Kako bismo mogli donositi radikalne no nu\u017ene odluke o budu\u0107nosti civilizacije, moramo poznavati sustav koji omogu\u0107ava nesmetano zaga\u0111enje planete. Danas \u0107emo se baviti Ugovorom o energetskoj povelji (ECT); to je me\u0111unarodni investicijski sporazum kojim se “uspostavlja multilateralni okvir za prekograni\u010dnu suradnju u energetskoj industriji”. Ugovor pokriva sve aspekte komercijalnih energetskih aktivnosti, uklju\u010duju\u0107i trgovinu, tranzit, investicije i energetsku u\u010dinkovitost. Ugovor je pravno obvezuju\u0107i i uklju\u010duje postupke rje\u0161avanja sporova.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u ekolozima i aktivistima, ovaj ugovor je oli\u010denje korporativnog zla; za lobiste i pet elitnih odvjetni\u010dkih kompanija te suce arbitre on je nepresu\u0161ni izvor visokih prihoda (poznat je primjer<\/a> kada su tri arbitra za jedna slu\u010daj dobila ukupno 800 tisu\u0107a eura. Jedan arbitar 400.000 a druga dva svaki po 200.000. Jo\u0161 poznatiji primjer<\/a> je kada je jedna korporacija samo na odvjetni\u010dke tro\u0161kove potro\u0161ila 7 milijuna dolara, \u0161to je kasnije morala isplatiti dr\u017eava koja je izgubila spor. ). To je ugovor koji omogu\u0107ava korporacijama da uspje\u0161no prijete dr\u017eavama koje \u017eele smanjiti svoju ovisnost o fosilnim izvorima energije, i neometanu grabe\u017e resursa i profita.<\/p>\n\n\n\n Jedan od poznatijih primjera takvog postupanja je sudski proces kompanije Vattenfall protiv Njema\u010dke<\/a> iz 2009. godine. Ova \u0161vedska energetska kompanija tu\u017eila je Njema\u010dku, tra\u017ee\u0107i 1,4 milijarde eura od\u0161tete zbog ekolo\u0161kih ograni\u010denja nametnutih u jednoj od svojih elektrana na ugljen. Tu\u017eba je namirena 2011. godine nakon \u0161to se lokalna vlada slo\u017eila s ubla\u017eavanjem ograni\u010denja, pogor\u0161avaju\u0107i utjecaje na eko sustav rijeke Elbe. U 2012. godini Vattenfall je ponovo tu\u017eio tra\u017ee\u0107i 6,1 milijardu eura (uklju\u010duju\u0107i kamate) zbog izgubljene dobiti povezane s dva njegova nuklearna reaktora. Ovaj slu\u010daj osporava odluku o ubrzanju njema\u010dkog postupnog ukidanja atomske energije. Do rujna 2020. dovelo je do 22 milijuna eura tro\u0161kova pravne obrane njema\u010dkih poreznih obveznika.\u201c Slu\u010daj je jo\u0161 uvijek aktivan. Corporate Europe Observatory<\/a> navodi ovaj slu\u010daj kao primjer korporativne borbe protiv za\u0161tite okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n Ugovor o energetskoj povelji (ECT) potpisan je kao me\u0111unarodni sporazum 1994. godine. On investitorima u energetiku daje posebna prava, poput nadle\u017enosti, ne u pravosudnom sustavu zemlje, ve\u0107 u privatnim arbitra\u017enim sudovima. Prava osigurana ovim ugovorom investitorima daju dosta \u0161iroka ovla\u0161tenja poput “privilegije da izravno tu\u017ee vlade izvan postoje\u0107ih sudova, na arbitra\u017enim sudovima koji se sastoje od tri privatna odvjetnika, arbitra”. Na tim sudovima fosilne kompanije potra\u017euju velike iznose obe\u0161te\u0107enja od dr\u017eava za postupke za koje tvrde da