{"id":35353,"date":"2020-11-26T14:20:05","date_gmt":"2020-11-26T13:20:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35353"},"modified":"2020-11-26T14:38:59","modified_gmt":"2020-11-26T13:38:59","slug":"kako-do-vrtica-za-sve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35353","title":{"rendered":"Kako do vrti\u0107a za sve?"},"content":{"rendered":"\n<p><a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.unicef.org\/croatia\/media\/4951\/file\/Kako%20do%20vrti\u0107a%20za%20sve.pdf\" target=\"_blank\">Studija<\/a> &#8220;Kako do vrti\u0107a za sve? Mogu\u0107nosti financiranja sustava ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja&#8221;, nedavno je objavljena u nakladi Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, a napravljena je sa ciljem unapre\u0111enja politika koje se odnose na roditelje i djecu, a usmjerene su univerzalnoj dostupnosti vrti\u0107a. Cilj studije bio je pru\u017eiti informacije za oblikovanje politika koje mogu pomo\u0107i savladati postoje\u0107e prepreke i osigurati rani i pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje za svu djecu u Hrvatskoj. Studija je stoga posebno usmjerena na rje\u0161avanje pitanja financiranja rada vrti\u0107a u decentraliziranom sustavu, no ovdje \u0107emo staviti naglasak na rezultate o nejednakosti u sustavu pred\u0161kolskih programa.<\/p>\n\n\n\n<p>Iako se stanje u zadnje vrijeme popravlja, Hrvatska i dalje ima jednu od <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35331\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">najni\u017eih stopa upisa<\/a> u sustav pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja (za djecu od tre\u0107e do \u0161este godine) u Europskoj uniji, a velike razlike postoje i unutar zemlje. Sustav ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj u zna\u010dajnoj je mjeri decentraliziran, a lokalne samouprave odgovorne su za najve\u0107i dio financiranja i pru\u017eanja usluga \u0161to dovodi do niza razli\u010ditih oblika financiranja na lokalnoj razini, a prethodna istra\u017eivanja ukazuju na to da su financijske prepreke jedan od razloga za\u0161to mnoga djeca ostaju neupisana. Jedna od klju\u010dnih informacija koje se mogu na\u0107i u studiji je \u010dinjenica da pred\u0161kolski programi u Hrvatskoj nisu svoj djeci jednako dostupni, \u0161to je posljedica regionalnih razlika, a posebno je izra\u017eeno u slabije razvijenim i ruralnim sredinama. Lokalna uprava snosi odgovornost pru\u017eanja ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja, uklju\u010duju\u0107i i pravo na osnivanje novih dje\u010djih vrti\u0107a. Me\u0111utim, osim obveznih programa pred\u0161kole u trajanju od 250 sati, pravni okvir ne uspostavlja pravo djeteta na mjesto u sustavu ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Cjenovna dostupnost izazov je ku\u0107anstvima s niskim primanjima, a stopa upisa ni\u017ea je kod djece iz ku\u0107anstava u kojima su roditelji naveli kako djetetu te\u0161ko mogu priu\u0161titi vrti\u0107, kao i kod primatelja dje\u010djeg doplatka ili socijalne pomo\u0107i. Autori studije citiraju nedavno provedena istra\u017eivanja koja pokazuju da postoji jaka veza izme\u0111u visine primanja obitelji i upisa djece u vrti\u0107e: ve\u0107a je vjerojatnost da roditelji s ni\u017eim primanjima \u017eive u jedinicama lokalne samouprave (JLS) u kojima nema vrti\u0107a, a tamo gdje vrti\u0107i postoje, ve\u0107a je vjerojatnost da su oni manje dostupni i te\u017ee financijski priu\u0161tivi. Priu\u0161tivost, a osobito dostupnost, naj\u010de\u0161\u0107e su prepreke u najmanjim naseljima (do 2000 stanovnika), dok su u velikim gradovima takvi izazovi rijetki. Primjerice, u istra\u017eivanju iz 2013. godine 66% roditelja koji su primali zajam\u010denu minimalnu naknadu izjavilo je da svojoj djeci ne mogu priu\u0161titi vrti\u0107, a 20% korisnika zajam\u010dene minimalne naknade izjavilo je da u njihovoj lokalnoj zajednici nema vrti\u0107a. Sli\u010dno tome, u istra\u017eivanju iz 2016. godine oko tre\u0107ina ispitanika izjavila je da je razlog neupisivanja djece prvenstveno financijske prirode, a svaki deseti ispitanik izjavio je da je problem u (ne)dostupnosti vrti\u0107a. Tako\u0111er, manje od jednog djeteta od petero djece iz romskih ku\u0107anstava upisano je u sustav ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja. \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Sada\u0161nja stopa upisa i njezin rast vrlo su nejednako raspore\u0111eni diljem zemlje. Stope upisa u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave (JLS) pet su puta ve\u0107e od onih u najmanje razvijenima, pa tako neki JLS-ovi bilje\u017ee rast upisa ve\u0107i od 75%, dok drugi jedva dostignu 30%. To dovodi do ozbiljne nepravde u sustavu jer \u0161ansa djeteta za upisom u sustav uvelike ovisi o tome gdje ono \u017eivi. Autori stoga zaklju\u010duju da bi pru\u017eanje ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu trebalo biti usmjereno na rje\u0161avanje ovih nejednakosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Autori studije ukazuju i na \u010dinjenicu da je rani i pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje sustavno nedovoljno financiran, a razlika se nadokna\u0111uje sredstvima iz jedinica lokalne samouprave. U sustav su ukorijenjene nejednakosti izme\u0111u razli\u010ditih geografskih podru\u010dja, a decentralizacija ovlasti bez osiguranih sredstava izravno vodi do velikih razlika u tro\u0161kovima i na\u010dinima financiranja. Autori zaklju\u010duju: &#8220;Kvalitetan rani i pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje temeljna su sastavnica osiguranja uspje\u0161nog razvoja djeteta i njegove budu\u0107e dobrobiti, a cijena univerzalnog pristupa ranom i pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju, iako velika, nije previsoka, jer bi zahtijevala dodatnih 0,11 \u2013 0,23% BDP-a ulaganja u sektor&#8221;. Kako bi se taj cilj postigao, autori studije u preporukama predla\u017eu uskla\u0111eno djelovanje u \u010ditavom sustavu, \u0161to bi zahtijevalo vodstvo tijela sredi\u0161nje dr\u017eave. Jedna od klju\u010dnih preporuka jest i zajam\u010diti pravo svakoga djeteta na mjesto u dje\u010djem vrti\u0107u, \u0161to bi tako\u0111er trebala biti inicijativa pod vodstvom sredi\u0161nje dr\u017eave.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Studija &#8220;Kako do vrti\u0107a za sve? Mogu\u0107nosti financiranja sustava ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja&#8221;, nedavno je objavljena u nakladi Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, a napravljena je sa ciljem unapre\u0111enja politika koje se odnose na roditelje i djecu, a usmjerene su univerzalnoj dostupnosti vrti\u0107a. Cilj studije bio je pru\u017eiti informacije za oblikovanje politika koje mogu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":35355,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[995,443,643],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-35353","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-djecji-vrtici","tag-nejednakost","tag-socijalna-politika","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35353","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35353"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35353\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35357,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35353\/revisions\/35357"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35355"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35353"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35353"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35353"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35353"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35353"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35353"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35353"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}