Trend niskog odaziva bira\u010da na izbore upravo je kulminirao na rumunjskim parlamentarnim izborima gdje je rekordno visok bojkot glasa\u010da rezultirao time da se ni tjedan dana od izbora pozicija mandatara za sastav vlade ne nazire. \u0160anse da \u0107e ista koalicija sastaviti vladu i imati ve\u0107inu u parlamentu sve su manje.<\/p>\n\n\n\n
Iako su slu\u017ebeni rezultati parlamentarnih izbora u Rumunjskoj objavljeni 12. decembra, i dalje je nejasno tko je pobijedio, odnosno postavlja se pitanje je li uop\u0107e itko pobijedio. Sporno nije prebrojavanje glasova, nema sumnji u prevare, ve\u0107 je izlaznost bila toliko niska da su brojevi potpuno neuvjerljivi. Kompleksnosti ovih izbora svjedo\u010di i informacija da su izbori odr\u017eani jo\u0161 6. decembra, ipak slu\u017ebeni rezultati objavljeni su cijeli tjedan kasnije. Daleko najimpresivniji aspekt ovogodi\u0161njih parlamentarnih izbora bio je ogroman broj odsutnih: Rumunjska je bila svjedok povijesno niske izlaznosti, s oskudnim odazivom od 31,84 posto ukupnog broja ljudi s pravom glasa. Epidemija koronavirusa svakako ima svoju ulogu u malenoj izlaznosti, no va\u017eno je istaknuti da su ovako niski brojevi dio silaznog trenda nastalog davno prije pojave COVID-19. Jo\u0161 2012. godine odaziv je bio 41,76 posto, da bi \u010detiri godine kasnije jo\u0161 pao, na 39.79 posto. Za usporedbu ka\u017eimo da je izlaznost na sve izbore 1990-ih bila 70 posto \u2013 ili ve\u0107a. S obzirom na to, ovogodi\u0161nji rezultati tek su nastavak davno zapo\u010detog trenda, pa ne \u010dudi ni da je rumunjski politi\u010dki sustav izgubio \u010dak 68.16 posto glasa\u010da te da se rezultati po pojedinim strankama \u010dine vi\u0161e nego osrednjima.<\/p>\n\n\n\n
Nizak odaziv bira\u010da posebno je vidljiv u rezultatima najve\u0107ih stranaka: Nacionalno liberalne stranke (PNL) i socijaldemokrata (PSD). Socijaldemokrati, koji su bili najve\u0107a stranka vladaju\u0107e koalicije, do\u017eivjeli su jedan od najdramati\u010dnijih padova u postsocijalisti\u010dkom razdoblju: sa 45 posto na izborima 2016. na sada\u0161njih oskudnih 29 posto (to\u010dnije, 29.32 posto za Senat i 28.90 posto za Zastupni\u010dki dom). Oni su i dalje najve\u0107a stranka u parlamentu, ali ovi rezultati te\u0161ko mogu biti dovoljni za stvaranje vladaju\u0107e koalicije i, shodno tome, za predlaganje nove vlade. Oni su nezavidni pobjednici koji ne mogu ostvariti svoju pobjedu.<\/p>\n\n\n\n
Odmah iza njih na\u0161la se Nacionalno liberalna stranka (PNL) prikupiv\u0161i razo\u010daravaju\u0107ih 25 posto glasova bira\u010dkog tijela (25,58 posto za Senat i 25,18 posto za Zastupni\u010dki dom). Liberali, koje sna\u017eno podr\u017eava aktualni predsjednik dr\u017eave Klaus Iohannis, vode manjinsku vladu od prosinca 2019. godine i za njih su izbori predstavljali ogromnu priliku: izbjegavanje agresivnog nadzora nesimpati\u010dnog parlamenta koji vode socijaldemokrati. Njihovih 25 posto omogu\u0107uje im upravo to, jer mogu izgraditi vladaju\u0107u koaliciju s ostalim strankama desnog centra: Unijom za spas Rumunjske (USR), antikorupcijskim USR PLUS (15,86 posto Senata, 15,37 posto Komore Zamjenici) i glavna politi\u010dka formacija ma\u0111arske manjine UDMR (5,89 posto Senata, 5,74 posto Zastupni\u010dkog doma). Pa ipak, jo\u0161 jednom zaostaju\u0107i za uvijek prisutnim socijaldemokratima, liberali se nemaju \u010dime ponositi: mo\u017eda \u0107e pobijediti kao dio koalicije, ali nikada zapravo nisu pobijedili. Oni mogu formirati novu vladu, ali nikada ne\u0107e imati legitimitet izborne pobjede; u me\u0111uvremenu \u0107e njihov politi\u010dki program morati ura\u010dunati i \u017eelje koalicijskih partnera pa sve skupa obe\u0107ava rezultirati prili\u010dno burnim odnosom.<\/p>\n\n\n\n
