Pandemija korona virusa razotkrila je godine neulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i kadrove te naglasila va\u017enost javnozdravstvenih institucija. Lada Weygand podsje\u0107a na osnove javnog zdravstva koje je postavio Andrija \u0160tampar, pitaju\u0107i se bi li njegovi medicinski principi danas smanjili osje\u0107aj nesigurnosti usred pandemije. <\/p>\n\n\n\n
Ako danas u tra\u017eilicu upi\u0161ete “Andrija \u0160tampar”, glavni rezultati koje Google nudi uz njegovo ime su testiranje<\/em>, kontakt<\/em> i drive in<\/em>. Dakako, radi se o Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija \u0160tampar u kojem je mogu\u0107e testirati se na prisustvo koronavirusa. Osim \u0161to slu\u017ei kao jedan od centara za testiranje, NZJZ je i jedno od edukativnih tijela koje stanovni\u0161tvu dijeli upute i informacije o na\u010dinima sprje\u010davanja zaraze, od kojih je jedan od glavnih ispravno pranje ruku.<\/p>\n\n\n\n Upravo je pranje ruku kao postulat osobne higijene bila jedna od poruka koju je prije sto godina Andrija \u0160tampar prenosio diljem tada\u0161nje Jugoslavije. \u0160tampar je utemeljitelj zdravstvene slu\u017ebe u Jugoslaviji te je osnovao i organizirao preko 250 socijalno-medicinskih i higijenskih ustanova diljem zemlje (domovi narodnog zdravlja, zdravstvene stanice, dispanzeri za za\u0161titu trudnica, djece i majki, \u0161kolske poliklinike, istra\u017eiva\u010dki i dijagnosti\u010dki instituti). Ono \u0161to njegov pristup medicini i zdravlju \u010dini iznimno zna\u010dajnim su principi socijalne medicine koje nastojao primijeniti na svim razinama \u2013 od osobnog kontakta sa stanovni\u0161tvom (posebice u ruralnim krajevima), do planiranja zdravstvenog sustava na zakonodavnoj razini. Ti su principi <\/a>sljede\u0107i: <\/p>\n\n\n\n 2. Najva\u017enije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shva\u0107anje o zdravstvenim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n 3. Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapre\u0111enju trebaju se baviti svi, bez razlike.<\/p>\n\n\n\n 4. Socijalna terapija bitnija je od individualne.<\/p>\n\n\n\n 5. Lije\u010dnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku.<\/p>\n\n\n\n 6. Ne smije se raditi razlika izme\u0111u ekonomski jakih i slabih (egalitarizam). <\/p>\n\n\n\n 7. U zdravstvenoj organizaciji lije\u010dnik treba tra\u017eiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju za\u0161titu.<\/p>\n\n\n\n 8. Lije\u010dnik treba biti narodni u\u010ditelj.<\/p>\n\n\n\n 9. Pitanje narodnog zdravlja je od ve\u0107eg ekonomskog nego humanitarnog zna\u010daja.<\/p>\n\n\n\n 10. Glavno mjesto lije\u010dni\u010dkog djelovanja je tamo gdje ljudi \u017eive, a ne ordinacija.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina ovih principa u sve je ve\u0107em raskoraku od dana\u0161nje stvarnosti u kojoj ih kapitalizam i neoliberalna mantra individualizma okre\u0107u naglava\u010dke. Ne samo da pacijenti danas sami tra\u017ee (i biraju) doktora, nego ih mogu i ocijeniti od jedan do pet, naru\u010diti na ponudi dana, a mogu bukirati i zdravstveno-turisti\u010dke pakete. Odnos lije\u010dnik-pacijent danas vi\u0161e nalikuje odnosu kupac-pru\u017eatelj usluge, gdje kupac ima prividno \u0161iroko polje izbora pru\u017eatelja usluge. Naravno, bogati kupac. Takva percepcija osobne slobode slu\u017ei upravo naru\u0161avanju ideje da je organizacija sustava i dostupnosti zdravstvene skrbi odgovornost cijele zajednice, odnosno dr\u017eave. Ideja je to prema kojoj je potrebno brinuti se za zdravlje zajednice, ne pojedinaca, prema kojoj je zdravlje bitno, prema kojoj je kvaliteta \u017eivota bitna, koja politiku gradi po mjeri \u010dovjeka pa tako uzima u obzir brojne socio-ekonomske faktore. Na\u017ealost, takva ideja kosi se s idejom maksimizacije profita.