su o\u0161tetili njihovim ulaganjima, navodi Corporate Europe Observatory (CEO) dodav\u0161i kako su do oktobra 2020. godine zabilje\u017eena 134 takva zahtjeva (prvih deset godina podneseno je samo 19 tu\u017ebi). CEO nagla\u0161ava kako arbitra\u017ea omogu\u0107ava tajnost postupka, stoga je stvarni broj korporativnih zahtjeva vjerojatno jo\u0161 i ve\u0107i. Kako navodi ista organizacija, \u010dak 66 posto tu\u017ebi podigla je jedna korporacija sa sjedi\u0161tem u EU. \u010cak 60 posto od poznatih tu\u017ebi, arbitri su presudili u korist korporacija na \u010dije je od\u0161tete oti\u0161lo ukupno 53 milijarde dolara sredstava poreznih obveznika. CEO isti\u010de kako je iznos nepodmirenih obaveza prema investitorima u 2020. godini iznosio jo\u0161 28 milijardi dolara \u0161to je otprilike iznos potreban da se cijelu Afriku u\u010dini otpornijom na klimatske promjene. (U kratkoj digresiji ka\u017eimo kako su ta sredstva koja bi se mogla usmjeriti u Afriku dovoljna da se otvore nova i zelena radna mjesta, koja bi onda i smanjila pritisak migranata na granice Europske unije.)<\/p>\n\n\n\n ECT je potpisan prije vi\u0161e od dva desetlje\u0107a bez puno javne rasprave. Njegova zada\u0107a je za\u0161tita svih ulaganja u energetski sektor, uklju\u010duju\u0107i rudnike ugljena, naftna polja i plinovode. Bilo kakvo djelovanje dr\u017eave koje “\u0161teti dobiti kompanija” po ovom se ugovoru mo\u017ee osporavati izvan postoje\u0107ih sudova, u arbitra\u017enim sucima. Kada izgube, a \u010desto gube, dr\u017eave su prisiljene kompanijama ispla\u0107ivati ogromne iznose od\u0161tete. Neki dodani primjeri su oni naftne kompanije Rockhopper koja tu\u017ei Italiju zbog zabrane novih bu\u0161enja nafte u moru. Uniper \/ Fortun koji se bavi ugljenom prijeti Nizozemskoj tu\u017ebom zbog odustajanja od ugljena. Nekoliko isto\u010dnoeuropskih zemalja tu\u017eeno je zbog koraka poduzetih za sni\u017eavanje cijena elektri\u010dne energije te posljedi\u010dnog smanjenja profita energetskih kompanija.<\/p>\n\n\n\n Ilustrirani primjeri tu\u017ebi pokazuju kako se ECT mo\u017ee koristiti i protiv vladinih aktivnosti na smanjenju energetskog siroma\u0161tva, a ne samo kao jedna od najva\u017enijih prepreka za\u0161titi klime. Europska komisija nazvala je ECT “zastarjelim i neodr\u017eivim” ugovorom kojeg je nu\u017eno revidirati. Tako je u decembru 2020. godine odr\u017ean tre\u0107i krug pregovora o izmjenama ECT-a. Budu\u0107i da se ni taj krug kao ni onaj prethodni nije puno pomakao<\/a> u smjeru za\u0161tite klime, novi krug pregovora zakazan je za mart ove godine. U i\u0161\u010dekivanju toga, ni\u017ee u tekstu donosimo nekoliko primjera mitova koje promoviraju lobisti ECT-a, te njihovo demontiranje koje je na temelju op\u0161irnog broja istra\u017eivanja<\/a> prikupila organizacija Corporate Europe Observatory.