{"id":35563,"date":"2020-12-11T13:43:12","date_gmt":"2020-12-11T12:43:12","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35563"},"modified":"2020-12-11T13:43:13","modified_gmt":"2020-12-11T12:43:13","slug":"izgubljeni-prihodi-u-pandemiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35563","title":{"rendered":"Izgubljeni prihodi u pandemiji"},"content":{"rendered":"\n<p>Ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa dovela je do pove\u0107anog otpu\u0161tanja, smanjenja radnih sati i porasta <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=33680\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">izostanaka<\/a> s posla. Pokazalo se da su \u017eene, mla\u0111i radnici i radnici s ni\u017eom razinom obrazovanja i prihoda najve\u0107e <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=32453\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">\u017ertve<\/a> krize jer su nadprosje\u010dno zaposleni u onim zanimanjima koja su najvi\u0161e stradala zbog donesenih mjera za suzbijanje \u0161irenja virusa. Prema <a href=\"https:\/\/www.ilo.org\/wcmsp5\/groups\/public\/---dgreports\/---dcomm\/---publ\/documents\/publication\/wcms_762534.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Global Wage Reportu<\/a> Me\u0111unarodne organizacije rada (ILO) u dvije tre\u0107ine analiziranih zemalja pla\u0107e su pale ili im je usporen rast, a u preostalim dr\u017eavama su pla\u0107e naizgled rasle, no to se u velikoj mjeri mo\u017ee objasniti \u010dinjenicom da su bez posla naj\u010de\u0161\u0107e ostajali upravo najni\u017ee pla\u0107eni radnici\/e, a ne rastom pla\u0107a onih koji su zadr\u017eali poslove. K tome, kriza nije jednako pogodila pla\u0107e svih radnika\/ica: \u010dak i me\u0111u onima \u010dija su radna mjesta opstala zahvaljuju\u0107i mjerama pomo\u0107i, puno su vi\u0161e o\u0161te\u0107eni upravo radnici s ni\u017eim prihodima, kao i \u017eene. <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35444\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Procjene<\/a> temeljene na 28 europskih dr\u017eava pokazuju da bi bez subvencioniranja pla\u0107a \u017eene izgubile 8,1% svojih pla\u0107a u drugom kvartalu 2020., naspram 5.4% pla\u0107e za mu\u0161karce. Bez privremenih subvencija, 50% najni\u017ee pla\u0107enih radnika izgubili bi 17,3% svojih pla\u0107a, u usporedbi s prosje\u010dnim gubitkom u iznosu od 6,5% pla\u0107e kada se gledaju sva zanimanja zajedno.<\/p>\n\n\n\n<p>U posljednjem izvje\u0161taju Eurostata o <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/eurostat\/web\/experimental-statistics\/income-inequality-and-poverty-indicators\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">indikatorima nejednakosti i siroma\u0161tva<\/a> predstavljeni su prvi rezultati procjena izgubljenih prihoda ovisno o poziciji u distribuciji prihoda. Procijenjeni gubitak prihoda u 2020. na razini cijele EU je -5,2%, u usporedbi s prihodima iz 2019. Utjecaj krize je vrlo nejednako raspore\u0111en unutar EU, kao i u pojedinim \u010dlanicama, jer su najvi\u0161e prihoda izgubile ranjive skupine radnika\/ica: u polovici zemljama \u010dlanica radnici\/e s najni\u017eim prihodima pretrpjeli su 3 do 6 puta ve\u0107e gubitke prihoda od radnika\/ica s visokim prihodima (slika 1).<\/p>\n\n\n\n<p>Slika 1<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ec.europa.eu\/eurostat\/documents\/4187653\/10321628\/Employment+income+loss+by+income+group_change+btw+2019+%26+2020.jpg\" alt=\"Employment income loss by income group \"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to se vidi na slici 1, najve\u0107e gubitke prihoda pretrpjeli su radnici\/e u Hrvatskoj, Gr\u010dkoj, Francuskoj, Irskoj i Portugalu (-10% ili vi\u0161e u odnosu na 2019.), a najmanje u Latviji, Njema\u010dkoj, \u0160vedskoj, Njema\u010dkoj, Pojskoj i Nizozemskoj (gubici do -5% u odnosu na 2019.). Slika prikazuje radnike podijeljene prema razini prihoda, iz \u010dega se vidi da su radnici s ni\u017eim pla\u0107ama pretrpjeli najve\u0107e gubitke prihoda u svim dr\u017eavama \u010dlanicama. Najve\u0107e su gubitke prihoda imali nisko pla\u0107eni radnici u Hrvatskoj (\u010dak -13% u odnosu na 2019.), Gr\u010dka (-13%) i Cipru (-11%).<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, ti su gubici ubla\u017eeni mjerama za o\u010duvanje radnih mjesta, odnosno subvencijama pla\u0107a, a njihov utjecaj se vidi na slici 2. Primjerice, iako se Francuska nalazi na \u010detvrtom mjestu prema izgubljenim prihodima radnika, zahvaljuju\u0107i donesenim mjerama, ti su gubici ubla\u017eeni s potencijalnih -7% na -3%, dok primjerice Hrvatska, Gr\u010dka i Cipar unato\u010d uvedenim mjerama koje su ubla\u017eile potencijalne gubitke prihoda i dalje nalaze na vrhu liste prema izgubljenim prihodima (slika 2).<\/p>\n\n\n\n<p>Slika 2<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/ec.europa.eu\/eurostat\/documents\/4187653\/10321628\/Income+loss+before+and+after+wage+compensation_change+btw+20019+%26+2020.jpg\" alt=\"Income loss of employees before and after wage compensation\"\/><\/figure><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ekonomska kriza izazvana pandemijom korona virusa dovela je do pove\u0107anog otpu\u0161tanja, smanjenja radnih sati i porasta izostanaka s posla. Pokazalo se da su \u017eene, mla\u0111i radnici i radnici s ni\u017eom razinom obrazovanja i prihoda najve\u0107e \u017ertve krize jer su nadprosje\u010dno zaposleni u onim zanimanjima koja su najvi\u0161e stradala zbog donesenih mjera za suzbijanje \u0161irenja virusa. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":35566,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[443,884,644],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-35563","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nejednakost","tag-pandemija","tag-rodna-nejednakost","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35563","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35563"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35563\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35564,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35563\/revisions\/35564"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35563"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35563"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35563"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35563"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}