Predstavljaju\u0107i se kao stranke koje zadovoljavaju \u017eelje svih glasa\u010da, bez jasnog ideolo\u0161kog profiliranja, liberali i socijaldemokrati mogli bi postati plijenom amorfne ideolo\u0161ke ponude bloka stranaka desnog centra. Unato\u010d pla\u0161ljivim zahtjevima PSD-a za reformom socijalne politike (pove\u0107anje minimalne pla\u0107e i pove\u0107anje mirovina), razlika izme\u0111u dviju najve\u0107ih stranaka uglavnom je stil, a ne politi\u010dki sadr\u017eaj. Pa ipak, savez USR-a i USR PLUS-a, koji je kampanju vodio na programu jasnog raskida uhodanim politi\u010dkim praksama, tako\u0111er nije ispunio vlastita o\u010dekivanja. Njihova neoliberalna tehnokratska privla\u010dnost i radikalni antikorupcijski diskurs nisu se uspjeli probiti izvan glavnih urbanih aglomeracija. Unato\u010d auri beskompromisnog profesionalizma kojoj stranka te\u017ei, \u010dinilo se da je njihova kampanja puna nasilnih unutarnjih borbi koji su \u0161iroj javnosti ostali nejasni, pa je time i sama stranka izgubila na privla\u010dnosti. Te nesuglasice unutar samog USR-a i savezni\u0161tvo s PLUS-om \u2013 politi\u010dkom formacijom koju je vodio Dacian Ciolo\u015f, popularni premijer tehnokrata 2015.\u20132017. nije bilo mogu\u0107e ignorirati.<\/p>\n\n\n\n
Kao rezultat toga, jedina stranka koja mo\u017ee posti\u0107i odre\u0111eni uspjeh u ovom izbornom krugu je AUR (Savez za jedinstvo Rumunja), prili\u010dno nova politi\u010dka izmi\u0161ljotina uvelike nadahnuta nedavnim uspjehom radikalne konzervativne politike, od trampizma do ma\u0111arskog FIDESZ-a. AUR sebe vidi kao stranku koja predla\u017ee novu “spiritualisti\u010dku viziju” koja se usredoto\u010dila na \u010detiri vrijednosti: obitelj, domovinu, vjeru i slobodu. Rije\u010d je o \u0161arolikom desni\u010darskom koktelu u kojem se tradicionalni krajnje desni\u010darski rumunjski tropi (politika kao duhovno podru\u010dje, homogeniziraju\u0107a etni\u010dka vizija rumunjskog dr\u017eavljanstva, prijetnja demografskog propadanja) mije\u0161aju s radikalnim neokonzervativizmom kasnih godina (imigracijske politike, reforme slobodnog tr\u017ei\u0161ta, anti-LGBT diskurs, oslanjanje na dru\u0161tvene mre\u017ee, protiv politi\u010dke korektnosti itd.). Osnovan 2019. godine, AUR je sudjelovao na lokalnim izborima 2020. godine, ali su ostvarili toliko lo\u0161e rezultate da ih ve\u0107ina politi\u010dkih komentatora uop\u0107e nije primje\u0107ivala. Situacija se dramati\u010dno promijenila nakon parlamentarnih izbora te sada tvore \u010detvrtu najja\u010du stranku u parlamentu (9.17 posto glasova Senata i 9,08 posto u zastupni\u010dkom domu), odmah iza PSD-a, PNL-a i USR PLUS-a. Iako odsutni u televizijskim raspravama i nacionalnim medijima, njihovi \u010delnici iskoristili su svoj utjecaj na dru\u0161tvenim mre\u017eama i logiku “od vrata do vrata” kako bi izgradili zna\u010dajnu izbornu bazu koja, izgleda, nije toliko nestabilna koliko se mo\u017eda \u010dinila.<\/p>\n\n\n\n
Rezultat je to kojeg AUR podjednako duguje specifi\u010dnom kontekstu pandemije, koliko i inteligentnoj kampanji koju je vodio. Stranka se razmetala potpunim zanemarivanjem preventivnih mjera protiv COVID-a i to je prili\u010dno dobro pro\u0161lo u zna\u010dajnom dijelu bira\u010dkog tijela koje je to do\u017eivljavalo kao kavalirsku otvorenost, a ne kao puku nepromi\u0161ljenost. S druge strane, AUR-ovi kadrovi nau\u010dili su mnogo o vo\u0111enju kampanje iz iskustva koje su neki od njih imali s Koalicijom za obitelj, homofobnom inicijativom \u010diji je cilj homoseksualne brakove u\u010diniti neustavnim, a ne samo ilegalnim kakav je sada. Iako je ustavni referendum koji je organizirala Koalicija u kona\u010dnici propao, njihova kampanja imala je velik publicitet: uspjela je stvoriti politi\u010dki pol izvan uobi\u010dajenog strana\u010dkog sustava, stup koji se predstavljao kao glas “tihe ve\u0107ine”: tiha ve\u0107ina koja je, \u010dini se, uvijek etni\u010dki rumunjska, heteroseksualna i kr\u0161\u0107anska. AUR je naslijedio ovu poziciju, kao ultrakonzervativna opcija koja se bori za “pristojnost i duhovnost” protiv korumpiranog politi\u010dkog svijeta i protiv jo\u0161 korumpiranijih globalnih sila.<\/p>\n\n\n\n