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je na prili\u010dno bolan na\u010din pokazala globalna zdravstvena kriza uzrokovana koronavirusom jest da je ideja zdravstva kao javnog dobra stvar pro\u0161losti za ve\u0107inu zemalja. Neulaganje u infrastrukturu i edukaciju novih medicinskih kadrova s jedne je strane otvorilo put razvoju privatnih zdravstvenih institucija i dodatno rasipanje zdravstvenog kadra, a s druge oslabilo povjerenje gra\u0111ana u kvalitetu javnog zdravstvenog sustava te im iz godine u godinu smanjilo pristup zdravstvenoj skrbi.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to se isto tako pokazalo ironi\u010dno istinitim su i prve dvije \u0160tamparove to\u010dke, osmi\u0161ljene tako\u0111er u vrijeme epidemija zaraznih bolesti s po\u010detka pro\u0161log stolje\u0107a (malarija, tuberkuloza, ospice i sl.): Va\u017enije je obavje\u0161tavanje naroda od zakona<\/em> i Najva\u017enije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shva\u0107anje o zdravstvenim pitanjima<\/em>. Obavje\u0161tavanje naroda je, kao \u0161to mo\u017eemo vidjeti iz recentnog primjera sva\u0111e na relaciji znanstvenici-Vlada, postao performans s gotovo ritualisti\u010dkim obilje\u017ejima, ali je daleko od toga da je u slu\u017ebi suzbijanja bolesti, odnosno podizanja razine zdravlja naroda. A priprema terena i pravilno shva\u0107anje zdravstvenih pitanja mo\u017eda bi bili i izvediviji da nije do sljede\u0107e paradoksalne situacije: \u017eivimo u svijetu u kojemu je dru\u0161tvo podre\u0111eno profitu i veli\u010da se kult individualizma pa ne \u010dudi da postoji nezanemariv broj ljudi koji u takvu logiku svijeta smje\u0161taju i namjerno stvaranje virusa kako bi se stekla odre\u0111ena kontrola nad resursima (nov\u010danim, podatkovnim, teritorijalnim \u2013 ovisi koju teoriju primijenimo), ali s druge strane, na takav “napad” ne reagiraju solidarno\u0161\u0107u nego pribjegavaju upravo istim takvim praksama \u2013 busanjem u individualisti\u010dka prsa i pozivanjem na uskra\u0107ivanje osobnih sloboda.<\/p>\n\n\n\n Na pandemiju se nismo mogli pripremiti, ali smo mogli odr\u017eati jakim sustav kojeg je utemeljio jedan od pionira epidemiologije, mogli smo ne podrediti ljudski \u017eivot profitu, mogli smo slijediti vlastite smjernice o broju zdravstvenih radnika potrebnih za brigu o stanovni\u0161tvu, mogli smo sva\u0161ta\u2026 Ali u stvari nismo mogli. Jer privatizacija zdravstva nije proces koji se odvija u vakuumu. Ona je neodvojiva od ostalih globalizacijskih procesa koji se nerijetko provode kroz institucije kao \u0161to su Svjetska banka ili Me\u0111unarodna banka za obnovu i razvoj, \u010diji svaki zajam dolazi uz opse\u017ean set preporuka <\/a>i uvjeta za optimizaciju, financijsku odr\u017eivost i u\u010dinkovitost zdravstvenog sustava. Iako deklarativno slu\u017ee za pobolj\u0161anje sustava javnog zdravstva, u realnosti takvi programi dovode do daljnjeg odmicanja od ideje zdravstva kao javnog dobra i dodatno ograni\u010duju pristup zdravstvenoj skrbi. Kada je primjerice 2014. Me\u0111unarodna banka za obnovu i razvoj odobrila zajam za financiranje Programa pobolj\u0161anja kvalitete i djelotvornosti pru\u017eanja zdravstvenih usluga u vrijednosti od 75 milijuna eura, u potpisanom ugovoru definirani su ciljevi (pobolj\u0161ati kvalitetu zdravstva i djelotvornosti