjskih vrsta. Ipak, umjesto kriminalnih gonjenja po\u010dinitelja, ova sje\u010da doga\u0111a se sasvim legalno, zahvaljuju\u0107i labavoj europskoj regulativi koja je 2015. godine omogu\u0107ila da se u sagorijevanje biomase uvrste drva i da se sve to kategorizira kao zelena i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35865,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,1189,1191,727,1193,929,1192,1190,626],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35862","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-estonija","tag-europska-unija","tag-klimatska-kriza","tag-nacionalni-park","tag-strogi-rezervat","tag-subvencije","tag-sumarstvo","tag-sume","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35862","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35862"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35862\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35868,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35862\/revisions\/35868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35865"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35862"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35862"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35862"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35862"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35862"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35862"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35862"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Neprofitna organizacija Estonski fond za prirodu (ELF) smatra kako “postoji izravna veza izme\u0111u subvencioniranog rasta u industriji biomase potaknutog politikama EU-a o obnovljivoj energiji i sve br\u017ee i neodr\u017eive sje\u010de balti\u010dkih \u0161uma.” Vije\u0107e estonskih nevladinih udruga za za\u0161titu okoli\u0161a (EKO), podnijelo je \u017ealbu Europskoj komisiji navode\u0107i da je Estonija kr\u0161ila svoje obveze o\u010duvanja \u0161uma.<\/p>\n\n\n\n