{"id":3552,"date":"2014-11-26T08:00:10","date_gmt":"2014-11-26T07:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3552"},"modified":"2021-02-25T11:05:52","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:52","slug":"neodgovorni-roditelji-kao-kratica-za-rome","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3552","title":{"rendered":"\u201cNeodgovorni roditelji\u201d kao kratica za Rome"},"content":{"rendered":"

Novi bugarski ministar rada i socijalne politike najavio je promjenu u politici dje\u010djih doplataka kojom \u0107e se ka\u017enjavati \u201cneodgovorne\u201d roditelje, ali i one s \u201cprevi\u0161e djece\u201d. Sve ove mjere o\u010dito su usmjerene protiv Roma i najsiroma\u0161nijih \u010dime je preuzeta politika ekstremne desnice, samo s drugom retorikom.<\/strong><\/p>\n

Koalicija liberala i stranaka ekstremne desnice koja je trenutno na vlasti u Bugarskog podigla je u posljednje vrijeme mnogo pra\u0161ine. Europska pu\u010dka stranka (EPP) nedavno je poslala delegaciju da poku\u0161a odvratiti premijera Bojka Borisova (njegova stranka GERB \u010dlanica je EPP-a) od potpisivanja koalicijskog ugovora s ekstremno desnom strankom Patriotskom frontom<\/a> (PF). Posjet delegacije me\u0111utim, nije rezultirao uspjehom te je GERB naposljetku dobio podr\u0161ku PF-a u parlamentu, no Fronta zauzvrat ipak nije dobila nijedno ministarsko mjesto. U me\u0111uvremenu su dvije vode\u0107e politi\u010dke stranke u vladaju\u0107oj koaliciji \u2013 GERB i Reformski blok (koalicija je to sastavljena od nekoliko liberalnih i jedne konzervativne stranke) \u2013 pozvale stranku biv\u0161eg bugarskog predsjednika (2002.-2012.) Georgija Prvanova. Pridru\u017eivanje njegove stranka Alternative za bugarski preporod (ABV), osigurao bi ovoj koaliciji parlamentarnu ve\u0107inu. Vidjet \u0107emo kako je djelovanje ove stranke olak\u0161alo i op\u0107e prihva\u0107anje rasisti\u010dkog programa PF-a zamjenom koncepta \u201crase\u201d s konceptom \u201codgovornosti\u201d. No prije toga, valja nam se ukratko upoznati s kontekstom u kojem nastaje ABV-a.<\/p>\n

Georgi Prvanov, biv\u0161i \u010dlan Bugarske socijalisti\u010dke stranke, odradio je dva mandata kao predsjednik dr\u017eave (2002.-2012.). U vrijeme socijalizma, radio je kao agent bugarske tajne slu\u017ebe. Neposredno nakon doga\u0111aja 1989., postao je suosniva\u010d Op\u0107enarodnog komiteta za za\u0161titu nacionalnih interesa<\/a> (OKZNI), ekstremnog nacionalisti\u010dkog pokreta \u010diji je glavni cilj bio suprotstaviti se Pokretu za prava i slobode (DPS), osnovanom tri dana ranije. DPS je liberalna stranka koja zastupa tursku manjinu u Bugarskoj, koja je kasnih osamdesetih pro\u0161la kroz prisilno izgnanstvo i poku\u0161aje \u201cbugarizacije\u201d zamjenom turskih imena bugarskima koje je provodila od 1970-ih sve konzervativnija vladaju\u0107a partija.<\/p>\n

Komitet je tvrdio da je DPS \u201cprotuustavan\u201d budu\u0107i da je \u201cetni\u010dka\u201d politi\u010dka stranka (argument koji do danas nije izgubio svoju privla\u010dnost), te javno priznavao kako nastoji zabraniti DPS i zaustaviti proces me\u0111unacionalnog pomirenja koji je uklju\u010divao vra\u0107anje biv\u0161ih imena Turcima i ukidanje zabrane njihovih vjerskih obreda.<\/p>\n

Ekstremno desno krilo \u201cljevice\u201d<\/strong><\/p>\n

Antiturska kampanja OKZNI-ja bila je toliko agresivna da je BSP, iz straha da ne izazove etni\u010dki gra\u0111anski rat, jedini izlaz na\u0161ao u onome \u0161to je Gramsci nazvao \u201ctransformizam\u201d, odnosno uklju\u010divanju pobunjenika u status quo<\/em>. Nakon \u0161to je integrirao i neutralizirao OKZNI, BSP je dobio radikalno nacionalisti\u010dko krilo. Koliko god bezopasno bilo u \u0161iroj slici, ono je ipak vr\u0161ilo ideolo\u0161ki utjecaj unutar stranke koja je tako postajala sve vi\u0161e tehnokratski i patriotski orijentirana stranka s \u201cpro-biznis\u201d tendencijama.<\/p>\n

