Institucionalizirana filozofija u Hrvatskoj vi\u0161e slu\u017ei reprodukciji politi\u010dke elite nego neovisnom promi\u0161ljanju \u017eivota i svijeta. Smrt jednog od takvih “filozofa” ponukala nas je da damo sa\u017eet prikaz jedne konzistentne politi\u010dke linije.
<\/p>\n\n\n\n
Stanje filozofske znanosti u Hrvatskoj mogu\u0107e je osmotriti i bez pripadaju\u0107ih knjiga ili stru\u010dnih radova. Naro\u010dito je tako u slu\u010daju kad va\u017enost znanstvenih tekstova uporno izostaje u dijelu pri\u010de koji se najvi\u0161e eksponira u javnosti. Pogledajmo zato malo bolje kako izgleda pozicija hrvatske filozofije tamo gdje se ona jo\u0161 \u010desto i spominje. Posrijedi su filozofski krugovi koje bismo dakle trebali smatrati establi\u0161mentom u toj humanisti\u010dkoj disciplini, ali i \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n
Poslu\u017eit \u0107e nam dva aktualna povoda; prvi je uglavnom korotni te komemorativni, a drugi pravosudni i znanstveno-politi\u010dki. Prije par tjedana, naime, umro je Anto Kova\u010devi\u0107, nekada\u0161nji saborski zastupnik i, kao \u0161to je u prvom redu nagla\u0161avano po golemoj ve\u0107ini medija, filozof. Uz to je isticano da je bio \u017ertva komunisti\u010dkog re\u017eima u zadnjem desetlje\u0107u SFRJ-a, kad je odrobijao \u0161est godina zbog iskazivanja svojih nacionalisti\u010dkih stajali\u0161ta. I taj dio nije sporan, ali vi\u0161e nego dubiozna jest \u010dinjenica da od filozofije, u znanstvenom pogledu, iza njega nije ostalo, manje ili vi\u0161e, ba\u0161 \u2013 ni\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
U redu, ostao mu je onaj doktorat koji je stekao u Be\u010du kao stipendist austrijske vlade, a tad ve\u0107 biv\u0161i zagreba\u010dki te zadarski sjemeni\u0161tarac. No presko\u010dit \u0107emo znanu argumentaciju o tome da studij filozofije ne \u010dini nu\u017eno filozofa, pa ni sama npr. profesura u toj znanosti. Takav vid forsiranja pukog akademskog stupnja pod vokaciju smatra se ina\u010de neumjesnim, makar bio formalno legitiman.<\/p>\n\n\n\n
Najpoznatiji filozofski prinos Anta Kova\u010devi\u0107a bila je ona saborska replika Vesni Pusi\u0107 koju je “dragi Bog stvorio za madraca, ne za mudraca, a ona ho\u0107e biti mudrac”. Te je vrste mudroserina ostavio Hrvatskoj u amanet upravo napretek, i primarno ga se zato titulira filozofom. A nije od njega u ovoj zemlji otpo\u010delo ki\u0107enje akademskim personalnim garnirungom, na\u017ealost. \u0160ampion na\u0161eg doba u toj kompleksa\u0161koj aktivnosti bio je nesumnjivo prvi predsjednik RH Franjo Tu\u0111man.<\/p>\n\n\n\n
Rijetko kad se dade, primijetit \u0107ete, ovako surovo naletjeti na njegovo ime i prezime bez prethodnog spomena doktorstva. Moglo bi se tako bez puno oklijevanja ustvrditi da je Franjo Tu\u0111man op\u0107enito najglasovitiji hrvatski doktor. U me\u0111unarodnim razmjerima, dodu\u0161e, samo otkako je Zoran Milanovi\u0107, danas peti predsjednik RH, onomad njegovim imenom nazvao zagreba\u010dki aerodrom.<\/p>\n\n\n\n
Nare\u010deni doktor Franjo Tu\u0111man pritom nije bio filozof, nego povjesni\u010dar, mada i autodidakt, ujedno bez magisterija, ali sve to je za na\u0161u temu definitivno manje va\u017eno, ako uop\u0107e. Relevantniji su duboki tragovi znanstven(i\u010dk)og me\u0161etarenja, plagijatorstva i \u010dastohleplja. Oni su ga kroz \u0161iru akademsku zajednicu vjerno karakterizirali jo\u0161 od \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
\u010cuveni se primjeri Tu\u0111manovih histori\u010darskih kompromitacija vezuju uz imena poznatih znanstvenika Ljube Bobana, Mirjane Gross i Danka Grli\u0107a. Prije toga su nerazja\u0161njenima ostale i okolnosti zavr\u0161etaka njegova srednjo\u0161kolskog i visokog, ina\u010de vojno-akademskog obrazovanja. No dr. Franjo Tu\u0111man je u ovom neveselom osvrtu ionako tek digresija, makar li\u010dno bio i rodona\u010delnik sindroma. A jest sindromska pojava na stvari, zagrebemo li dublje u motivacijsku podlogu posezanja za vi\u0161kom nominalno-znanstvene slave. Sve se to ipak odvijalo u jeku grozni\u010davog nacionalno-identitetskog i op\u0107edru\u0161tvenog retu\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
Uslijed popratne nesigurnosti, kao i rastu\u0107e patrijarhalnosti dru\u0161tva, logi\u010dno je da se alfa-mudraca kitilo preko svake mjere. No vratimo se s povijesti na filozofiju u ne\u0161to u\u017eem smislu, gdje potonja biva grubo pod\u010dinjeno slu\u017ein\u010de politike, odnosno politikantstva. Ne bi hrvatska filozofijska muka bila toliko izra\u017eena samo zbog Anta Kova\u010devi\u0107a i sli\u010dnih, me\u0111utim, da nije danas jo\u0161 vi\u0161e generirana u vrhu struke. Rije\u010d je o donekle naknadnoj manipulaciji; mo\u0107ni dr\u017eavni\u010dki pred\u0161asnici, akademski marginalci, o\u010dito su temeljito obavili svoj posao.<\/p>\n\n\n\n
