Ba\u0161 uo\u010di pete godi\u0161njice Pari\u0161kog sporazuma Program za okoli\u0161 pri Ujedinjenim narodima (UNEP) objavio je redovito izvje\u0161\u0107e o stanju emisija stakleni\u010dkih plinova sa zaklju\u010dkom da se svijet nalazi na putu globalnog zatopljenja. “Svijet i dalje hrli prema katastrofalnom porastu temperature od prosje\u010dnih 3 stupnja godi\u0161nje \u2013 \u0161to uvelike prevazilazi “obaveze” iz Pari\u0161kog sporazuma kojem je cilj zadr\u017eati zatopljenje ispod prosje\u010dna 2 stupnja Celzijusa godi\u0161nje” zaklju\u010duju u UNEP.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetimo, 2 prosje\u010dna stupnja godi\u0161nje na dnevnoj razini zna\u010di porast temperatura od 6 do 12 stupnjeva Celzijusa. Taj dnevni porast na godi\u0161njoj razini \u010dini razliku u broju dana snje\u017enog pokrova nad npr. poljoprivrednim usjevima, ili broju su\u0161nih dana. O tome ovise i gibanja vode i koli\u010dina dostupne pitke vode pojedinim krajevima svijeta. A ba\u0161 \u017eestoke klimatske promjene, samo su ove godine uzrokovale pojavu globalnog virusa, po\u017eare u Australiji, Sibiru i polarnom krugu op\u0107enito. Samo u buktinji ove je godine stradalo pola milijardi jedinki \u017eivotinja i znatno vi\u0161e biljaka. Popis izumiru\u0107ih vrsta se pove\u0107ava, broj jedinki u svim \u017eivotinjskim populacijama se prepolovio te se i dalje smanjuje, a sve to utje\u010de na rast popisa ve\u0107 izumrlih vrsta.<\/p>\n\n\n\n
Sistemski globalni problemi na mikro razini odra\u017eavaju se izme\u0111u ostaloga na katastrofu gladi, pa su tako Svjetska organizacija za hranu (FAO) i Svjetski program za hranu (WFP) pro\u0161log mjeseca objavili kako je samo ove godine od gladi umrlo 7 milijuna ljudi, gladno je vi\u0161e stotina milijuna (podaci se pone\u0161to razlikuju, ali mo\u017eemo broj gladnih zaokru\u017eiti na 300 milijuna), a u skupini jako siroma\u0161nih nalazi se dvije milijarde ljudi na planeti (jedna \u010detvrtina ukupne svjetske populacije). Sa \u0161irenjem klimatskih katastrofa u SAD-u \u2013 posebno na njegovom jugu (npr.u Louisiani \u2013 gubitak tla zbog porasta razine mora) i zapadu (po\u017eari u Kaliforniji ve\u0107 su raselili milijune ljudi) dijelove planete neo\u0161te\u0107ene klimatskim promjenama sve je te\u017ee prona\u0107i i me\u0111u klasno privilegiranim zemljama ekonomske jezgre.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, na zemlje periferije klimatske promjene osim ekolo\u0161kih imaju i sve te\u017ee politi\u010dke i socijalne posljedice. Dok zemlje pacifi\u010dkih otoka grade brane od nadiru\u0107eg mora ili odustaju od suvereniteta akumulacijom zemlji\u0161ta u drugim zemljama na obli\u017enjim kopnima, u Europi se rasprava jo\u0161 uvijek vodi o stupnju diskursa adekvatnog za komunikaciju s javnosti o klimatskim promjenama. Otvaraju se klimatski fondovi koji zjape prazni, politike za prisilu kapitala da financira sanaciju \u0161tete koju je izazvao jo\u0161 se uvijek svode na nevino koketiranje sa premo\u0107nim partnerom. Uvodi se nova zelena terminologija \u010dija je pojava obrnuto proporcionalna funkcionalnim zelenim pravnim i financijskim okvirom o \u010dijem se uvo\u0111enju puno vi\u0161e pri\u010da, nego \u0161to ga se u praksi provodi.<\/p>\n\n\n\n
