Prili\u010dno je izvjesno da Radni\u010dkoj fronti (RF) nakon razlaza s platformom Mo\u017eemo! predstoji zahtjevan rad odr\u017eavanja na politi\u010dkoj sceni. Naprosto su u koaliciji bili slabiji partner i vjerojatno \u0107e se i odre\u0111eni broj onih kojima su bili simpati\u010dniji dio koalicije prikloniti biv\u0161im partnerima zbog izvjesnijeg uspjeha potonjih na budu\u0107im izborima. No, RF ima jednu “komparativnu prednost”. Na\u0161e je politi\u010dko polje toliko o\u010di\u0161\u0107eno od natruha bilo kakvih socijalisti\u010dkih ideja da mogu godinama plasirati povremeno samo one najosnovnije i najpitomije i tako se odr\u017eavati na politi\u010dkom \u017eivotu. Naravno, pored kontinuiranog terenskog rada.<\/p>\n\n\n\n
Neke od tih ideja su dosad bile uspje\u0161nije ili neuspje\u0161nije artikulirane, ali svaki put su izazvale pozama\u0161nu pa\u017enju, \u0161to u medijskim odjecima \u0161to u raspravama na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Dramaturgija reakcija je uvijek pouzdana: prvo krenu ismijavanje i sprdnja, zatim se jave samoprozvani stru\u010dnjaci koji objasne da ni\u0161ta ne mo\u017ee biti besplatno jer se to uvijek plati kroz porez, e da bi nakon \u0161to se ispu\u0161u zagovornici kapitalizma koji ina\u010de od njega nerijetko i nemaju prevelike koristi, pomalo po\u010dnu isplivavati ljudi sa stavovima kojima bi zajedni\u010dki nazivnik bio \u2013 pa nije to ni tako luda ideja. Upravo na tom epilogu plasiranja “ideolo\u0161kih bombi” RF mo\u017ee raditi dalje, a posljednji primjer svjedo\u010di tome da njihove ideje uop\u0107e nisu radikalne ni neizvedive u okviru trenutnog politi\u010dkog poretka.<\/p>\n\n\n\n
Naime, s obzirom na u\u010dinke pandemije u obliku sve zna\u010dajnijeg udjela rada od ku\u0107e i \u0161kole na daljinu, RF je na Twitteru predlo\u017eio da bi se moglo razmisliti o uvo\u0111enju besplatnog interneta. Reakcije su i\u0161le po ve\u0107 opisanom obrascu, a naknadno priznavanje legitimnosti opcije \u010desto se iskazivalo stavom da ima nekih drugih infrastrukturnih prioriteta koji bi mogli ili morali biti besplatni. Iako je ideja za\u017eivjela kao donekla legitimna i dalje je presudno optere\u0107ena antagonizmom dr\u017eava\/tr\u017ei\u0161te kao formulom kojom se obja\u0161njavaju sve neprikladne pojave u dru\u0161tvu i mehanizmi njihova popravljanja. I predod\u017ebom da je rije\u010d samo o “prilagodbi” ideja iz jugoslavenskog perioda na suvremeni kontekst. Me\u0111utim, ta ideja ne samo da je legitimni i nu\u017eni nastavak povijesti razvoja kapitalisti\u010dke infrastrukture ve\u0107 je u raznim ina\u010dicama prisutna i realizirana kao alat pobolj\u0161anja famozne poslovne klime, a ne kao nekakva anakrona socijalisti\u010dka sablast.<\/p>\n\n\n\n
Ideja “besplatnog interneta” svoj je prvi viralni moment do\u017eivjela na jesen 2019. godine nakon \u0161to je britanska Laburisti\u010dka stranka objavila svoj Manifest uo\u010di parlamentarnih izbora koji su se odr\u017eali krajem te godine. Nekoliko dana je ta ideja bila u centru pa\u017enje britanske politike, a skovana je i diskreditiraju\u0107a formula “broadband communism” ili u nespretnom prijevodu \u2013 komunizam \u0161irokopojasne mre\u017ee. Naime, Velika Britanija po brzini i dostupnosti interneta prili\u010dno zaostaje za ostalim razvijenim zemljama, a laburisti tada na \u010delu s Jeremyjem Corbynom su zamislili izgradnju javne \u0161irokopojasne mre\u017ee do 2030. godine kojom bi dosko\u010dili tim zaostacima. Me\u0111utim, laburisti su na izborima glatko pora\u017eeni, a mnogi su u takvim navodno pre-radikalnim idejama vidjeli i razlog poraza. Izbijanje pandemije je ideju “de-radikaliziralo” i opet je tema rasprava u Velikoj Britaniji, ali ni onda, kako u nedavnom \u010dlanku<\/a> na New Statesmanu upozorava ekonomist James Meadway, problem nije bio u “radikalnosti” ideje ve\u0107 u na\u010dinu njena predstavljanja. Prema njegovoj procjeni, laburisti nisu krenuli od ideje svima dostupnog brzog interneta i onda procijenili dru\u0161tveno optimalni model izgradnje i distribucije ve\u0107 su bili usredoto\u010deni isklju\u010divo na korake koje dr\u017eava mora u\u010diniti u tom procesu. A pritom su se izbori primarno odvijali u kontekstu Brexita koji je sa sobom nosio primarno konotacije slobode i osloba\u0111anja od birokracije.