Premda jo\u0161 nemamo slu\u017ebene rezultate “povijesnih” lokalnih izbora u Mostaru, osnovni trendovi su o\u010diti. O novoj\/staroj politi\u010dkoj slici rodnog grada pi\u0161e Mario Kika\u0161 s mjesta zbivanja.<\/p>\n\n\n\n
Iako su lokalni izbori u Bosni i Hercegovini odr\u017eani u studenom ove godine donijeli promjene nekih uhodanih dinamika \u0161to se najjasnije vidjelo u Dodikovom porazu u Banjaluci i Izetbegovi\u0107evom gubitku ve\u0107ine sarajevskih op\u0107ina, za povla\u010denje kona\u010dne crte ispod tih lokalnih izbora, a onda i (ne)uspjeha vladaju\u0107ih nacionalnih stranaka, trebalo je sa\u010dekati jo\u0161 Mostar. Nakon 12 godina bez lokalnih izbora, gra\u0111ani najve\u0107eg hercegova\u010dkog grada kona\u010dno su ove nedjelje birali svoje gradsko vije\u0107e. Naime, te davne 2008. Mostarci su posljednji put izabrali lokalnu vlast da bi potom uslijedila odluka Ustavnog suda BiH koja je sru\u0161ila posebna izborna pravila i statut grada i zaustavila sve naredne izborne procese koji, po toj odluci, ne bi po\u0161tovali princip o jednakoj te\u017eini i vrijednosti svakog glasa. <\/p>\n\n\n\n
Naime, broj zastupnika koji se birao iz \u0161est mostarskih izbornih jedinica nije odr\u017eavao broj stanovnika u pojedinoj jedinici \u0161to je u kona\u010dnici zna\u010dilo, prostim rje\u010dnikom re\u010deno, da je glas iz jedne izborne jedinice vrijedio vi\u0161e od glasa iz druge izborne jedince. Kako su izborne jedinice bile formirane prema geografskom obuhvatu nekada\u0161njih gradskih op\u0107ina formiranih odmah poslije rata, one su odra\u017eavale i novu demografsku sliku etni\u010dki podijeljenog grada. Samim tim je ta nejednaka raspodjela mandata, onda, dobivala i svoju nacionalnu komponentu prema kojoj je glas iz ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dkih op\u0107ina vrijedio vi\u0161e od glasa iz hrvatskih op\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n
Etni\u010dko-izborna matematika koja je iz toga proiza\u0161la idu\u0107ih je 10 godina postavila pred hrvatske i bo\u0161nja\u010dke politi\u010dke prvake u BiH nerje\u0161ivu formulu sve do lanjske odluke Europskog suda za ljudska prava kojom se nalo\u017eilo odr\u017eavanje izbora u Mostaru \u0161to je nagnalo me\u0111unarodne predstavnike u BiH da aktivnijom politikom dovuku Dragana \u010covi\u0107a i Bakira Izetbegovi\u0107a za pregovara\u010dki stol. To je rezultiralo kona\u010dnim dogovorom iz lipnja ove godine prema kojem je Mostar ostao podijeljen na \u0161est izbornih jedinica, ali ovaj put na na\u010din da je broj vije\u0107nika koji se birao iz pojedinih jedinica bio razmjeran broju stanovnika u toj jedinici. Uz tih \u0161est izbornih jedinica iz kojih se biralo 22 vije\u0107nika, po novim izbornim pravilima skrojena je i tzv. jedinstvena gradska izborna jedinca iz koje se biralo 13 vije\u0107nika. Drugim rije\u010dima, Mostarci su na prekju\u010dera\u0161njim izborima zaokru\u017eivali liste i kandidate na dva glasa\u010dka listi\u0107a, a gradona\u010delnika nisu imali pravo birati izravno kao njihovi sugra\u0111ani u ostatku BiH. Prema dogovoru Izetbegovi\u0107-\u010covi\u0107, gradona\u010delnika \u0107e birati upravo novoizabrano Gradsko vije\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
