{"id":35342,"date":"2020-11-26T13:37:52","date_gmt":"2020-11-26T12:37:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35342"},"modified":"2020-11-26T13:37:53","modified_gmt":"2020-11-26T12:37:53","slug":"polovica-ljudi-na-planeti-nije-svjesna-da-klimatske-promjene-sire-zarazne-bolesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35342","title":{"rendered":"Polovica ljudi na planeti nije svjesna da klimatske promjene \u0161ire zarazne bolesti"},"content":{"rendered":"\n

Premda je \u010dinjenica da klimatske promjene izazivaju \u0161irenje zaraznih bolesti javno i \u0161iroko dostupna, ona nikako da se ukorijeni u percepciji op\u0107e javnosti. Master studenti<\/a> me\u0111unarodne stipendije Erasmus Mundus proveli su studiju koja je imala globalan odjek i pokazala da 48.9 posto ispitane populacije nije svjesno kauzalnosti klimatskih promjena i zaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160irenje pojedinih zaraznih bolesti mijenja se procesima vezanima uz globalno zatopljenje i ekolo\u0161ke anomalije, pi\u0161e Phys.org<\/a>: “Promjene u klimatskim obrascima i uzrocima kao i pove\u0107anje prosje\u010dne temperature dovode do pojava poput El Ni\u00f1o, koji mijenjaju prisutnost, gusto\u0107u, snagu i dinamiku prijenosa mnogih virusa i patogena.” Razumijevanje utjecaja klimatskih varijabilnosti na prijenos zaraznih bolesti va\u017eno je kako za istra\u017eiva\u010de tako i za \u0161iru javnost. Proteklih se godina puno radilo na podizanju svijesti o klimatskim promjenama, no \u010dini se da jo\u0161 uvijek postoji op\u0107i manjak razumijevanja kauzalnog odnosa klimatskih promjena i zaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eivanje su studenti proveli uz mentorstvo Universit\u00e9 de Tours, zatim Sveu\u010dili\u0161ta Alabama u Birminghamu (SAD) i Hannover Medical School te peer-reviewed, open-source \u010dasopisa PLOS ONE. gdje je studija originalno objavljena. Ono se temeljilo multinacionalnoj anketi presjeka u kojoj je ispitano znanje o u\u010dincima klimatskih promjena na pojavu zaraznih bolesti nad ukupno 458 sudionika iz cijelog svijeta.<\/p>\n\n\n\n

Rezultati otkrivaju nedostatak znanja u \u0161iroj javnosti. Ukupno 48,9 posto sudionika nikada prije nije razmatralo u\u010dinke klimatskih promjena na zarazne bolesti. Ovaj postotak pada na 38,4 posto me\u0111u onima koji solidno stoje u prirodnim znanostima, a raste na 59,2 posto kod onih koji rade u sektorima nepovezanima sa znano\u0161\u0107u. Unato\u010d sektorskoj razlici, istra\u017eivanje je tako\u0111er pokazalo da znanje i svijest o klimatskim promjenama nisu povezani s obrazovnom razinom sudionika, budu\u0107i da je ve\u0107ina ispitanih imala ili prvostupni\u010dku ili master diplomu, i s obzirom na to da je proteklih godina znanstveno \u0161irenje tema povezanih s okoli\u0161em jako poja\u010dano.<\/p>\n\n\n\n