<\/p>\n\n\n\n Za suvremene lijeve politike jedan od presudnih problema predstavlja oslonjenost na dr\u017eavu kao neizbje\u017eni instrument provo\u0111enja pravednijih politika. Naravno da je bez dr\u017eave nemogu\u0107e provoditi politiku, ali mnogi potencijalni simpatizeri i glasa\u010di u dr\u017eavi vide tek mehanizam koji \u0107e iz postoje\u0107eg kapitalizma iscijediti \u0161to vi\u0161e mo\u017ee u svrhe \u010dija je realizacija sumnjiva. A sumnjiva je jer se dr\u017eava nakon perioda izra\u017eenijeg ekonomskog povla\u010denja u posljednjih \u010detrdesetak godina pokazuje nesposobnom u obavljanju zadataka koji su joj nekad bili “prirodni”. Usput je \u010desto i zarobljena klijentelisti\u010dkim mre\u017eama. Zato Meadway upu\u0107uje na neke druge primjere javne internetske infrastrukture koja nije u dr\u017eavnom ve\u0107 u vlasni\u0161tvu lokalne samouprave i time, barem, nominalno podlo\u017enija demokratskom nadzoru. Najvi\u0161e primjera<\/a> mo\u017eemo na\u0107i u “najkapitalisti\u010dkijoj” zemlji svijeta, Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, a prili\u010dno je interesantan i primjer iz Stockholma<\/a>, \u0161vedske “Silicijske doline”.<\/p>\n\n\n\n Naime, pitanje \u0161irokopojasne mre\u017ee kao neophodne ekonomske infrastrukture ne odska\u010de svojom logikom previ\u0161e od drugih infrastrukturnih nu\u017enosti u kapitalizmu. Kao \u0161to je privatnom investitoru neisplativo ulo\u017eiti u cestu, a bez nje se ne mo\u017ee, tako je i privatnom vlasniku \u0161irokopojasne mre\u017ee neisplativo raditi na njezinom pobolj\u0161anju i \u0161irenju. I tu onda uska\u010de dr\u017eava i lokalna samouprava. One mogu osigurati besplatan pristup, znatno jeftiniji ili takav da se promet na odre\u0111enim va\u017enim sajtovima ne ra\u010duna u cijenu, kako glasi prijedlog, na primjer, trenutno vladaju\u0107e garniture u Laburisti\u010dkoj stranci. Njihova uloga nije tu da destimulira privatnu inicijativu, kako glase refreni poduzetni\u010dkih papagaja, ve\u0107 upravo da joj pomogne i u\u010dini ju konkurentnijom. Upravo to sugeriraju ti primjeri iz SAD-a i \u0160vedske, radi se o podru\u010djima koja su nakon uvo\u0111enja javne infrastrukture zabilje\u017eila itekako zamjetan ekonomski rast. Drugim rije\u010dima, usluge poput javnog, dostupnog, brzog i besplatnog interneta mogu biti i politika socijalisti\u010dke pravednosti i politika poticanja kapitalisti\u010dkog razvoja i politika olak\u0161avanja \u017eivotnih tro\u0161kova u nepovoljnim vremenima. I koja se mo\u017ee vrlo lako financirati oporezivanjem, na primjer, velikih tech kompanija na europskoj razini.<\/p>\n\n\n\n Da stvari zao\u0161trimo do kraja: hrvatski poduzetnik s 20 zaposlenih koji svi trenutno rade kod ku\u0107e bi se protivljenjem ideji Radni\u010dke fronte sukobio s vlastitim klasnim interesima. Ako pretpostavimo da bi se besplatnim internetom radni\u010dka pla\u0107a “pove\u0107ala” za 150 kuna koje bi ina\u010de i\u0161le za ra\u010dun, on bi je mogao smanjiti za 100 kuna i opet ostaviti radnika 50 kuna “u plusu”. Ovaj blago karikirani primjer smo izdvojili samo da poka\u017eemo kako odnos dr\u017eave i tr\u017ei\u0161ta nije odnos socijalizma i kapitalizma. I kako neke tobo\u017ee radikalne ideje nisu nimalo radikalne ni plod ma\u0161te nekih dru\u0161tveno neprilago\u0111enih \u010dudaka. Socijalizam je borba za dru\u0161tvo u kojem ljudski \u017eivot nije ovisan o tr\u017ei\u0161nim hirovima. Dr\u017eava je tu jedan od instrumenata koji mo\u017ee biti i prijatelj i neprijatelj.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prili\u010dno je izvjesno da Radni\u010dkoj fronti (RF) nakon razlaza s platformom Mo\u017eemo! predstoji zahtjevan rad odr\u017eavanja na politi\u010dkoj sceni. Naprosto su u koaliciji bili slabiji partner i vjerojatno \u0107e se i odre\u0111eni broj onih kojima su bili simpati\u010dniji dio koalicije prikloniti biv\u0161im partnerima zbog izvjesnijeg uspjeha potonjih na budu\u0107im izborima. No, RF ima jednu “komparativnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":35830,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,554],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-35828","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-internet","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35828","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35828"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35828\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35838,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35828\/revisions\/35838"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35830"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35828"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35828"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35828"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35828"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35828"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35828"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35828"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}