U tom kontekstu, i medijska retorika i politi\u010dka ma\u0161inerija pogonjeni oko mostarskih izbora, jasno su davali do znanja da su ovi izbori puno vi\u0161e od produ\u017eetaka lokalnih izbora odr\u017eanih u studenom. Oni su zapravo bili uvertira u op\u0107e izbore za dvije godine i sve ono \u0161to \u0107e se doga\u0111ati u me\u0111uvremenu. Najve\u0107a bo\u0161nja\u010dka stranka, SDA, mostarske izbore je vidjela kao mogu\u0107nost za ispravak relativno lo\u0161ih rezultata iz studenog i gubitka sarajevskih op\u0107ina. S tim ciljem stvorena je Koalicija za Mostar koju predvodi SDA, a sa\u010dinjavaju je manje tzv. probosanske i bo\u0161nja\u010dke stranke od Kom\u0161i\u0107eva DF-a do BPS-a generala Armije BiH Sefera Halilovi\u0107a. Vje\u0161to se spomenuta koalicija skrila iza do kraja ispolirane kampanje stavljaju\u0107i u prvi plan upravo Mostar, mostarski identitet, Stari most i gradske boje (svijetlo plava) skrivaju\u0107i jasna strana\u010dka obilje\u017eja i agende. U tom smislu je Koalicija za Mostar vjerno odra\u017eavala i politiku s dr\u017eavne razine prema kojoj su upravo bo\u0161nja\u010dke i probosanske stranke, tobo\u017ee, jedine za\u0161titnice jedinstva Mostara, odnosno Bosne i Hercegovine. <\/p>\n\n\n\n
U tom kontekstu, mostarski izbori su bili puno vi\u0161e od izbora koji adresiraju komunalne i lokalne teme i probleme koji su se nagomilali posljednjih 12 godina. Mostar je postao toliko bitan da su se \u010dak i strana\u010dki ratovi koji bukte u SDA-a posljednjih tjedana primirili za vrijeme kampanje \u0161to je dovelo i dvojicu najve\u0107ih strana\u010dkih oponenata Bakira Izetbegovi\u0107a i Denisa Zvizdi\u0107a zajedno u Mostar s ciljem podr\u0161ke koaliciji koja bi mogla donekle ubla\u017eiti gorak okus u ustima strana\u010dkih \u010delnika nakon gubitka Sarajeva. To je pokazala i izjava u izbornoj no\u0107i jednog od nacionalnih \u010delnika SDA, spomenutog Zvizdi\u0107a, koji je do\u010dekivao izbore u Mostaru kao predstavnik i strana\u010dke centrale, ali i tzv. hercegova\u010dke struje u SDA-u koja je sve glasnija u svojoj nakani da sru\u0161i dinastiju Izetbetovi\u0107 s \u010dela najve\u0107e bo\u0161nja\u010dke stranke. On je Mostar i mostarske izbore okarakterizirao kao paradigmu za ostatak Bosne i Hercegovine, misle\u0107i vjerojatno na specifi\u010dan status Mostara koji je danas najve\u0107a multietni\u010dka sredina u Bosni i Hercegovini, ali i na svoju koaliciju koja se bo\u0161nja\u010dko-bosanskim integralizmom name\u0107e kao, valjda, jedina opozicija separatisti\u010dkim nacionalizmima poput hrvatskog ili srpskog.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, HDZ-u su mostarski izbori bili najva\u017eniji politi\u010dki test zadnjih godina. Izbore u ostalim hercegova\u010dkim op\u0107inama i gradovima u studenom su odradili vi\u0161e po inerciji \u0161to je dovelo do toga da su izgubili neka od svojih tradicionalnih upori\u0161ta. Mostarski izbori su za HDZ trebali pokazati da li je i do koje mjere Dragan \u010covi\u010d i dalje neprikosnoveni lider hercegova\u010dkih Hrvata i to u gradu koji najvi\u0161e osjeti i svjedo\u010di svim felerima politike HDZ BiH koja se vje\u0161to skriva iza nerije\u0161enog nacionalnog pitanja, a zapravo ostavlja zapu\u0161tenu infrastrukturu, zatvorene kombinate, klijentelisti\u010dke mre\u017ee kao skoro jedini na\u010din pre\u017eivljavanja i snala\u017eenja u \u017eivotu. Tepanje o hrvatskom stolnom gradu u kojem “stoluju” sve bitne hrvatske nacionalne institucije u BiH, zapravo je feudalisti\u010dka metafora o stolovanju jednog neprikosnovenog vladara koji je uspio konsolidirati stranku i homogenizirati hrvatski politi\u010dki korpus kao nitko do sada, koriste\u0107i upravo te paralelne stolne institucije i mre\u017ee kao osnovni mehanizam politi\u010dke mobilizacije i dominacije. <\/p>\n\n\n\n