<\/p>\n\n\n\n Ka\u017eimo jo\u0161 pone\u0161to ne\u0161to o kontekstu ECT-a. Dok se zemlje \u010dlanice Europske unije, u \u010dijem se administrativnom sredi\u0161tu Briselu tako\u0111er nalazi i sekretarijat ECT-a, spremaju na izlazak iz ovog ugovora, lobisti ECT-a neumorno rade na uklju\u010divanju afri\u010dkih i drugih zemalja globalnog juga u Ugovor. Na primjer Italija je ve\u0107 izi\u0161la, \u0160panjolska je u decembru poslala sna\u017ene poruke da je \u0161to se nje ti\u010de, ugovor mrtav, a parlamentarci iz cijele Europe pozvali su dr\u017eave \u010dlanice EU da zajedni\u010dki napuste ECT. Naravno, “ako” ECT nastavi “\u0161tititi prljave izvore energije”.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 smo spomenuli da se sekretarijat ECT-a nalazi u Briselu, a sada ka\u017eimo da tamo radi svega 25 stalno zaposlenih ljudi s prora\u010dunom od 4 milijuna eura koje u najve\u0107oj mjeri financiraju zemlje \u010dlanice EU. Iste one zemlje \u010diji europarlamentarci sada apeliraju na Komisiju da cijela EU iza\u0111e iz ECT-a. Taj sekretarijat trenutno vodi pregovore koji bi promijenili ECT tako da on i dalje postoji ali da bude ne\u0161to zeleniji. Oni ma\u0161taju o tome da se ECT modernizira (retorika koju redovno slu\u0161amo i kad je rije\u010d o NATO-u) i nadopuni kao “nadopuna Pari\u0161kom sporazumu”, \u0161to naravno, antagonizira ekologe i zelene aktiviste. Genijalna ideja Sekretarijata je na primjer da se investitorima da naknada za potpuno ukidanje fosilnih goriva.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se vlada ti\u010de, one su u ime dr\u017eave potpisnice ECT-a; one imaju kona\u010dnu mo\u0107 odlu\u010divanja zadr\u017eati, promijeniti ili ukinuti ugovor, stoga su apeli koje upu\u0107uju sami sebi zapravo cini\u010dni \u0161ou za javnost. “Trenutno se \u010dini da nijedna dr\u017eava \u010dlanica nije zainteresirana da se u potpunosti rije\u0161i ECT-a” pi\u0161e CEO. Ekonomski poslovi ministarstva su \u010desto posebno zainteresirani za odr\u017eavanje sporazuma koji doma\u0107im ulaga\u010dima daje sna\u017eno oru\u0111e osigurati dobit u inozemstvu\u201c navodi CEO. Ipak, suo\u010dena sa sve negativnijom reakcijom javnosti prema Ugovoru, europska Komisija mora predstaviti neke rezultate pregovora o modernizaciji koji bi mogli u\u010diniti da se ECT se \u010dini kompatibilnim s Pari\u0161kim sporazumom i Europskim zelenim sporazumom. Postoji, me\u0111utim, ozbiljan rizik da \u0107e manje reforme ECT-a biti odobrene i predstavljene kao velike promjene koje rje\u0161avaju sve njegove probleme, zaklju\u010duje Corporate Europe Observatory.<\/p>\n\n\n\n Za kraj \u0107emo ukratko navesti neke od argumenata koje ECT navodi u svoju korist, a koje CEO kao i sve brojnije druge organizacije uklju\u010duju\u0107i i sve ve\u0107i broj mejnstrim financijskih institucija, nazivaju mitovima i nude njihovo demontiranje: Premda ECT lobisti tvrde da ovaj Ugovor pove\u0107ava strane investicije u zemljama \u010dlanicama, Bloomberg<\/a> je proveo istra\u017eivanje koje pokazuje suprotno: da ECT nema nikakve veze sa privla\u010dno\u0161\u0107u zemalja investitorima. Najbolji primjer je Indija<\/a> koja nije u ECT-u, a progla\u0161ena je najpo\u017eeljnijom destinacijom za investicije u OIE. Provedena je i meta studija nad 74 znanstvena rada i zaklju\u010dio da nema empirijskih dokaza koji potvr\u0111uju da za\u0161tita ulaganja putem ECT-a pove\u0107ava Izravne strane investicije.