Kulturolo\u0161ke razlike<\/h2>\n\n\n\n

Ne\u0161to malo vi\u0161e od 84 posto ispitanika smatra da su klimatske promjene ve\u0107 uzrokovale \u0161tetu na ljudsko zdravlje koje mogu uzrokovati, dok samo njih 28 posto smatra da globalno zatopljenje jo\u0161 nije utjecalo na ljude, ali ho\u0107e u budu\u0107nosti. S obzirom na korona virus, i brojna druga istra\u017eivanja o zdravstvenoj cijeni klimatskih promjena, ovo su pora\u017eavaju\u0107e brojke. Ve\u0107ina (70 posto) ipak misli da klimatske promjene nekako utje\u010du na zarazne bolesti, a samo njih 6 posto smatra da ne utje\u010du nikako. Ve\u0107ina ispitanika (75 posto) prepoznala je da vremenski ekstremi mogu potaknuti \u0161irenje zaraznih bolesti, isto kao \u0161to je ve\u0107ina (80 posto) prepoznala da poplave i druge pojave mogu potaknuti \u0161irenje zaraznih bolesti. Caka ovog istra\u017eivanja le\u017ei dakle u tome \u0161to ispitanici razumiju uzroke \u0161irenja bolesti i uzroke klimatskih promjena, ali ne svrstavaju poplave koje izazivaju bolesti u kategoriju “posljedice klimatskih promjena”. Ne radi se dakle toliko o manjku konkretnih informacija, nego o manjku sveobuhvatnog znanja, interpretacijskog okvira, tj. radi se o manjku razumijevanja ove dinamike. Manjak informacija vidi se me\u0111u onih 22.9 posto ispitnika koji su kazali kako klimatske promjene mogu smanjiti transmisiju zaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Studija je otkrila i da je svijest o klimatskim promjenama izra\u017eenija u \u0161iroj javnosti u odnosu na svijest o zaraznim bolestima. To se interpretira u skladu sa prisutno\u0161\u0107u obiju tema u medijima. Dok se posljednjih godina kontinuirano upozorava na \u0161tete klimatskih promjena, sami smo svjedoci da je rijetko tko u medijima bio spreman pojavu koronavirusa kategorizirati kao izravnu posljedicu klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da se u istra\u017eivanju pokazalo da “Zapad” (Europa) ima ve\u0107u svijest klimatskim promjenama nego o zaraznim bolestima, dok je na “Istoku” (Azija) obratno. SAD stoji izme\u0111u ova dva kontinenta s otprilike jednakim neznanjem u oba polja. Razlika se obja\u0161njava se kulturolo\u0161kom distinkcijom. Dok su ispitanici “Isto\u010dnih” zemalja imali manji strah od tropskih zaraznih bolesti (malarija, komarci i sli\u010dno) i ve\u0107i od klimatskih promjena, oni “Zapadnih” zemalja imali su ve\u0107i strah od tropskih bolesti i manji od klimatskih. Nastanak ove kulturolo\u0161ke razlike, istra\u017eiva\u010di su objasnili razli\u010ditim temama medijskih kampanja za podizanje svijesti: na zapadu o klimi, na istoku o zaraznim bolestima koje prenose \u017eivotinje. Materijalna razlika utvr\u0111ivana u prethodnim istra\u017eivanjima tako\u0111er je \u010dini se interpretirana u ovome istra\u017eivanju, jer se spominju podaci da je 90 posto ku\u0107anstava u Jemenu bilo informirano o simptomima denge, dok je u Banglade\u0161u samo 19 posto ku\u0107anstava imalo dovoljno znanja o istoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di su zaklju\u010dili da je va\u017eno razviti znanje i razumijevanje ovih tema kod op\u0107e populacije kako bi se smanjile rupe u znanju, kako op\u0107e populacije, tako zdravstvenih radnika. Va\u017eno je razviti ovo razumijevanje i kako bismo ozbiljnije prionuli kako sanaciji klimatskih promjena, tako i ozbiljno pristupili za\u0161titi i smanjenju rizika od prijenosa zaraznih bolesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Premda je \u010dinjenica da klimatske promjene izazivaju \u0161irenje zaraznih bolesti javno i \u0161iroko dostupna, ona nikako da se ukorijeni u percepciji op\u0107e javnosti. Master studenti me\u0111unarodne stipendije Erasmus Mundus proveli su studiju koja je imala globalan odjek i pokazala da 48.9 posto ispitane populacije nije svjesno kauzalnosti klimatskih promjena i zaraznih bolesti. \u0160irenje pojedinih zaraznih […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35348,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1148,357,28,63,1147,435],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35342","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-erasmus-mundus","tag-klimatske-promjene","tag-mediji","tag-obrazovanje","tag-zarazne-bolesti","tag-zdravstvo","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35342","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35342"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35342\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35351,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35342\/revisions\/35351"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35348"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35342"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35342"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35342"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35342"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35342"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35342"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35342"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}