Integracija OKZNI-ja u BSP Prvanovu je omogu\u0107ila je da napreduje u karijeri unutar stranke, \u0161to se i dogodilo vrtoglavom brzinom. Postao je \u010dlan izvr\u0161nog odbora stranke 1991., a samo pet godina kasnije izabran je za predsjednika stranke. Sve do 2004. kada je sve\u010dano potpisao ugovor o pristupanju Bugarske u NATO, Prvanov je bio jedan od rijetkih politi\u010dara koji su se otvoreno protivili euro-atlantskim integracijama zemlje.<\/p>\n

Izba\u010den je iz BSP-a 2014. jer je, po isteku drugog predsjedni\u010dkog mandata, dok je jo\u0161 bio \u010dlan BSP-a, osnovao vlastitu politi\u010dku organizaciju (ABV) koja se predstavlja kao utjelovljenje socijalnih i nacionalnih vrijednosti koje je BPS navodno izdao. Otvorenom podr\u0161kom obrazovnim reformama koje \u0107e od po\u010detka \u0161kolovanja dijeliti Bugare na elitu \u201csposobnu za visoko obrazovanje\u201d i \u201crano specijaliziranu radnu snagu\u201d (takozvani dvostruki sustav<\/a>), ABV se jasno smjestio desno od BSP-a.<\/p>\n

Partner prihvatljiviji Europi<\/strong><\/p>\n

Na posljednjim parlamentarnim izborima ABV je dobio 4.2% glasova, \u0161to za stranku koja je prvi put sudjelovala u izborima nije malen uspjeh. Ti su izbori rezultirali \u201cnajraznovrsnijim\u201d parlamentom u povijesti Bugarske \u2013 osam stranaka pre\u0161lo je prag od 4% \u010dime je zapo\u010delo dugo razdoblje od gotovo mjesec dana pregovora izme\u0111u \u201cpobjednika\u201d GERB-a (koji je sa svega\u00a0 33% osvojenih glasova, bio daleko od toga da osigura ve\u0107inu) i ostalih. Liberalni mediji \u201cpredvidjeli\u201d su<\/a> da \u0107e ideolo\u0161ki naj\u010dvr\u0161\u0107a koalicija biti izme\u0111u GERB-a, Reformskog bloka i PF-a, prikladno prikriv\u0161i neke od naj\u0161okantnijih dijelova PF-ova programa poput otvaranja koncentracijskih logora za Rome koji bi ujedno bili turisti\u010dka atrakcija ili otvoreno rasisti\u010dkog prijedloga socijalne politike prema kojem bi samo obitelji s najvi\u0161e troje djece dobivale dje\u010dji doplatak, dok one s vi\u0161e od troje ne bi dobivale nikakvu pomo\u0107. Pozadinska rasisti\u010dka logika je sljede\u0107a: pretpostavlja se da Bugarkinje imaju jedno do dvoje djece, dok su romske obitelji u pravilu ve\u0107e. Na taj \u0107emo se problem uskoro vratiti.<\/p>\n

Kada je GERB stupio u kontakt s PF-om, fronta je odmah pristala priklju\u010diti se vladaju\u0107oj koaliciji. Kasnije, nakon ne\u0161to pregovora, GERB i Reformski blok (ranije o\u0161tra opozicija GERB-u) tako\u0111er su se, gotovo bez ikakvih problema, slo\u017eili oko zajedni\u010dkog programa. Izgleda da je zajedni\u010dki nazivnik u osnivanju te koalicije bio apsolutni konsenzus o \u201chitnom\u201d uklanjanju turskog DPS-a s vlasti. A onda kada je izgledalo da \u0107e pregovori kona\u010dno biti privedeni kraju, intervenirao<\/a> je EPP, \u0161to je GERB natjeralo da javno osudi svog nesu\u0111enog koalicijskog partnera PF i promjeni uvjete njihova partnerstva na ono \u0161to smo ve\u0107 naveli \u2013 podr\u0161ka u parlamentu bez sudjelovanja u vladi. Stoga je bilo nu\u017eno prona\u0107i prihvatljivijeg koalicijskog partnera, a tu je ulogu ispunio ABV. U raspodjeli du\u017enosti u izvr\u0161noj vlasti koja je uslijedila, Ivajlo Kalfin iz ABV-a imenovan je ministrom socijalne politike. Kalfin je bio ministar vanjskih poslova 2005.-2009., a zatim BSP-ov predsjedni\u010dki kandidat, no na izborima je izgubio od GERB-ova Rosena Plevnelijeva, sada\u0161njeg bugarskog predsjednika.<\/p>\n

