Nedavni “veto” bugarske vlade na otvaranje pregovora Sjeverne Makedonije s Europskom unijom ponovno je pokazao nedostatak zna\u010dajne politike pomirenja na Balkanu, zajedno s rastu\u0107im unutarnjim kontradikcijama u EU. Osim regionalnih i me\u0111unarodnih politi\u010dkih previranja koje je izazvao ovaj \u010din, tako\u0111er je potaknuo sna\u017enu mobilizaciju u Sjevernoj Makedoniji oko naslje\u0111a i diskursa antifa\u0161izma.<\/p>\n\n\n\n
Makedonski premijer Zoran Zaev nedavno je u poku\u0161aju da kontaktira bugarsku vladu<\/a> koja zahtijeva priznavanje bugarskih korijena modernog makedonskog nacionalnog identiteta i jezika, kao i reviziju povijesnih knjiga u kojima je Bugarska predstavljena kao fa\u0161isti\u010dka okupatorska sila tijekom Drugog svjetskog rata, dao nekoliko nespretnih izjava. U intervjuu<\/a> za bugarsku novinsku agenciju Bgnes, Zaev se borio s bugarskim zahtjevima, kazav\u0161i da “Bugarska nije fa\u0161izam” i “da je na po\u010detku postojala uprava, a kasnije su se bugarski vojnici pridru\u017eili antifa\u0161isti\u010dkoj borbi i oslobodili nekoliko makedonskih gradova”. Tako\u0111er je izjavio da su “politi\u010dari za vrijeme Jugoslavije, a i prije toga, dr\u017eali dvije dr\u017eave razdvojene.”<\/p>\n\n\n\n Gotovo istovremeno s objavom intervjua u medijima, dru\u0161tvene mre\u017ee preplavljene su antifa\u0161isti\u010dkim objavama. Obi\u010dni ljudi, novinari, umjetnici, politi\u010dari, a tako\u0111er i mnogi visoki \u010dlanovi Zaevljeve stranke, izra\u017eavaju\u0107i bijes i duboko neslaganje s njegovim komentarima, po\u010deli su op\u0161irno objavljivati povijesne dokumente o bugarskoj okupaciji, a mnogi su pisali o povijesti svojih obitelji, \u0161to su popratili slikama partizanskih baka i djedova koji su izgubili svoje \u017eivote bore\u0107i se protiv bugarske vojske.<\/p>\n\n\n\n Potom su i mediji zajahali val objava na dru\u0161tvenim mre\u017eama, pri \u010demu je rije\u010d antifa\u0161izam postala nezaobilazna fraza gotovo svake javne i privatne rasprave. Gotovo da nije bilo nikoga tko nije stao na stranu antifa\u0161izma, uklju\u010duju\u0107i mnoge tvrde desni\u010darske nacionalisti\u010dke skupine i politi\u010dare, pa \u010dak i \u010dlanove VMRO-DPMNE, stranke koja jo\u0161 od 90-ih u svojoj centralnoj politi\u010dkoj naraciji ima “antikomunjarstvo” ugra\u0111eno kao njegov glavni politi\u010dki pogon.<\/p>\n\n\n\n Stoga je jasno da je mobilizacija antifa\u0161isti\u010dkog diskursa u vezi s bugarskom blokadom instrumentalizirana u izgradnji novog protubugarskog nacionalizma, \u0161to uklju\u010duje i izjave Zaeva. Njegova stajali\u0161ta sve \u010de\u0161\u0107e se do\u017eivljavaju kao poku\u0161aj povijesnog revizionizma, a ni njegov naknadni poku\u0161aj sanacije \u0161tete objavom na Facebooku da je “na\u0161a nacija zasnovana na antifa\u0161isti\u010dkoj ba\u0161tini”, nije mogao poni\u0161titi takvu reputaciju i percepciju Zaeva kao trgovca nacionalnim interesima i povijesnim naslje\u0111em.<\/p>\n\n\n\n Latentna i \u0161iroko rasprostranjena upotreba pojma “antifa\u0161izam” otkrila je nedostatak odgovaraju\u0107eg diskursa o tome \u0161to zapravo on podrazumijeva, kako u povijesnom, tako i u suvremenom kontekstu. Sli\u010dan intenzitet prisutnosti pojma “antifa\u0161izam” u javnom diskursu dogodio se pro\u0161le godine u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, gdje je kori\u0161ten za demonizaciju progresivnih pokreta i demonstracija protiv rasno motivirane policijske brutalnosti. U ameri\u010dkom kontekstu, upotreba “antifa\u0161izma” nije donijela nikakve konotacije pro\u0161lih iskustava i povijesti antifa\u0161isti\u010dkog pokreta, ali postala je klju\u010dna i za desno krilo i za centristi\u010dko-liberalne politi\u010dke skupine koje su tom etiketom ozna\u010davale “nasilne ekstremisti\u010dke prosvjednike protiv policije”.<\/p>\n\n\n\n U oba slu\u010daja mogu\u0107a je instrumentalna uporaba izraza “antifa\u0161izam” prisvajanjem termina i pripisivanjem novih zna\u010denja za razli\u010dite politi\u010dke ciljeve razli\u010ditih skupina i tendencija koje su u su\u0161tini anti-antifa\u0161isti\u010dke. Ono \u0161to uop\u0107e omogu\u0107uje takvu instrumentalizaciju je sistemski nemar prema antifa\u0161isti\u010dkim vrijednostima, njegova isklju\u010denost iz formalnog obrazovanja i politi\u010dke retorike. Jo\u0161 od Drugog svjetskog rata, novi liberalni poredak neprestano je proturao koncept antifa\u0161izma na vrlo specifi\u010dno povijesno mjesto \u2013 Drugi svjetski rat \u2013 \u010dime je eliminirao njegove potencijalne upotrebe u dana\u0161njoj politici. Pomak ka diskursu o ljudskim pravima omogu\u0107io je postavljanje standarda za demokratska dru\u0161tva i dr\u017eave, ali je tako\u0111er omogu\u0107io nepriznavanje fa\u0161isti\u010dkih tendencija u glavnoj politi\u010dkoj areni, i to uvo\u0111enjem \u0161irokog spektra termina koji zamagljuju potencijale za mobilizaciju utemeljenu u antifa\u0161isti\u010dkim vrijednostima i ote\u017eavaju izgradnju me\u0111unarodnih mre\u017ea solidarnosti i zajedni\u010dke borbe.