Serija sna\u017enih potresa koja je krajem decembra 2020. godine pogodila siroma\u0161no i etni\u010dki jedno od najmje\u0161ovitijih podru\u010dja Hrvatske, Sisa\u010dko-Moslava\u010dku \u017eupaniju, otvorila je stare rane. Katastrofalni razmjeri potresa koji dovode u pitanje normalizaciju \u017eivota na podru\u010dju Siska, Petrinje i Gline razotkrili su “nepravilnosti” u obnovi i sanaciji podru\u010dja nakon ratnih stradanja. Proces nove obnove dovodi u pitanje i op\u0107e kapacitete dr\u017eave i odnos prema srpskoj nacionalnoj manjini.<\/p>\n\n\n\n
Jedna atraktivna vijest iz Gline se dva tjedna probijala do hrvatskih mainstream novina i portala: Netflixova serija Tribes of Europe<\/em>, snimana ponajvi\u0161e na Baniji i Kordunu, po\u010dinje se emitirati u februaru. Informacija je objavljena na lokalnom portalu Glina.hr uo\u010di Bo\u017ei\u0107a, a u druk\u010dijim okolnostima bi kroz par dana ili \u010dak sati prona\u0161la put do udarnih TV-programa \u017eeljnih svjetskoga glamura u ina\u010de im podosadnoj Hrvatskoj. Osobito nakon \u0161to je prije godinu i pol dana oko te postapokalipti\u010dne serije izbila afera zbog filmsko-produkcijske eksploatacije devastiranih spomenika NOB-a, poput onog na vrhu Petrove gore.<\/p>\n\n\n\n No u me\u0111uvremenu je Baniju umjesto Netflixove zadesila katastrofalna serija potresa, e da bi se pokazalo kako u ovom dijelu Hrvatske nisu poharani te zapu\u0161teni samo spomenici antifa\u0161isti\u010dkoj borbi. Kataklizma je nalik termobari\u010dnoj iliti vakuum-bombi izbila sve druge teme van javnog prostora, \u010dak i onu koronavirusa, ali nam je omogu\u0107ila uvid u dugogodi\u0161nje op\u0107e stanje te davno zaboravljene centralne hrvatske regije.<\/p>\n\n\n\n A takva je \u010demerna situacija bila posrijedi, naime, da \u0107e mnoge od \u017eitelja ubavih predjela izme\u0111u linije Sisak-Karlovac i granice RH-BiH, ovaj potres u infrastrukturnom pogledu mo\u017eda i, doslovno, spasiti. Zvu\u010di to skaredno, naro\u010dito u kontekstu sedmoro poginulih u katastrofi, dok se ne suo\u010dimo s u\u017easima koje isti kraj pro\u017eivljava ve\u0107 tri desetlje\u0107a, po\u010dev od rata \u0161to ga Hrvatska zove Domovinskim, i s nastavkom u drasti\u010dnom raseljavanju i tzv. obnovi.<\/p>\n\n\n\n Samo zato se i mogla dogoditi ona upadljiva razlika izme\u0111u reakcija na potres u Zagrebu proljetos, i ovaj na Baniji, ako se prisjetimo da onomad nije rat spominjao nitko, a sad je neodvojiv dio pri\u010de. U tolikim selima pokraj Gline i Petrinje rije\u010d je o kontinuitetu problema u koji su za to vrijeme mnogima stala i po dva ru\u0161enja ku\u0107e, ratno i zemljotresno, a da nisu bili iznova ni priklju\u010deni na strujnu mre\u017eu. Novinari danas me\u0111u te ljude uskakuju kao rani antropolozi u potrazi za najzaba\u010denijim domoroda\u010dkim plemenima \u2013 Tribes of Croatia<\/em> – otkrivaju\u0107i da najednom ne mogu uloviti nikakav mobitelski signal. Osim \u0161to nema ni asfalta ni javnog prevoza, o du\u0107anu i \u0161koli da ne govorimo, pa u pojedinim od tih sela crkva predstavlja jedinu posve zidanu gra\u0111evinu, ili barem jedinu s armaturnom \u017eicom i o\u017ebukanom fasadom.<\/p>\n\n\n\n A kad smo ve\u0107 kod gra\u0111evinskih elemenata i materijala, sad se pokazuje i da neki od njih, ina\u010de nezaobilazni, jednostavno nisu u dovoljnoj mjeri ugra\u0111eni u ku\u0107e obnovljene nakon rata, jer su naprosto \u2013 pokradeni. Takav tretman ratom poharanih krajeva ne bi bio mogu\u0107 do te mjere, da nije posrijedi regija s izvorno srpskim ve\u0107inskim stanovni\u0161tvom, mada su usput o\u0161te\u0107eni i brojni Hrvati, autohtoni ili doseljeni iz Bosne.<\/p>\n\n\n\n Pregled mogu\u0107nosti neke bolje idu\u0107e obnove stoga ima smisla zapo\u010deti od te \u010dinjenice etni\u010dkog jaza i odnosa prema njoj koji se, me\u0111utim, ipak unekoliko i sam pomaknuo uslijed ovog podrhtavanja tla. Narod je sa svih strana Hrvatske, donekle i susjednih zemalja \u2013 mimo slu\u017ebenih gesta – samoinicijativno i masovno pohrlio upomo\u0107 Baniji, ne pitaju\u0107i za nacionalnost unesre\u0107enih, a to je moment od neprocjenjivog zna\u010daja.