\u0160teta koja nastaje u aktualnom valu potresa na Baniji jo\u0161 se zbraja, a profil o\u0161te\u0107enih objekata otkriva da su me\u0111u gorima pro\u0161le ku\u0107e renovirane u nedavnoj poslijeratnoj obnovi. Dok vladaju\u0107i negiraju povezanost sru\u0161enih ku\u0107a s obnovom, javnost tra\u017ei njezinu istragu i upravo je to od klju\u010dne va\u017enosti za budu\u0107nost pogo\u0111enog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n
Katrina je bila tragedija, ali, kako je ekonomist Milton Friedman u svom, sad ve\u0107 slavnom uvodniku za Wall Street Journal napisao u rujnu 2005. godine, samo tri tjedna nakon uragana Katrina koji je pogodio New Orleans, ona je “istovremeno i prilika”. <\/p>\n\n\n\n
“Rat je prilika koju ne bismo smjeli propustiti”, navodno je na po\u010detku Domovinskog rata izgovorio \u017darko Domljan, prvi predsjednik Sabora. Je li tada u toj izjavi, za koju neki dr\u017ee da je apokrifna, ugledni hadezeovac mislio na rat kao priliku za brzopotezno odr\u017eavljenje nacije ili samo kao biznis priliku, nije poznato. Moglo je biti i jedno i drugo, a ovo drugo zato jer je Domljan u to vrijeme bio \u0161urjak Georga \u0110ure Gavrilovi\u0107a, privrednika koji je otprilike u to isto vrijeme privodio kraju sumnjivu privatizaciju “Gavrilovi\u0107a”, \u010diji su pogoni predstavljali glavne industrijske kapacitete Banije. Da je kriza uvijek prilika za zaradu nekolicine i osiroma\u0161enje ve\u0107ine, stari je truizam koji u publicistici i novinarstvu egzistira ve\u0107 poodavno. Stoga i na obnovu nedavno u potresu stradale Banije valja gledati, u najmanju ruku, sa zdravom skepsom, s obzirom na to da znamo tko je kani provesti i kako su ti isti neke ranije prilike iskoristili i za \u0161to, te da isto tako vrlo dobro znamo da postkatastrofi\u010dne situacije nekima daju ogroman manevarski prostor za makinacije, a drugi u svemu tome prolaze k’o bosi po trnju.<\/p>\n\n\n\n
Naravno, odmah po katastrofalnom potresu pokazali smo svi skupa svoje najbolje lice. Val unutar-nacionalne i me\u0111unarodne \u0161irokogrudnosti i solidarnosti preplavio je Baniju, svima nam se odmah nakon katastrofe ogrijalo srce gledaju\u0107i da su, barem na trenutak, pale sve barijere me\u0111u ljudima, pa su tako kulinarski chefovi<\/em> spremali bakalar na vla\u0161ki Badnjak, Erdoganova Turska je poslala “more” kontejnera, a potresom ve\u0107 istraumatizirani Zagrep\u010dani samoinicijativno su i promptno prisko\u010dili u pomo\u0107 nesretnim Banijcima. Katastrofe i ina\u010de znaju predstavljati one rijetke intervale u povijesti nekih dru\u0161tava u kojima se ljudski odnosi izniveliraju, kad ina\u010de disperzirane i po brojnim linijama razjedinjene zajednice sve svoje podjele i razlike ostave po strani i kad, barem nakratko, svi zajedno prionu na ostvarenje istog cilja.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, onaj dan poslije, obi\u010dno je otre\u017enjuju\u0107i. Upravo o tome “danu polije” svojedobno je napravio 15-minutni prilog novinar HTV-a Ivo Lon\u010dar, voditelj emisije “Plodovi zemlje”, koja je devedesetih godina svojim kriti\u010dkim prilozima nerijetko izazivala \u017egaravicu u vladaju\u0107ih. Lon\u010dar se kasnije, kako \u0161to se zna, oku\u0161ao i u politici, \u010dak je dospio i u Sabor kao nezavisni zastupnik, ali je tamo vodio opskurantisti\u010dku politiku \u00e0 la<\/em> Slaven Letica, koja nije nekog spomena vrijedna. Ali mu je zato novinarski rad pamtljiv.<\/p>\n\n\n\n Dakle, u prilogu iz 1998. godine, koji se ovih dana obilato dijeli po me\u0111umre\u017eju, taj u to vrijeme novinarski enfant terrible<\/em> anketira stanovnike Stra\u0161nika, banijskog sela koje je stradalo u ratu i koje je bilo epicentar ovog potresa i doznaje da je poslijeratna obnova ku\u0107a u tom selu, ali i u \u0161iroj okolici napravljena, jednom rije\u010dju \u2013 katastrofalno. Dimnjaci se ru\u0161e pod prvim snijegom, serkla\u017ea nije napravljena, a izvo\u0111a\u010di vrlo \u010desto igraju i ulogu nadzora. Stanovnici su se na sve to po\u017ealili nadle\u017enima, dr\u017eava je poslala inspektorat na teren i on je ustanovio propuste i predlo\u017eio doradu i popravke, ali se na njihove nalaze nitko nije ni