Stanovnike Gornjeg Kosinja i sela Mlakve \u010deka skoro iseljavanje, jer se dolina u kojoj \u017eive ve\u0107 godinama planira potopiti za akumulacijsko jezero potrebno za izgradnju nove HE Senj 2. Hrvatski vodni potencijal ve\u0107 se nalazi na rubu iskori\u0161tenosti, stoga je pravo vrijeme za promotriti koje su posljedice najavljene gradnje.<\/p>\n\n\n\n
U medijima je nedavno najavljen po\u010detak radova na Hidroelektrani Senj 2 i Hidroenergetskom sustavu Kosinj, najve\u0107em energetskom projektu u zemlji vrijednom 3.4 milijarde kuna. Dok bi ina\u010de takva vijest uzrokovala makar minimalnu novinarsku analizu, usred epidemije koronavirusa, ova je pro\u0161la relativno nezapa\u017eeno<\/a>. No, osim navija\u010dke intonacije \u010dlanka u jednom dnevnom listu<\/a> u kojem se stje\u010de dojam da stanovnike Gornjeg Kosinja i sela Mlakve \u010deka bolja budu\u0107nost propu\u0161teno je postaviti neka bitna pitanja. Na primjer, kako \u0107e se starije ruralno stanovni\u0161tvo naviklo na velike oku\u0107nice i doma\u0107e \u017eivotinje, \u010diji \u0107e se posjedi (kao i arheolo\u0161ki nalazi, groblja, crkve i \u0161kole) ovim projektom potopiti, naviknuti na \u017eivot u zgradama kojima se planira obe\u0161tetiti izvla\u0161tene seljane. Dodu\u0161e, s obzirom na to da proces potapanja ovih sela traje godinama, broj preostalih stanovnika svodi se na nekoliko desetaka ljudi.<\/p>\n\n\n\n Josip Pintar iz Eko Kosinja objasnio je za Deutsche Welle<\/a> kako “vanredno stanje u tom kraju traje predugo i ostavlja posljedice koje \u0107e se te\u0161ko sanirati”. Dodav\u0161i dakako otkad se tamo planira akumulacija “ljudi ne mogu dogra\u0111ivati svoja imanja, nemaju prava na gra\u0111evinske niti uporabne dozvole”. Pintar zaklju\u010duje kako od infrastrukture tamo nema ni vodovoda, “jednostavno ih je zaobi\u0161lo i polagano iseljavaju. Poljoprivreda posustaje, nema ni turizma, narod se polako iseljava.”<\/p>\n\n\n\n No, prije nego \u0161to u\u0111emo dublje u pri\u010du o hidroelektranama, dobro je znati da se do dvije tre\u0107ine elektri\u010dne energije u Hrvatskoj proizvodi iz hidroelektrana. Udio proizvodnje iz ovog izvora varira ovisno o vremenskim uvjetima, odnosno padalinama pa tako u ki\u0161nijim godinama proizvodnja raste, dok se u su\u0161nijim smanjuje, a ovi veliki postotci upu\u0107uju i na to da je energetski hidropotencijal u RH ve\u0107im dijelom ve\u0107 iskori\u0161ten.<\/p>\n\n\n\n Sociolo\u0161ke posljedice nisu jedini problem ovog projekta, znanost i stru\u010dnost koje stoje iza njega tako\u0111er otvaraju mnogobrojna pitanja. Hidroelektrana se planira graditi na terenu kr\u0161kog tipa, a planira se i golema betonska zavjesa u kr\u0161 dubine od 60 do 90 metara, du\u017eine \u0161est kilometara \u2013 s oko 75 tisu\u0107a tone cementa. Na takvom terenu nemogu\u0107e je predvidjeti kretanje podzemnih voda kroz sve neistra\u017eene propuste, zbog toga bi \u010ditave gra\u0111evinske intervencije u kona\u010dnici mogle zahtijevati i zna\u010dajno ve\u0107e koli\u010dine ubrizganog materijala, \u0161tovi\u0161e, tog dodatnog materijala moglo bi biti potrebno toliko da se cijeli projekt uop\u0107e ne\u0107e mo\u0107i financijski isplatiti na planirani na\u010din.