U na\u0161im pak krajevima, ju\u017ena Rumunjska se polako pretvara u pustinju, Crno more ostaje bez kisika i \u017eivota, u Sloveniji nastaju tornada, a ju\u017ena Hrvatska poplavljuje i polako se pretvara u tropsko podru\u010dje. Dolinu Neretve \u010deka neizbje\u017eni kolaps ekosustava, a dr\u017eava ograni\u010dava ovlasti Sabora nad izdanim energetskim koncesijama. Resorni ministar je prema vlastitom priznanju laik u sektoru ekologije, \u0161to se vidi i prema izdanim koncesijama za istra\u017eivanje resursa fosilnih izvora energije te komotnom odnosu prema studijama o utjecaju na okoli\u0161. Dok gubimo plinske (i politi\u010dke) platforme, ribe u moru je sve manje, a pravila na ograni\u010denje izlova morskog \u017eivota, dr\u017eimo se sve dok se ne na\u0111emo o\u010di u o\u010di sa slasnom hobotnicom. Tek nekoliko godina nakon \u0161to smo mislili da ima nade za spas Periski, ove smo godine tog \u0161koljka\u0161a dodali na popis izumrlih vrsta.<\/p>\n\n\n\n
Samoprozvani prvaci obrane od klimatskih promjena redovno obilje\u017eavaju sve godi\u0161njice, pa tako i ovu, petu od potpisivanja Pari\u0161kog sporazuma, a ipak, prakti\u010dne promjene i dalje su kozmeti\u010dke, osmi\u0161ljene tako da promjene sve \u0161to se promijeniti mo\u017ee bez da se uop\u0107e i\u0161ta promijeni. Koliko se toga malo postiglo, bolno se vidi iz obilje\u017eavanja pete godi\u0161njice potpisivanja Pari\u0161kog na medijima posve\u0107enima informiranju o klimatskim promjenama. Pa se tako kao uspjesi navode: normalizacija cilja od 1.5 posto, normalizacija ideje da do 2050. godine imamo nula neto emisija stakleni\u010dkih plinova i sli\u010dno. “Normalizacija” ovih ideja zna\u010di samo da biznismeni i politi\u010dari iz zemalja jezgre i poluperiferije vi\u0161e ne ustaju od stola kad diskurs krene u smjeru ograni\u010davanja njihovih privilegija.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, politi\u010dka elita jo\u0161 uvijek je otporna na klimatske promjene, to zna\u010di da je kapital i dalje siguran. Normalizacija ideja i put sanacije klimatskih promjena znatno je du\u017ei proces nego \u0161to civilizacija ima vremena \u010dekati. Institucionalnih promjena nema, Pari\u0161ki sporazum nema sredi\u0161nji izvr\u0161ni mehanizam. To ne zna\u010di da je neprovediv u praksi. Usprkos svim upozorenjima, usprkos svim studijama, pa i usprkos ovogodi\u0161njem usporavanju ekonomije, ove smo godine stakleni\u010dkim plinovima dodali jo\u0161 milijardu tona CO2. Dok politi\u010dari trenutno pristaju na sve ciljeve za 2050. \u010dine to samo zato \u0161to su svjesni da to zna\u010di jo\u0161 pokoja dekada “laissez-faire” logike dok istovremeno prema nama ni\u0161ta ne “trickle-down”-a osim nevolje. Rije\u010dima predsjednika Svjetskog programa za hranu: “Nema cjepiva za siroma\u0161tvo, glad, klimatske promjene i nejednakost”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ba\u0161 uo\u010di pete godi\u0161njice Pari\u0161kog sporazuma Program za okoli\u0161 pri Ujedinjenim narodima (UNEP) objavio je redovito izvje\u0161\u0107e o stanju emisija stakleni\u010dkih plinova sa zaklju\u010dkom da se svijet nalazi na putu globalnog zatopljenja. “Svijet i dalje hrli prema katastrofalnom porastu temperature od prosje\u010dnih 3 stupnja godi\u0161nje \u2013 \u0161to uvelike prevazilazi “obaveze” iz Pari\u0161kog sporazuma kojem je […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35538,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1167,1166,357,1168],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-fao","tag-glad","tag-klimatske-promjene","tag-wfo","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35536"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35543,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35536\/revisions\/35543"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35538"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35536"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35536"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35536"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35536"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}