osvrnuo. I \u0161to se dogodilo? Ni\u0161ta! Pojeo vuk magare, kako bi rekao na\u0161 svijet. Stanovnici su ostali \u017eivjeti u nedovr\u0161enim i neo\u017ebukanim prizemnicama, sve dok krajem ove godine po drugi puta u posljednjih stotinjak godina nije zaigrao novi “pokupski drme\u0161” od kojeg su se njihove ku\u0107e sru\u0161ile kao kule od karata. Ina\u010de, onaj prvi banijski potres iz 1909. “pokupskim su drme\u0161om” nazvale na\u0161e kolege u svojim onda\u0161njim izvje\u0161tajima. Bio je to potres koji je postao poznat i po tome \u0161to je na temelju njegovog izu\u010davanja Andrija Mohorovi\u010di\u0107 postavio svoju teoriju o diskontinuitetu u Zemljinoj kori.<\/p>\n\n\n\n Dakle, postavlja se pitanje za\u0161to bismo sada svoje povjerenje opet poklonili onoj istoj politi\u010dkoj stranci koja se na identi\u010dnom poslu \u2013 obnovi u katastrofi nastradalih podru\u010dja \u2013 diskreditirala do krajnjih granica i koja se pokazala kao obi\u010dna grabe\u017ena banda, rezultat \u010dega je da je stanovni\u0161tvo, ako ostanemo samo u Glini, s predratnih 23 tisu\u0107a stanovnika, koliko ih je bilo u gradu s okolnim naseljima, prema nekim procjenama, sada spalo na oko devet tisu\u0107a stanovnika, a sam grad na oko dvije tisu\u0107e. Kao da nam se doga\u0111a svojevrsni d\u00e9j\u00e0 vu<\/em>, rije\u010d obnova i sve povezano s njom odavno je proskribirano i na zlu je glasu. Za\u0161to, dakle, pomisliti da bi sada bilo druk\u010dije i da ova katastrofa ne\u0107e raseliti i ovo malo Banijaca \u0161to ih je preostalo i iza sebe ostaviti pustu zemlju. Ne treba u svemu tome misliti da \u0107e tu sada nastati nekakva mega-prevara, da \u0107e posrijedi biti neki unaprijed dobro smi\u0161ljeni pakleni plan. Odgovorni su \u010dak i za to slabo sposobni. Ne\u0107e tu do\u0107i nikakav Halliburton (korporacija koja je se obogatila obnavljanjem New Orleansa), nego \u0107e vjerojatno sve zavr\u0161iti u nekakvom mutnom javno-privatnom koko\u0161arenju koje mo\u017ee biti ve\u0107ih ili manjih dimenzija. Mo\u017eda bi serkla\u017ee sada mogle biti napravljene kako treba, mo\u017eda se doista ku\u0107e ne\u0107e ru\u0161iti odmah na prvi potres, ali za\u0161to bismo pomislili da ovoga puta ne\u0107e biti korupcije i oportunisti\u010dkog pona\u0161anja, samo ovaj puta u novo-zadanim, pone\u0161to stro\u017eim okvirima? Pa je pravo pitanje za\u0161to bi ova nova obnova bila po\u0161tenija i za\u0161to bi tamo nakon svega itko ostao? Jer, ako je poslijeratna obnova bila Eldorado za vi\u0161e stotina gra\u0111evinskih tvrtki, za\u0161to bismo morali povjerovati da \u0107e sada biti druk\u010dije?<\/p>\n\n\n\n Nakon dva tjedna, dr\u017eava, navodno, polako, ali sigurno hvata konce, kako je to i najavio potpredsjednik Vlade Boris Milo\u0161evi\u0107. Pa je u smislu hvatanja konaca ve\u0107 ministar prostornoga ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine Darko Horvat najavio da su samoorganizirane kuhinje dnevno proizvodile previ\u0161e obroka, te da \u0107e sada sve preuzeti MORH-ova tvrtka “Pleter-usluge”. Ne zna se je li to dobra vijest ili ne. Naime, sad kad je dr\u017eava od samoorganiziranih gra\u0111ana preuzela organizaciju \u017eivota poslije katastrofe, veliko je pitanje ho\u0107e li, da ostanemo samo na problemu stanovanja, najavljivana privremena naselja kontejnera, gdje bi trebali biti “uskladi\u0161teni unesre\u0107eni”, doista i biti samo kratkoro\u010dno rje\u0161enje i ho\u0107e li im ta provizorna naselja doista predstavljati samo prolazno obitavali\u0161te ili \u0107e postati stalne naseobine za osiroma\u0161ene stradalnike. <\/p>\n\n\n\n Povjerenje ne ulijeva ni na\u010din na koji Vlada vlada. Istina je da smo jo\u0161 od Tu\u0111mana navikli na politi\u010dki decizionizam s imperijalnim karakteristikama, ali se ni danas nisu stvari bitnije promijenile, samo se skrenulo u neku verziju Plenkovi\u0107evog kancelarstva. Naime, i danas je Vlada krajnje nevoljka da u izvanrednim situacijama sura\u0111uje na \u0161irim temeljima s oporbom i cijelom civilnom scenom. Vlada radije osniva sto\u017eere, pa je tako osnovala jedan i za stradalu Baniju s potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom na \u010delu, koji