<\/p>\n\n\n\n Osim posljedica projekta po prirodu i dru\u0161tvo, te njegove potencijalno neisplative financijske konstrukcije, ne funkcionira ni dokumentacija projekta. Jo\u0161 jedan kamen spoticanja su studije o utjecaju na okoli\u0161, koje su i ovdje, kao i u drugim primjerima potencijalno problemati\u010dnih energetskih projekata slaba to\u010dka podlo\u017ena korupciji. Da nedavni skandal s vjetroelektranama i ne spominjemo, jako je sli\u010dan primjer sa ve\u0107 izgra\u0111enom hidroelektranom Le\u0161\u0107e, prvom sagra\u0111enom u Hrvatskoj nakon rata. Obavezna studija o utjecaju na okoli\u0161 za Le\u0161\u0107e, tako\u0111er je kao i prva studija utjecaja na okoli\u0161 za projekt Kosinj\/Senj 2, izra\u0111ena jo\u0161 80-ih godina 20. st. Prvi poku\u0161aji izgradnje hidroelektrane na kosinjskom podru\u010dju zapo\u010deli su prije desetak godina na temelju ve\u0107 tada debelo zastarjele studije. S obzirom na to da se posljednjih desetak godina, paralelno sa znanstvenim napretkom, ubrzavaju i podebljavaju zakonske odredbe o za\u0161titi okoli\u0161a, ekolo\u0161ki standardi danas su znatno druga\u010diji nego u vrijeme izrade studije.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na sli\u010dnosti u projektima, vrijedi ispitati kakve je prirodne i dru\u0161tvene posljedice proizvela HE Le\u0161\u0107e koje poga\u0111aju stanovnike naseljene u okolici rijeka Dobra, Mre\u017enica i Kupa. Kako navodi \u010dlanak na portalu Energetika<\/a>: “HEP-ova Hidroelektrana Le\u0161\u0107e, u radu od 2010. koja je odlukom resornog ministarstva napravljena na temelju 20 godina stare, nerevidirane studije utjecaja na okoli\u0161, stvara probleme stanovnicima uz rijeku Dobru”. Kao prvo, realiziralo se sve \u0161to su ekolo\u0161ki aktivisti predvi\u0111ali, ma kako pretjerano svojevremeno mo\u017eda zvu\u010dalo. Budu\u0107i da prije gradnje nisu provedena nikakva biolo\u0161ka, biospeleolo\u0161ka i ekolo\u0161ka istra\u017eivanja nije se slu\u017ebeno moglo procijeniti kakav \u0107e biti stvarni utjecaj brane (nu\u017eni dio bilo koje HE) na okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n HE Le\u0161\u0107e proizvodi relativno malo elektri\u010dne energije. Unutar godine dana od pu\u0161tanja elektrane u promet do\u0161lo je do erozije tla i obli\u017enjih prometnica, ugro\u017eena je stabilnost mostova, poplavljuju okolna zemlji\u0161ta, u\u010destala je pojava vodnog vala koji je poguban po mrijest riba, kupa\u010da i ribi\u010da. U strate\u0161kim smjernicama grada Karlovca 2012.-2017. navodi se da je gradnja hidroelektrane Le\u0161\u0107e, osim devastacija koje su nastale uzvodno, radi stvaranja akumulacijskog jezera, uzrokovala i promjene prirodnih uvjeta nizvodno. Elektrana je promijenila migracijski put riba, ugrozila sustave obrane od poplava, izmijenila re\u017eime podzemnih voda, uvjetovala smanjenje kori\u0161tenja poljoprivrednih zemlji\u0161ta i promijenila temperaturni re\u017eim Dobre i Mre\u017enice. Posljedice su toliko brojne da je osnovana je i radna skupina za smanjenje i sanaciju \u0161teta<\/p>\n\n\n\n Posljedice HE Le\u0161\u0107e izazvale su toliki revolt okolnog stanovni\u0161tva i ekolo\u0161kih udruga da su Zelena akcija i partneri uspjeli izvojevati izradu druge studije o utjecaju na okoli\u0161 za izgradnju HE Kosinj \/ Senj 2 koja je ove godine dobila pozitivnu ocjenu suda u Rijeci i Ministarstva za za\u0161titu okoli\u0161a i prostornog ure\u0111enja te se elektrana mo\u017ee graditi. Usprkos zelenom svjetlu institucija, Zelena Akcija je podigla tu\u017ebu protiv ove studije, jer premda nova, provedena je manjkavo i napisana nedore\u010deno.