pru\u017eanja zdravstvenih usluga u RH) te skupine aktivnosti kojima \u0107e se Program provoditi (ja\u010danje upravlja\u010dkih kapaciteta u zdravstvu i reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova, poticanje kvalitete u zdravstvenoj za\u0161titi i ja\u010danje preventivnih aktivnosti, te o\u010duvanje financijske stabilnosti zdravstva). A zatim su definirani i pokazatelji postignutih rezultata, od kojih je prvi smanjenje <\/a>ukupnog broja kreveta u racionaliziranim bolnicama koji su klasificirani kao kreveti za akutno lije\u010denje za 20% do 2017. godine, odnosno s 15.930 na 12.800.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 od kraja osamdesetih, zdravstveni se sustav prikazuje kao velika amorfna masa koju je potrebno ukrotiti kako bi postala kvalitetna. Kad bismo samo kona\u010dno nau\u010dili brojati, bilo bi nam toliko lak\u0161e. Jer ako imamo xy komada novaca (a novac nam prema ovoj logici treba biti po\u010detna to\u010dka, ne ljudi), to zna\u010di da si mo\u017eemo priu\u0161titi xy komada kreveta, u kojima mo\u017ee le\u017eati xy komada \u010dovjeka na xy dana. Jedini problem u ovoj nadasve logi\u010dnoj i racionalnoj ra\u010dunici, kao \u0161to je korona pokazala, jest da bolest i \u017eivot nisu nepromjenjivi faktori i ne mo\u017eemo ih predvidjeti i unaprijed kvantificirati, niti je mogu\u0107e zdravstveni sustav u potpunosti podrediti logici tr\u017ei\u0161ta. Ono \u0161to nam je jo\u0161 zornije pokazala jest da na zdravlje i bolest itekako utje\u010du brojni socio-ekonomski \u010dimbenici. Primjerice, koliko god edukacija jest bitna i odre\u0111enim osobnim radnjama (pranje ruku, no\u0161enje maske) mo\u017eemo donekle utjecati na \u0161irenje zaraze, nisu iste \u0161anse za zarazu kod osoba koje si mogu priu\u0161titi osobni automobil i kod onih koji moraju koristiti javni prijevoz, ili kod onih koji su u sije\u010dnju naru\u010dili tisu\u0107e maski i kod onih koji nose jedno te istu jednokratnu masku tjednima.<\/p>\n\n\n\n Ono \u010demu se mo\u017eemo nadati jest da \u0107e se iz ove krize izroditi neki novi vid \u0161tamparovske medicine koji \u0107e ponovno u sredi\u0161te staviti narod i pravo na zdravlje za sve. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pandemija korona virusa razotkrila je godine neulaganja u zdravstvenu infrastrukturu i kadrove te naglasila va\u017enost javnozdravstvenih institucija. Lada Weygand podsje\u0107a na osnove javnog zdravstva koje je postavio Andrija \u0160tampar, pitaju\u0107i se bi li njegovi medicinski principi danas smanjili osje\u0107aj nesigurnosti usred pandemije. Ako danas u tra\u017eilicu upi\u0161ete “Andrija \u0160tampar”, glavni rezultati koje Google nudi uz […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":35534,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[219],"class_list":["post-35525","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35525"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35525\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35535,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35525\/revisions\/35535"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35534"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35525"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35525"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35525"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35525"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
1. Va\u017enije je obavje\u0161tavanje naroda od zakona.<\/p>\n\n\n\nSamo racionalno <\/h2>\n\n\n\n
Medicina za narod<\/h2>\n\n\n\n