<\/p>\n\n\n\n \u010cak su i nogometno-navija\u010dke skupine organizirano prionule ispomagati stradale, nakon zagreba\u010dkog potresa daju\u0107i ponovno sjajnu priliku medijskoj javnosti da ih promatra studiozno kao majmune u kavezu. I ovaj put svi s odobravanjem konstatiraju da su iznena\u0111uju\u0107e humanoidni, ba\u0161 kao da i njihova uobi\u010dajena npr. \u0161ovinisti\u010dka sranja, po kojima su ina\u010de popularni, nisu odjek neke znane op\u0107edru\u0161tvene slike. Navija\u010di pritom nipo\u0161to nisu jedina ni najbrojnija dru\u0161tvena grupacija anga\u017eirana na Baniji po svojoj volji, premda su medijima puno zanimljiviji od npr. lijevo-liberalnih udruga, ali fino ilustriraju stanje.<\/p>\n\n\n\n Naj\u0161ire dru\u0161tvo je dakle u takvom nastupu autenti\u010dnog refleksa solidarnosti, izazvanog \u0161okantnom tragedijom, makar djelomice nadvladalo ve\u0107 dugo zadane toksi\u010dne koridore poimanja ove zemlje i samog sebe. Ne znamo \u0161to \u0107e od toga ostati u praksi ubudu\u0107e, i kako \u0107e se razvijati, ako uop\u0107e i\u0161ta ho\u0107e, ali je o\u010dito \u0161to zasad stoji nasuprot takvom impulsu, na strani koju smatramo presudnom \u2013 zvani\u010dna javna tj. dr\u017eavna platforma.<\/p>\n\n\n\n To\u010dno je da ova hrvatska vlada \u010dini relativno dobar posao na pobolj\u0161anju odnosa prema Srbima u RH; ipak, ovdje nije rije\u010d primarno o tome, nego o svemu onom \u0161to bi se moglo posti\u0107i u narednoj fazi. No dojam je da bi s ovakvom dr\u017eavom, \u010dak i uz kakvo radikalno stavljanje etniciteta van fokusa, pretjerano bilo o\u010dekivati generalni prosperitet ili \u2013 dr\u017eimo se osnovne teme \u2013 kvalitetnu obnovu Banije. Ono \u0161to je od dr\u017eave, njenih institucija i procedura ostalo ili je zasnovano nakon 1991. i pretvorbe i rata i privatizacije, neodoljivo podsje\u0107a na ku\u0107e obnovljene nakon ratnih o\u0161te\u0107enja, i na razinu te sanacije. Na\u017ealost, jer upravo Banija i njezina obnova bi mogle biti ogledni primjer uzleta dru\u0161tva na krizno mobiliziranoj svijesti, jednako kao \u0161to su prethodno narasle u egzemplarni slu\u010daj njegove propasti.<\/p>\n\n\n\n Vladi, kompromitiranoj dubiozama oko epidemiolo\u0161kih mjera jesenas, ovdje malo tko danas vjeruje, pa jo\u0161 manje koga \u010dudi \u0161to je prva afera nakon potresa odjeknula ve\u0107 prije Dana \u017ealosti za smrtno stradalima. Tad se radilo o kontejnerima za privremeno stanovanje, ali odmah su slijedile i druge, u vezi s funkcionerima koje kleve\u0107u volontere, Crvenim kri\u017eem \u010dije vodstvo zbog makinacija danas mnogi nazivaju kriminalnim, itd.<\/p>\n\n\n\n Stigao je u me\u0111uvremenu drugi Bo\u017ei\u0107, julijanski, a raste nova sva\u0111a izme\u0111u gradona\u010delnika Petrinje i dr\u017eavnih slu\u017ebi: unesre\u0107enima treba ukupno 15 tisu\u0107a obroka dnevno, dok one sad mogu osigurati samo desetinu toga. Nemojmo zaboraviti ni kako se u takvu sliku prikladno uklopio predsjednik RH kad je poslije Nove godine zavapio da bi neophodno bilo i oficijelno proglasiti stanje katastrofe, onako kako predvi\u0111aju zakoni.<\/p>\n\n\n\n Kona\u010dno, govore\u0107i o zakonskom okviru tretmana ove materije, upada u oko vi\u0161e aspekata me\u0111u kojima se name\u0107e onaj s idejom vezivanja banijske problematike za prethodnu zagreba\u010dko-potresnu, i tada doneseni zakon. Navodno \u0107e prakti\u010dnije biti da se nadoda i Baniju tome spisu, namijenjenom samo Zagrebu i okolici, umjesto dono\u0161enja novog lexa specialis, ali takvo rje\u0161enje na simboli\u010dkoj razini smrdi do neba. Pokrajine u Hrvatskoj ionako se uvelike \u2013 politi\u010dki, ekonomski, kulturno \u2013 uzimaju kao ekstenzije glavnoga grada, pa se o njima pone\u0161to znade tek folklorno, dok ih ne pogodi barem pet-\u0161est stupnjeva Richtera.