Drugi aktualni primjer koji smo najavili ti\u010de se jedne sudske presude iz sredine ovog mjeseca, po tu\u017ebi Ante \u010covi\u0107a protiv Vesne Vlahovi\u0107 \u0160teti\u0107. On je prorektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i profesor filozofije na Filozofskom fakultetu, a ona je tamo bila dekanica sve do proteklog ljeta. U me\u0111uvremenu je \u010covi\u0107 podnio vi\u0161e odvojenih tu\u017ebi protiv Vlahovi\u0107 \u0160teti\u0107, sve zbog navodne povrede \u010dasti i ugleda, kao i zbog mobinga.<\/p>\n\n\n\n
Ljetos je jednom presudom ustanovljeno da je biv\u0161a dekanica zaista o\u0161tetila kolegu. Uzalud se javno upozoravalo da se proces u zna\u010dajnoj mjeri zasnivao na pitanju o tome je li \u010covi\u0107ev doktorski studij tzv. integrativne bioetike zaista bio osnovan u predmetno vrijeme. Naime, vrijeme u kojem je dobio i financijska sredstva za razvoj projekta. Pokazat \u0107e se da nije bio osnovan, iako se to nije pokazalo ve\u0107 na tom sudu, jer nisu ni prilo\u017eeni dokazi o njegovu osnutku. A dokazi su bili itekako dostupni kod \u010dak nekoliko nadle\u017enih ustanova, npr. u dr\u017eavnoj Agenciji za znanost.<\/p>\n\n\n\n
Povrh svega, drugostupanjski dio istog predmeta obilje\u017een je na \u017dupanijskom sudu u Zagrebu i skandalom zbog u\u010de\u0161\u0107a sutkinje koja je bila neizravno interesno povezana s Antom \u010covi\u0107em. No drugi proces, onaj za odvojeni predmet, tako\u0111er se pozabavio istim pitanjem. \u017dupanijski sud u Splitu ustvrdio je bjelodani fakat da navedeni studij integrativne bioetike dandanas, jednostavno – ne postoji.<\/p>\n\n\n\n
Pustimo sad to \u0161to razni ozbiljni znanstveni autoriteti tvrde da u biti ne postoji ni ta \u010covi\u0107eva integrativna bioetika kao relevantan filozofski smjer. Dekanica je Vesna Vlahovi\u0107 \u0160teti\u0107 u svakom slu\u010daju proljetos suspendirana i razrije\u0161ena du\u017enosti upravo zbog infamne presude zagreba\u010dkog sudi\u0161ta. Istim je temeljem rektor Damir Boras, intimus \u010covi\u0107ev, na Filozofskom fakultetu oktroirao jednoga drugog prorektora za vr\u0161itelja du\u017enosti dekana. I ne\u0107emo \u0161iriti ovu mu\u010dnu storiju unedogled, ali treba s tim u vezi jo\u0161 podsjetiti na noviju sudbinu filozofije pri Hrvatskim studijima u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Tamo je sve po\u010delo, kad se radi o Anti \u010covi\u0107u, a zavr\u0161ilo je zapanjuju\u0107om demonstracijom akademsko-podzemnog silni\u0161tva. Hrvatski studiji institucionalno su pometeni u me\u0111uvremenu, samo zato \u0161to je grupa mla\u0111ih profesora filozofije, u njihovu primjeru i filozofa, po\u017eeljela biti korektna u kontekstu znanosti. Prokazali su \u010covi\u0107a zbog izvjesnih manipulacija, e da bi ta prijava godinama fermentirala pod klju\u010dem.<\/p>\n\n\n\n
\u010cim je na\u010das oslabio njegov utjecaj, a spisi do\u0161li na vidjelo, pokuljao je efekt i afekt zbog kojeg sad trebamo ovako pisati o sveu\u010dili\u0161nom vodstvu, te velikom dijelu pravosu\u0111a i dr\u017eavne politike. Tako i o nesretnoj filozofiji u Hrvatskoj, glavninom rukovo\u0111enoj posve neznanstvenim prioritetima. I nije da \u0107e dru\u0161tvena krema i\u017eivljavanjem nad njome ikad nametnuti neku utjecajniju \u0161kolu mi\u0161ljenja, ali onu bezumlja ve\u0107 jest.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Institucionalizirana filozofija u Hrvatskoj vi\u0161e slu\u017ei reprodukciji politi\u010dke elite nego neovisnom promi\u0161ljanju \u017eivota i svijeta. Smrt jednog od takvih “filozofa” ponukala nas je da damo sa\u017eet prikaz jedne konzistentne politi\u010dke linije. Stanje filozofske znanosti u Hrvatskoj mogu\u0107e je osmotriti i bez pripadaju\u0107ih knjiga ili stru\u010dnih radova. Naro\u010dito je tako u slu\u010daju kad va\u017enost znanstvenih tekstova […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35386,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1028,1151,1153,1150,1152],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-35382","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ante-covic","tag-anto-kovacevic","tag-bioetika","tag-filozofija","tag-franjo-tudman","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35382"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35382\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35388,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35382\/revisions\/35388"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35382"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35382"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35382"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35382"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}