Kalfinov prvi\u00a0konkretni prijedlog<\/a> reforme socijalne politike sastoji se u radikalnoj promjeni sustava dodjele socijalne pomo\u0107i i konkretnije, sustava dje\u010djih doplataka. Kako je sada ure\u0111eno, svaki roditelj koji mjese\u010dno ne zaradi vi\u0161e od 125 eura ima pravo na dje\u010dji doplatak od 17 eura za prvo i 25 za drugo dijete. Kalfin predla\u017ee da se ukine univerzalna primjenjivost takve sheme pomo\u0107u \u201codgovornosti\u201d, ideolo\u0161kog alata koji bi odredio tko \u0107e imati pravo na doplatke. Nova politika propisuje da \u0107e dr\u017eava poticati i podr\u017eavati samo odgovorne roditelje, dok \u0107e \u201cneodgovorni\u201d zbog previ\u0161e djece biti \u201cnegativno stimulirani\u201d ukidanjem doplatka. Kalfinov prijedlog svodi se ni manje ni vi\u0161e nego na ponavljanje PF-ove vizije socijalne za\u0161tite na ne\u0161to elegantniji i prihvatljiviji na\u010din, izbjegavanjem potencijalno neukusnog referiranja na \u201cRome\u201d i \u201cgeto\u201d. Uobi\u010dajeni stereotip u Bugarskoj ka\u017ee da Romi (i op\u0107enito siroma\u0161ni) nisu \u201codgovorni\u201d roditelji; paradoksalno, na njih je neoliberalni pristup istovremeno prebacio odgovornost za vlastito siroma\u0161tvo.<\/p>\n

\u201cObjektivne metode\u201d za prikrivanje rasizma<\/strong><\/p>\n

Kalfin zasada jo\u0161 uvijek nije osmislio prema kojim bi se konkretnim kriterijima odre\u0111ivalo tko je odgovoran roditelj, a tko nije. Dok bi otvoreno rasno profiliranje bilo previ\u0161e za probaviti, u obzir dolaze \u201cneutralnija\u201d metodologija poput provjere dohotka i nadzora \u017eivotnih uvjeta. Vrijeme \u0107e pokazati, no koja god metodologija bila odabrana, unaprijed je jasno da \u0107e politika \u0161tetno utjecati na najosjetljivije pripadnike dru\u0161tva \u010diji se \u201cetni\u010dki\u201d i klasni status \u010desto preklapaju. Tradicionalni na\u010dini pru\u017eanja otpora diskriminaciji bit \u0107e im van dohvata, jer \u0107e se rasisti\u010dka politika preru\u0161iti u impersonalnu, apstraktnu i vjerodostojno objektivnu statistiku.<\/p>\n

Reakcije koje je izazvala nova politika u tom su pogledu simptomati\u010dne. Vode\u0107e liberalne novine koje su tu vijest objavile dopu\u0161taju komentiranje \u010dlanaka. Ta konkretna vijest dobila je zapanjuju\u0107e velik broj komentara odobravanja od strane (\u010desto ekstremno) desnih \u010ditatelja, na tragu sljede\u0107ega: \u201cNe mogu vjerovati da je komunist imao tako izvrsnu ideju!\u201d (Mnogi i dalje BSP te njegove biv\u0161e i sada\u0161nje \u010dlanove pogre\u0161no nazivaju komunistima.) Takav desni\u010darski rasisti\u010dki ton neupitno je ukazivao na rasizam na kojem se temelji Kalfinov prijedlog politike.<\/p>\n

Suo\u010deni smo, dakle, sa zastra\u0161uju\u0107im primjerom sinteze (neo)liberalizma i ekstremne desnice posredstvom pojma \u201codgovornosti\u201d koji krije rasisti\u010dku logiku nove socijalne politike i istovremeno privla\u010di zagovornike mjera \u0161tednje na desnici koji razmatraju mogu\u0107nost podjele gra\u0111ana na \u201crespektabilne\u201d i \u201codgovorne\u201d, nasuprot siroma\u0161nim \u201cparazitima\u201d koji se \u201cmno\u017ee poput ze\u010deva\u201d na ra\u010dun odgovornih.<\/p>\n

S engleskog prevela Dora Slakoper<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novi bugarski ministar rada i socijalne politike najavio je promjenu u politici dje\u010djih doplataka kojom \u0107e se ka\u017enjavati \u201cneodgovorne\u201d roditelje, ali i one s \u201cprevi\u0161e djece\u201d. Sve ove mjere o\u010dito su usmjerene protiv Roma i najsiroma\u0161nijih \u010dime je preuzeta politika ekstremne desnice, samo s drugom retorikom. Koalicija liberala i stranaka ekstremne desnice koja je trenutno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":3556,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,25],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-3552","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3552","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3552"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3552\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36800,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3552\/revisions\/36800"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3556"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3552"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3552"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3552"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3552"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3552"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3552"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3552"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}