Niska stopa izlaska na izbore onemogu\u0107ava dono\u0161enje zaklju\u010dka o mi\u0161ljenjima rumunjskih bira\u010da. Jasno je, me\u0111utim, da niti jedna od ponu\u0111enih politi\u010dkih frakcija nije uspjela pridobiti simpatije dovoljne ve\u0107ine bira\u010da. Nasuprot tome, njihova ti\u0161ina postaje zaglu\u0161uju\u0107a. Nakon 2016. godine, najmo\u0107nija stranka postsocijalisti\u010dkog razdoblja, Socijaldemokratska stranka, nalazi se u stalnom slobodnom padu kojem se ne nazire kraj. Malena relativna pobjeda koju su ostvarili na ovim izborima tek je ostatak impresivne organizacijske snage koju je stranka neko\u0107 imala, a koja danas pre\u017eivljava u tek nekoliko \u017eupanija. Ta organizacijska snaga, me\u0111utim, brzo se nagriza i iz nje ne proizlazi stvarna politi\u010dka mo\u0107. Bolje ne stoji ni USR PLUS, koji je prvo pru\u017eio nadu odre\u0111enim frakcijama urbane srednje klase, o\u010darane neoliberalnim jezikom i antikorupcijskim nagonom, sada se pokazao politi\u010dki nezrelim. To je bilo vidljivo ne samo iz unutarnje nestabilnosti stranke, ve\u0107 i iz odre\u0111enih ideolo\u0161kih refleksa koji se u jeku epidemijske krize \u010dine nelogi\u010dnim, ako ne i smije\u0161nim, npr. njihova \u017eelja da privatiziraju i liberaliziraju dio zdravstvenog sustava.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu, druga velika stranka, rumunjski liberali (PNL), izgleda da nije u stanju zauzeti mjesto koje su socijaldemokrati ostavili upra\u017enjenim. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis oti\u0161ao je iznad svojih mogu\u0107nosti i izvan svojih ustavnih odgovornosti, promoviraju\u0107i PNL i prokazivaju\u0107i PSD, a rezultati su ipak lo\u0161i. Neovisno o tome je li predsjednik spreman to priznati ili ne, liberali nisu uspjeli nadma\u0161iti ni propadaju\u0107i, ostarjeli PSD i jedini ishod njegovih napora bilo je sna\u017eno delegitimiranje predsjedni\u010dkog ureda. Nesigurnost njihova polo\u017eaja o\u010dituje se iz pote\u0161ko\u0107a koje imaju pri sastavljanju vladaju\u0107e koalicije: od 14. prosinca njihovi pregovori s USR PLUS i ma\u0111arskim UDMR-om bili su fijasko, prisiljavaju\u0107i predsjednika da izjavi da jo\u0161 nitko nije ispunio uvjete potrebe za dobivanje mandata za sastav vlade.<\/p>\n\n\n\n
Kada bi se to moglo dogoditi, te\u0161ko je re\u0107i. Jedina jaka karta PNL-a u pregovorima s USR-om i UDMR-om predstavlja prijetnje jedinstva vlade PNL-a i PSD-a. I dok koalicija nacionalnog jedinstva postoji u teoriji, u praksi taj potez ne bi bilo lako izvesti budu\u0107i da je PNL gradio nasilnu diskuruzivnu kampanju protiv PSD-a, pa bi savez s njima samo otu\u0111io mnoge njihove glasa\u010de. Osim reketarenja koalicijama, jedina stranka koja izgleda mirno prelazi ovo razdoblje neizvjesnosti je stranka radikalne desnice AUR. Bez obzira na to tko bi formirao vladu, postignuti su njihovi ciljevi: sljede\u0107e \u010detiri godine koristit \u0107e parlament kao teatar za privla\u010denje novih glasa\u010da i ja\u010danje svoje organizacije.<\/p>\n\n\n\n
S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Trend niskog odaziva bira\u010da na izbore upravo je kulminirao na rumunjskim parlamentarnim izborima gdje je rekordno visok bojkot glasa\u010da rezultirao time da se ni tjedan dana od izbora pozicija mandatara za sastav vlade ne nazire. \u0160anse da \u0107e ista koalicija sastaviti vladu i imati ve\u0107inu u parlamentu sve su manje. Iako su slu\u017ebeni rezultati parlamentarnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35628,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[12],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-35625","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-izbori","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35625","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35625"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35625\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35636,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35625\/revisions\/35636"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35628"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35625"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35625"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35625"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35625"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35625"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35625"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35625"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}