<\/p>\n\n\n\n \u017deljka Leljak Gracin, koordinatorica programa “Prava na okoli\u0161” u Zelenoj Akciji ka\u017ee kako je Zelena akcija pred Upravnim sudom u Rijeci 2018. godine “podigla tu\u017ebu protiv Rje\u0161enja Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i energetike kojim je zahvat u okoli\u0161 – hidroenergetski sustav Kosinj ocijenjen kao prihvatljiv za okoli\u0161.” U predmetu je kako navodi Gracin odr\u017eano samo jedno ro\u010di\u0161te (12.12.2019. godine) koje je trajalo izuzetno kratko, da bi osam dana kasnije donesena presuda kojom se odbija na\u0161a tu\u017eba”.<\/p>\n\n\n\n Neposredno prije “lockdowna”<\/em>, nastavlja Leljak-Gracin “dostavljena nam je presuda te smo podnijeli \u017ealbu Visokom upravnom sudu 13. o\u017eujka 2020. godine. Do sada jo\u0161 nismo zaprimili odluku Visokog upravnog suda, ali nije to ne\u0161to iznena\u0111uju\u0107e jer ipak se takve odluke ne donose preko no\u0107i. Teoretski, dakle, postoji jo\u0161 mogu\u0107nost da Visoki upravni sud usvoji na\u0161u \u017ealbu i poni\u0161ti prvostupanjsku presudu. To bi zna\u010dilo (barem privremeno) zaustavljanje ovog projekta.”<\/p>\n\n\n\n \u010cinjenica je, isti\u010de ona da “bez obzira na to \u0161to je rje\u0161enje o prihvatljivosti za okoli\u0161 jo\u0161 uvijek na sudu, investitor ima zeleno svjetlo za realizaciju projekta jer, prema na\u0161im propisima, tu\u017eba upravnom sudu ne suspendira rje\u0161enje. Me\u0111utim, investitor nastavlja realizaciju na vlastitu odgovornost, tj. ako kojim slu\u010dajem do\u0111e do poni\u0161tenja rje\u0161enja, ne mo\u017ee nastaviti jer mu tada padaju u vodu i lokacijska i ostale isho\u0111ene dozvole. Vidjet \u0107emo ho\u0107e li se to dogoditi.”<\/p>\n\n\n\n Leljak-Gracin smatra kako \u0107e izvla\u0161tenje stanovnika u selima oko HES Kosinj trajat \u0107e jo\u0161 godinama, jer prema informacijama dostupnima Zelenoj akciji, proces jo\u0161 nije ni po\u010deo: “Stanovnicima tog kraja ovo je jo\u0161 jedan dodatni pritisak, kojem su izlo\u017eeni ve\u0107 gotovo 40 godina i upravo je \u017ealosna nebriga koju sve razine vlasti pokazuju prema njima. Zadnja vijest koju sam pro\u010ditala bila je da \u0107e se u Peru\u0161i\u0107u graditi zgrada za njih, a ne znam kako im misle namiriti poljoprivredna zemlji\u0161ta i ostalo jer ovdje se ne radi samo o stambenom prostoru potrebnom za stanovni\u0161tvo ve\u0107 o totalnoj promjeni na\u010dina \u017eivota koji poznaju.” Gracin zaklju\u010duje izjavu za Bilten pitanjem: “kako to da toliko silnih godina nije do\u0161lo do realizacije preseljenja i kako to da se stalno recikliraju stare ideje, pored svog znanja koje nam je danas dostupno o boljim i odr\u017eivijim izvorima energije? U svijetu se vi\u0161e hidroelektrana uklanja nego \u0161to ih se planira, gradi, ali mi o\u010dito puno vi\u0161e cijenimo beton nego prirodu.”<\/p>\n\n\n\n Ipak, hidroelektrane na Balkanu i dalje se grade opsesivno. One su najjeftiniji na\u010din statisti\u010dkog pove\u0107anja energije dobivene iz tzv. obnovljivih izvora energije. Kako se klimatske promjene pogor\u0161avaju, tako se i zakoni i financiranja me\u0111unarodnih institucija sve vi\u0161e vezuju uz tako dobivenu energiju. Budu\u0107i da je izgradnja HE tehnologija koju u na\u0161im zemljama ve\u0107 imamo, ona ne zahtijeva nikakve dodatne investicije u know-how<\/em>, niti obrazovanje radnika, niti nabavku sirovina kojima na ovom podru\u010dju nismo bogati, HE s jeftini i gotovo nemarni na\u010din zadovoljavanja zahtjeva Zelenog plana za Europu i sli\u010dnih odredbi.