<\/p>\n\n\n\n \u0160tovi\u0161e, niti analiti\u010dari ni vlade ne inzistiraju na tome da ECT utje\u010de na pokretanje va\u017enih energetskih investicija. To je dakle mit kojeg perpetuiraju lobisti ECT-a. CEO isti\u010de kako studije sugeriraju da mnogi investitori nisu ni svjesni postojanja investicijskih ugovora prilikom dono\u0161enja odluke o ulaganju u neku zemlju. “Ako su ih i bili svjesni, ugovori nisu bili va\u017ean \u010dimbenik u njihovom procesu dono\u0161enja odluka”. 1<\/a><\/sup> Isto istra\u017eivanje utvrdilo je da su za ulaganja u energiju vjetra u zemljama u razvoju investitorima posebno va\u017ene regulatorna podr\u0161ka (poput pristupa elektri\u010dnoj mre\u017ei) i ekonomski faktori (poput feed-in tarifa) dok ugovori o ulaganjima poput ECT-a uop\u0107e nisu bili nisu va\u017eni faktori.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, dok \u0107e lobisti tvrditi da “ECT promi\u010de vladavinu zakona” sama \u010dinjenica da se njihovi procesi vode pred tajnim privatnim arbitra\u017enim sudovima, a ne javnima koji su dio trodiobe svake demokratske vlasti govori dovoljno, samo, \u010dini se, krivim slu\u0161ateljima. Takvi privatni sudovi su skupi i onemogu\u0107avaju jednaki pristup pravnoj za\u0161titi svim zainteresiranim stranama (prema Ugovoru, arbitra\u017ea je dopu\u0161tena samo dr\u017eavama, korporacijama i investitorima. Tu\u017ebe tamo ne mogu podignuti nevladine organizacije ili lokalna zajednica). \u0160tovi\u0161e, moglo bi se re\u0107i da ovaj sustav ne samo da ne promi\u010de vladavinu zakona, ve\u0107 je potkopava stvaraju\u0107i paralelni privatni pravni sustav za najbogatije i najprivilegiranije dijelove dru\u0161tva. Tako\u0111er, arbitra\u017eni sudovi ne poznaju niti na\u010delo neovisnosti, budu\u0107i da su privatni i tajni. A budu\u0107i da investitori nose daljnju reprodukciju arbitra\u017enog pravnog sustava, logi\u010dno je da \u0107e “suci” presu\u0111ivati u korist investitora.<\/p>\n\n\n\n U sklopu vremenski posljednjeg mita kojeg lobisti poku\u0161avaju progurati, istovremeno s tobo\u017enjom reformom ECT-a, izgra\u0111ena je la\u017ena stvarnost o Ugovoru o energetskoj povelji pri \u010demu se tvrdi da \u0107e ECT pomo\u0107i pri sanaciji klimatskih promjena, i tranziciji na OIE. Na temelju svega ve\u0107 napisanoga samo u ovom tekstu, ovaj mit ne treba posebno demontirati, jer se radi o la\u017ei tako eklatantnoj da je toliko nevjerojatna da se o\u010dekuje da \u010dak niti vlade ne\u0107e povjerovati u ovo. A Ako i povjeruju, treba ih samo zasuti sa stotinama znanstvenih radova navedenih u dokumentu<\/a> kojeg ovdje sa\u017eimamo i koji pokazuju suprotno. Informacije iznesene u CEO-ovom dokumentu potkrijepljene su do posljednje decimale, a ovdje ih na\u017ealost nemamo prostora sve prikazati. Me\u0111utim, na temelju pro\u010ditanoga, mo\u017eemo zaklju\u010diti da je ECT jednostavno ne\u0161to \u0161to treba da bude prevladano, pa i silom ako treba.<\/p>\nParalelni pravni sustav za za\u0161titu profita<\/h2>\n\n\n\n
Ma\u0161tanja sekretarijata i vlada<\/h2>\n\n\n\n
Lobisti\u010dko korporativna mitologija<\/h2>\n\n\n\n