bi trebao provoditi i nadgledati program i izvo\u0111enje obnove. Ovlasti se opet, ba\u0161 kao i devet mjeseci ranije u slu\u010daju zagreba\u010dkog potresa ili u slu\u010daju pandemije COVID-19, iz parlamentarnih ruku prebacuju u ad hoc<\/em> formirane sto\u017eere, tijela, odnosno radne skupine nastale bez ikakve demokratske legitimacije, i osnovana bez demokratske procedure. Time premijer uspje\u0161no po tko zna koji puta zaobilazi parlament, tako\u0111er, s javno\u0161\u0107u naj\u010de\u0161\u0107e komunicira direktno, a svaku, pa i najmanju kritiku, shva\u0107a kao poku\u0161aj “demontiranja dr\u017eave”. <\/p>\n\n\n\n Naravno, vladi \u0107e u potpunom ovladavanju situacijom i preuzimanjem stvari u svoje ruke, smetati, kao i obi\u010dno \u2013 narod. Njega \u0107e potrpati u kontejnere, a i na njegovom bi se hranjenju tako\u0111er moglo po\u010deti \u0161tedjeti. Dosada\u0161nju pomo\u0107 u prehrani mogli bi zamijeniti racionirani obroci, \u0161to je, kako vidimo, resorni ministar Horvat na neki na\u010din ve\u0107 i najavio, pa bi se Banijci mogli pozdraviti s normalnim objedovanjem. <\/p>\n\n\n\n Na kraju smo upitali arhitekta Mladena \u0160kreblina s iskustvom obnove urbanih jezgri, \u0161to uop\u0107e napraviti na Baniji i na koji na\u010din. On nam je za na\u0161 portal kazao: “Godinama sam pisao o obnovama i sanacijama evropskih gradova. Tamo je sve krenulo na poticaj tzv. civilnog dru\u0161tva. No, to su shvatile tamo\u0161nje gradske uprave. Evropske kolege to su zvale ‘carefull, behutsam<\/em>‘ obnova, ja sam to isto u svojim programatskim tekstovima zvao ‘nje\u017enom urbanom obnovom’. Metodologija je vrlo jednostavna. Organiziraju se predstavni\u0161tva, radionice stru\u010dnjaka koji dokumentiraju i svakodnevno omogu\u0107uju stanovnicima da participiraju u planovima i akcijama obnove svojih stanova i ku\u0107a. Uprava ih odmah subvencionira, da mogu pre\u017eivjeti, i stalno predla\u017ee mogu\u0107e modele obnove. Me\u0111utim, ukoliko politika ne shvati, a bojim se da ne\u0107e, i ukoliko ozakonjuje Fond, umjesto principa i standarda obnove, ako ne organizira savjetovali\u0161ta za stanovnike, i mre\u017ee urbanisti\u010dko\/graditeljskih ambulanti, sve \u0107e se ponoviti. Ina\u010de, cjelokupni taj prostor je u takvom zapu\u0161tenom stanju, da ga je jo\u0161 prije smrti Jugoslavije trebalo proglasiti podru\u010djem obnove i za\u0161tite. Ali onda su do\u0161li nacionalisti, pa umjesto da se prihvate obnove i za\u0161tite naselja i gradova, prihvati\u0161e se oru\u017eja.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u0160teta koja nastaje u aktualnom valu potresa na Baniji jo\u0161 se zbraja, a profil o\u0161te\u0107enih objekata otkriva da su me\u0111u gorima pro\u0161le ku\u0107e renovirane u nedavnoj poslijeratnoj obnovi. Dok vladaju\u0107i negiraju povezanost sru\u0161enih ku\u0107a s obnovom, javnost tra\u017ei njezinu istragu i upravo je to od klju\u010dne va\u017enosti za budu\u0107nost pogo\u0111enog podru\u010dja. Katrina je bila tragedija, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35794,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1183,1184,661],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-35792","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-banija","tag-obnova","tag-potres","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35792","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35792"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35792\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35804,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35792\/revisions\/35804"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35794"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35792"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35792"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35792"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35792"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35792"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35792"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35792"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Dan poslije<\/h2>\n\n\n\n
Nje\u017ena obnova<\/h2>\n\n\n\n