Mostarski izbori su, tako, i za HDZ zna\u010dili bitno prolazno vrijeme za neke kasnije politi\u010dke bitke i pregovore. Oni si jednostavno nisu mogli dopustiti situaciju sa zadnjih lokalnih izbora u Mostaru 2008. kada su zbog relativnog strana\u010dkog pluralizma koji je tada vladao me\u0111u hrvatskim strankama, izgubili polovicu svojih mandata u gradskom vije\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
U trenutku zavr\u0161etka ovog teksta, kada jo\u0161 ne znamo kona\u010dne rezultate mostarskih izbora niti raspodjelu mandata u Gradskom vije\u0107u, jasno je da \u0107e ove dvije opcije biti klju\u010dni akteri u novom mostarskom dogovoru iz kojeg se treba iznjedriti i novi gradona\u010delnik i statut grada. SDA je sa svojom probosanskom koalicijom uspio homogenizirati bo\u0161nja\u010dko glasa\u010dko tijelo i premo\u0107no pobijediti u dvije jedinice koje obuhva\u0107aju gradske periferije i prigradska naselja u kojem je ne\u0161to tradicionalnije i konzervativnije stanovni\u0161tvo koje je jo\u0161 uvijek odano sto\u017eernoj stranici bosanskih muslimana. U samom gradskom centru, jedinici Stari grad, Koalicija za Mostar je pobijedila, ali ne toliko premo\u0107no. Tamo joj je prvi put sna\u017eno parirao BH blok (prema rezultatima s 80% obra\u0111enih bira\u010dkih mjesta osvojili su 39% glasova) koji je zapravo lijevo krilo sarajevske pobjedni\u010dke koalicije koju u ovom slu\u010daju \u010dine SDP i Na\u0161a stranka. Uz Stari grad gdje su druga najja\u010da opcija, BH blok je u gradskoj izbornoj jedinici polu\u010dio rezultat bolji od o\u010dekivanog postaju\u0107i tre\u0107a najja\u010da opcija (12.5% glasova) i bitna opozicija duopolu HDZ-SDA. <\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to je mo\u017eda najzanimljiviji podatak, jeste broj glasova koje je spomenuta koalicija dobila u ve\u0107inski hrvatskim izbornim jedinicama Zapad i Jugozapad. Tamo je BH blok dobio izme\u0111u 10 i 12% glasova. Rije\u010d o dijelovima grada koji imaju ne\u0161to \u0161areniju etni\u010dku sliku s obzirom da se radi o podru\u010djima urbaniziranima u socijalizmu. Struktura stanovni\u0161tva u tim dijelovima grada odra\u017eavala je vjernije socijalisti\u010dku multietni\u010dnost grada, nego njegova periferija ili povijesni, osmanski, centar. Ta demografska struktura se nije dala do kraja izmijeniti ni ratnim etni\u010dkim \u010di\u0161\u0107enjima. Unato\u010d tome, ti dijelovi grada su i dalje dominantno naseljeni Hrvatima i ovaj rezultat koalicije SDP i Na\u0161e stranke, pokazuje da je tzv. gra\u0111anska opcija napokon uspjela u\u0107i i me\u0111u hrvatsko glasa\u010dko tijelo i to na lokalnim izborima \u0161to je klju\u010dan preduvjet za neku dugoro\u010dno politi\u010dku mobilizaciju u onim sredinama u kojima dominiraju hrvatske i srpske nacionalne stranke.<\/p>\n\n\n\n
Od ostalih rezultata, valjalo bi izdvojiti uspjeh Hrvatske republikanske stranke (HRS) u jedinicama s ve\u0107inski hrvatskim stanovni\u0161tvom koja je tamo postala druga stranka i nacionalna opozicija HDZ-u. Rije\u010d je o stranci koja se tek nedavno profilirala i to ka rezultat rasapa nekih ranijih alternativa HDZ-u me\u0111u Hrvatima poput razli\u010ditih prava\u0161kih blokova ili HDZ 1990 koji izbrisan s politi\u010dke karte u Mostaru. Na izborima za Hrvatski sabor, HRS je i\u0161ao kao partner Mosta u 11. izbornoj jedinici, ali nije mogao ostvariti zna\u010dajniji rezultat protiv ma\u0161irenije hrvatskog i bh. HDZ-a koja je i na ovim izborima odradila bitan posao \u010demu su svjedo\u010dili \u010desti posjeti ministara iz Vlade RH Mostaru sa obe\u0107anim (europskim) projektima i prekograni\u010dnim suradnjama. Me\u0111utim, pitanje je koliko je HRS tek rezultat nepostojanja suvislije opozicije, a koliko ozbiljna politi\u010dka stranka koja \u0107e nad\u017eivjeti svoje predstavnike. I sam \u010covi\u0107 je u izbornoj no\u0107i odmah dao do znanja da je HRS \u010dlan Hrvatskog narodnog sabora \u010diji je upravo on predsjednik i da o\u010dekuje od njih da se izvole pona\u0161ati prema toj uspostavljenoj hijerarhiji.<\/p>\n\n\n\n