<\/p>\n\n\n\n Hidroelektrane spadaju u OIE politi\u010dkom odlukom, budu\u0107i da usprkos obnovljivosti vode, one ipak uni\u0161tavaju stani\u0161ta na podru\u010djima na kojima se grade. Najradikalniji primjer do koje mjere nemarna gradnja HE utje\u010de na okoli\u0161 je ameri\u010dka rijeka Kolorado koja je gotovo nestala zbog iskori\u0161tavanja njezinih tokova, pa tako danas ina\u010de bogatoj dr\u017eavi Kaliforniji prijeti pusto\u0161 zbog manjka vode i \u010destih nestanka energije. Kako bi upozorila na to da HE ba\u0161 i nisu zeleni resurs, Zelena Akcija izdala je i bro\u0161uru “Za\u0161tita i pravilno upravljanje rijekama i hidroelektrane<\/a>” u kojoj se zaklju\u010duje kako “hidroenergija jest obnovljiv, ali nije odr\u017eiv (zelen) i \u010dist na\u010din proizvodnje elektri\u010dne energije i umanjivanja utjecaja klimatskih promjena. <\/p>\n\n\n\n Odr\u017eivost pretpostavlja da nema daljnjeg uni\u0161tavanja ili ve\u0107ih \u0161teta na va\u017enim rije\u010dnim ekosustavima i bioraznolikosti, a hidroelektrane i brane imaju ogroman i nepopravljiv u\u010dinak na okoli\u0161, prirodu i dru\u0161tvo. Prema mi\u0161ljenju Zelene akcije ali i brojnih drugih ekolo\u0161kih aktivista, nove brane s akumulacijskim jezerima i nove hidroelektrane Hrvatskoj nisu potrebne. “Pogotovo ne prije nego \u0161to se uvedu opse\u017ene mjere energetske efikasnosti i smanji gubitak u distribucijskoj mre\u017ei te se iskoriste potencijali za obnovljive izvore energije, (sunce i vjetar).”<\/p>\n\n\n\n Sve \u0161to kao civilizacija radimo u prirodi, ne mo\u017ee a da ne \u0161teti okoli\u0161u i \u017eivim organizmima koji u njemu obitavaju, zato bi prije svakog ve\u0107eg zahvata svakako trebali napraviti studiju utjecaja na okoli\u0161, a koja nije “naru\u010dena” od vladaju\u0107e elite samo zato da bi opravdala kratokoro\u010dne financijske interese.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Stanovnike Gornjeg Kosinja i sela Mlakve \u010deka skoro iseljavanje, jer se dolina u kojoj \u017eive ve\u0107 godinama planira potopiti za akumulacijsko jezero potrebno za izgradnju nove HE Senj 2. Hrvatski vodni potencijal ve\u0107 se nalazi na rubu iskori\u0161tenosti, stoga je pravo vrijeme za promotriti koje su posljedice najavljene gradnje. U medijima je nedavno najavljen po\u010detak […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35589,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,1173,898,1171,1174,1172],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[412],"class_list":["post-35580","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-hidroelektrana","tag-hidroelektrane","tag-kosinj","tag-potapanje-doline","tag-senj-2","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35580","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35580"}],"version-history":[{"count":21,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35580\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35610,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35580\/revisions\/35610"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35589"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35580"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35580"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35580"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35580"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Znanost i stru\u010dnost projekta<\/h2>\n\n\n\n
Tu\u017ebe za obranu okoli\u0161a<\/h2>\n\n\n\n
Nove ideje za stare koristi<\/h2>\n\n\n\n