<\/p>\n\n\n\n Drugi razlog sistemskog potiskivanja antifa\u0161izma iz javnosti mo\u017ee se prona\u0107i u \u010dinjenici da posljednjih godina uslijed sve ve\u0107eg fokusa mejnstrim politike prema politikama identiteta, vladaju\u0107e elite i vlade \u017eele izbje\u0107i prihva\u0107anje politi\u010dkih ideala koji se sve vi\u0161e nalaze u kontradikciji. Identitetska pitanja postajala su sve prisutnija, posebno nakon migracijskog toka i ponovne tradicionalizacije europskih dru\u0161tava koja se o\u010ditovala pove\u0107anom prisutno\u0161\u0107u religije, regulacijom \u017eenskih tijela zakonima o poba\u010daju, promicanjem obiteljskih vrijednosti i suzbijanjem kulturnih manjina, kontrolom medija, itd. Time su se zakonodavstvo i institucionalna praksa sve vi\u0161e otu\u0111ivali od antifa\u0161isti\u010dkih politi\u010dkih vrijednosti i na\u010dela. <\/p>\n\n\n\n U Sjevernoj Makedoniji, kao i u drugim biv\u0161im jugoslavenskim republikama, ovaj proces otu\u0111enja od antifa\u0161izma naglo se dogodio po\u010detkom 90-ih kroz nove procese izgradnje dr\u017eave. Te je procese obilje\u017eila krajnja etnocentri\u010dna tendencija, koju slovenski filozof Rastko Mo\u010dnik dokumentira u svojoj knjizi “Koliko fa\u0161izma?” te tvrdi da nije bilo pitanje radi li se o fa\u0161isti\u010dkom procesu, ve\u0107 o tome koliko je fa\u0161isti\u010dki bio.<\/p>\n\n\n\n Svjedo\u010de\u0107i mobilizaciji antifa\u0161isti\u010dkog diskursa u Sjevernoj Makedoniji (kao jednog od najva\u017enijih naslje\u0111a i klju\u010dnih trenutaka u izgradnji moderne makedonske dr\u017eave), ne mo\u017ee se ne postaviti pitanje novije ba\u0161tine 90-ih koja se \u010dini kao razdoblje izuzeto od op\u0107eg antifa\u0161isti\u010dkog naslje\u0111a promoviranog ovih dana. Prvi ustav nove neovisne Republike Makedonije donesen 1991. godine zanemario je cijelo antifa\u0161isti\u010dko naslje\u0111e i, ostavljaju\u0107i po strani cijelu povijest bratstva i jedinstva, uspostavio je monoetni\u010dki sustav za multietni\u010dko dru\u0161tvo. Dugo i iscrpljuju\u0107e desetlje\u0107e koje je uslijedilo obilje\u017eeno je etni\u010dkim napetostima i dominacijom nacionalisti\u010dke politike koja nije imala nikakve veze s antifa\u0161izmom. Na\u0161e je dru\u0161tvo moralo pro\u0107i kroz oru\u017eani sukob, reviziju ustava i dulje razdoblje institucionalne prakse kako bi se omogu\u0107ilo uspostavljanje liberalnijeg politi\u010dkog sustava u zemlji. Me\u0111utim, ovaj je sustav jo\u0161 uvijek prili\u010dno daleko od na\u010dela koja se danas smatraju glavnom ba\u0161tinom na\u0161e regije.<\/p>\n\n\n\n Sad kada je antifa\u0161izam u\u0161ao u javni diskurs na “glavna vrata”, onim dru\u0161tvenim i politi\u010dkim akterima koji istinski prihva\u0107aju njegove vrijednosti ostaje da inzistiraju na otvaranju i produbljivanju sadr\u017eajne rasprave oko njegovih na\u010dela i vrijednosti, predstavljaju\u0107i i povijesnu ulogu koju je on igrao u osloba\u0111anju balkanskog stanovni\u0161tva kao i sada\u0161nji potencijal u radikalnoj transformaciji regionalnih politi\u010dkih referenci i odnosa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nedavni “veto” bugarske vlade na otvaranje pregovora Sjeverne Makedonije s Europskom unijom ponovno je pokazao nedostatak zna\u010dajne politike pomirenja na Balkanu, zajedno s rastu\u0107im unutarnjim kontradikcijama u EU. Osim regionalnih i me\u0111unarodnih politi\u010dkih previranja koje je izazvao ovaj \u010din, tako\u0111er je potaknuo sna\u017enu mobilizaciju u Sjevernoj Makedoniji oko naslje\u0111a i diskursa antifa\u0161izma. Makedonski premijer Zoran […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35496,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[808,432,646],"theme":[456],"country":[48,24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-35493","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-antifasizam","tag-politika","tag-povijest","theme-politika","country-bugarska","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35493","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35493"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35493\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35507,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35493\/revisions\/35507"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35496"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35493"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35493"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35493"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35493"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35493"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35493"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35493"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Instrumentalizacija antifa\u0161izma<\/h2>\n\n\n\n
Koja mjera fa\u0161izma?<\/h2>\n\n\n\n