<\/p>\n\n\n\n Nadajmo se da ostale hrvatske regije ne\u0107e biti jedna po jedna dodavane zagreba\u010dkom specijalnom zakonu, ali jest o\u010digledno da je Baniji glavna pomo\u0107 stigla odozdo, a ne odozgo, \u0161to se ti\u010de vertikale mo\u0107i. Dr\u017eavu tek valja preuzimati, ona pobolj\u0161anju u ovoj situaciji nije doprinijela puno vi\u0161e od reagiranja po inerciji, i onim patriotskim songom u koji HRT pakuje nesre\u0107u jednih i empatiju drugih kao u ve\u0107 kori\u0161ten celofan.<\/p>\n\n\n\n Manipulatorski patos te budnice podsje\u0107a i na fakat da ono najvi\u0161e \u0161to je ova dr\u017eava u\u010dinila za Baniju jest to \u0161to joj je promijenila ime u Banovinu, hrvatski je valjda, pa sad neka se slobodno ru\u0161i. A \u010dini se da ni glavnina opozicije u ovoj zemlji nema osobito jasnu predod\u017ebu o smjeru nu\u017enog zaokreta, politi\u010dkog i sanacijsko-organizacijskog, uzmemo li za primjer \u010delnika Socijaldemokratske partije. Taj i dalje ne zna bi li odabrao model potpunog javnog tro\u0161ka obnove banijskih obiteljskih ku\u0107a, ili bi uvodio nekakav imovinski cenzus spram zagreba\u010dkog modela gdje gra\u0111ani imaju platiti 20 posto. Ako to nije jasno, a nije ni vlasti niti oporbenoj kremi, te\u0161ko je optimisti\u010dno predvi\u0111ati daljnji razvoj doga\u0111aja, pa i u ni\u017eim akcijskim stadijima, s obzirom na to da neki Banijci jo\u0161 uvijek spavaju u automobilima.<\/p>\n\n\n\n Te\u0161ko je s iole realnom osnovom zahtijevati da materijalna \u0161teta iz ove tragedije izazove npr. energetsku modernizaciju i demokratizaciju Banije, s obnovljivim izvorima struje u rukama lokalne zajednice. Te\u0161ko je drznuti se na pomisao da bi model obnove trebao biti jedan koji je ve\u0107 iskori\u0161ten u Hrvatskoj, ali onoj socijalisti\u010dkoj i jugoslavenskoj, kad je nakon potresa 1979. zavidno obnovljena stara jezgra Dubrovnika.<\/p>\n\n\n\n Tad se dodu\u0161e vodilo ra\u010duna i o stanovni\u0161tvu i o spomeni\u010dkim vrijednostima, a obje te kategorije do ovog potresa do\u017eivjele su ovdje fijasko, pa su dvije na\u010delno sli\u010dne situacije ipak su\u0161tinski vi\u0161estruko neusporedive. Kao i ta dva kraja Hrvatske, odale\u010dena znatno vi\u0161e od nekoliko stotina kilometara puke fizi\u010dke distance, osim \u0161to i tamo i onamo filmske ekipe i nekretninski me\u0161etari nalaze svoj vje\u010dni komercijalni interes.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Serija sna\u017enih potresa koja je krajem decembra 2020. godine pogodila siroma\u0161no i etni\u010dki jedno od najmje\u0161ovitijih podru\u010dja Hrvatske, Sisa\u010dko-Moslava\u010dku \u017eupaniju, otvorila je stare rane. Katastrofalni razmjeri potresa koji dovode u pitanje normalizaciju \u017eivota na podru\u010dju Siska, Petrinje i Gline razotkrili su “nepravilnosti” u obnovi i sanaciji podru\u010dja nakon ratnih stradanja. Proces nove obnove dovodi u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35727,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1181,661],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-35722","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-netflix","tag-potres","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35722","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35722"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35722\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35748,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35722\/revisions\/35748"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35722"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35722"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35722"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35722"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35722"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35722"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35722"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Tribes of Banija<\/h2>\n\n\n\n
Potres kredibiliteta<\/h2>\n\n\n\n
Svaka kriza je prilika za ne\u0161to<\/h2>\n\n\n\n