U Gradsko vije\u0107e Mostara jo\u0161 sigurno ulazi i lista srpskih stranaka Ostajte ovdje koja je uspjela homogenizirati ono malo srpskog stanovni\u0161tva koje se vratilo u Mostar poslije rata. Rije\u010d je o projektu SNSD-a, a iza kojeg su stale i ostale srpske stranke. Me\u0111utim, pitanje je koliki je \u017eivotni vijek te opcije s obzirom na \u010dinjenicu da je ve\u0107ina srpskog stanovni\u0161tva u Mostaru u tre\u0107oj \u017eivotnoj dobi. No svakako da njihov ulazak u Gradsko vije\u0107e potvr\u0111uje onu paradoksalnu \u010dinjenicu da je Mostar danas skoro jedina doista multietni\u010dka sredina u BiH, uz distrikt Br\u010dko.<\/p>\n\n\n\n
Nakon 12 godina mostarski izbori su pokazali jednim dijelom fiksiranost lokalne politi\u010dke politike scene na nacionalne teme, a drugim dijelom ipak odre\u0111enu dinamiku koju nije tek tako lako ignorirati. SDA i HDZ su dobili ono \u0161to su tra\u017eili. Potvrdili su svoju dominaciju homogeniziraju\u0107i svoje bira\u010dko tijelo nacionalnim temama. S druge strane, SDP nikad u Mostaru nije imao zamjetne rezultate, niti jaku lokalnu organizaciju, a sada se u koaliciji sa Na\u0161om strankom prometnuo u bitnog politi\u010dkog aktera na razini grada \u0161to mu napokon donosi i mogu\u0107nost stvaranja suvisle politi\u010dke organizacije u Mostaru i ostatku Hercegovine. U nedostatku iole progresivnije politi\u010dke opcije, i taj scenarij se \u010dini kao kakva takva promjena postratnog statusa quo prema kojem je ovaj dio dr\u017eave vje\u010dni talac nerije\u0161enog hrvatskog pitanja i etni\u010dki podijeljenog grada, pa samim tim i izborni plijen isklju\u010divo nacionalnih opcija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Premda jo\u0161 nemamo slu\u017ebene rezultate “povijesnih” lokalnih izbora u Mostaru, osnovni trendovi su o\u010diti. O novoj\/staroj politi\u010dkoj slici rodnog grada pi\u0161e Mario Kika\u0161 s mjesta zbivanja. Iako su lokalni izbori u Bosni i Hercegovini odr\u017eani u studenom ove godine donijeli promjene nekih uhodanih dinamika \u0161to se najjasnije vidjelo u Dodikovom porazu u Banjaluci i Izetbegovi\u0107evom […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":35695,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[477,12],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-35693","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bih-2","tag-izbori","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35693","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35693"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35693\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35697,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35693\/revisions\/35697"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35695"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35693"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35693"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35693"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35693"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35693"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35693"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35693"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}